Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kipito Jo Mapol Kun Kitiyo ki Jo Manok

Kipito Jo Mapol Kun Kitiyo ki Jo Manok

“Obaro i mugati omiyo ki lupwonnyene, ci lupwonnyene gumiyo bot lwak.”​—MAT. 14:19.

1-3. Tit kong kit ma Yecu opito kwede lwak i kabedo macok ki Betecaida. (Nen cal ma i pot karatac man.)

 GO KONG. (Kwan Matayo 14:14-21.) Onongo odong kare manok me o i nino me Kato i 32 K.M. Co ma romo 5,000, ma nongo pe gikwano iye mon ki litino, onongo gitye kacel ki Yecu ki lukwenane i kabedo ma dano pe bedo iye macok ki Betecaida, caro mo ma onongo tye tung kumalo me dog Nam me Galilaya.

2 I kare ma Yecu oneno lwak, kica omake i komgi ci ocango lutwo dok opwonyogi jami mapol madok i kom Ker pa Lubanga. Ka oo otyeno, lupwonnyene guwacce ni ocwal lwak gucit i kin paco macok cok wek guwil cam pigi kengi. Ento Yecu owaco bot lupwonnyene ni: “Wun wumi botgi cam gucam.” Lokke nen calo ocungo wigi pien onongo gitye ki cam manok​—mugati abic ki rec aryo.

3 Pi kica ma omake i komgi, Yecu otimo tango ma luco Jiri angwen ducu guloko iye. (Mar. 6:35-44; Luka 9:10-17; Jon 6:1-13) Yecu owaco ki lupwonnyene ni guwac bot lwak ni gubed piny i kom lum alita i dul ki dul me 50 ki 100. I nge lega, en obaro mugati ci opoko i rec. Ci dong, ma ka miyo cam bot lwak en kikome, Yecu “omiyo ki lupwonnyene, ci lupwonnyene gumiyo bot lwak.” Tango man omiyo dano ducu gucamo guyeng! Tam kong: Yecu opito dano alip ki alip kun tiyo ki jo manok keken​—lupwonnyene. *

4. (a) Yecu onongo tye ki miti me pito lulub kore tutwalle ki cam mene, dok pingo? (b) Wabinyamo gin ango i pwony man ki ma lubo?

4 Yecu bene onongo tye ki miti me pito lulub kore tutwalle ki cam me cwiny. En onongo ngeyo ni cam me cwiny, ma obedo lok ada ma tye i Baibul-ni, konyo dano me nongo kwo ma pe tum. (Jon 6:26, 27; 17:3) Cwiny me kica ma omako Yecu ci omiyo en opito lwak ki mugati ki rec-ci, dok aye oweko en ocwalo cawa malac me pwonyo lulub kore. (Mar. 6:34) Ento en onongo ngeyo ni ebibedo pi kare manok i lobo ki dok ni ebidok i polo. (Mat. 16:21; Jon 14:12) I kare ma Yecu odok i polo, en onongo bimiyo cam muromo i yo me cwiny bot lulub kore ma i lobo nining? En onongo bene bitic ki jo manok kit ma opito kwede dano 5,000 ca. Angagi ma onongo gibibedo jo magi manok-ki? Kong dong wanenu kit ma Yecu opito kwede lulub kore ma kiwirogi kun tiyo ki jo manok i cencwari me acel. I pwony ma lubo man, wabinyamo lapeny acel ma pire tek bot ngat acel acel: Watwero ngeyo jo manok ma Kricito tiyo kwedgi me pitowa i kareni nining?

Kipito jo mapol kun kitiyo ki jo manok (Nen paragraf me 4)

YECU OYERO JO MANOK

5, 6. (a) Tam ma pire tek ango ma Yecu omoko wek lulub kore gunong cam muromo i yo me cwiny i nge tone? (b) Yecu oyubo lukwenane nining pi tic ma pire tek i nge tone?

5 Lawi ot ma kwiri keto yub wek lupacone gunong gwok maber ka ce eto. I yo acel-lu, Yecu​—ma onongo obidoko Lawi kacokke​—oketo yub wek lulub kore gunong cam muromo i yo me cwiny i nge tone. (Ep. 1:22) Me lapore, mwaka aryo ma pud peya Yecu oto, en omoko tam ma pire tek adada. En oyero lukwenane ma en onongo bitic kwedgi me pito jo mapol. Nen kong gin ma otimme.

6 I nge lega dyewor lung, Yecu olwongo lupwonnyene bote ci oyero lukwenane 12. (Luka 6:12-16) Pi mwaki aryo ma lubo, en obedo cok ki lukwenane-ni, kun pwonyogi dok nyutigi lanen maber. En onongo ngeyo ni tye jami mapol ma myero gupwony; ki lok ada, kimedde ki lwongogi ni “lupwonnyene.” (Mat. 11:1; 20:17) En aye ominigi tira ma pigi tek dok opwonyogi kit me tito kwena. (Mat. 10:1-42; 20:20-23; Luka 8:1; 9:52-55) Man nyuto ni en onongo tye ka yubogi pi tic ma pire tek i nge tone ki dokke i polo.

7. I yo ma nining ma Yecu otemo tito wiye wiye gin ma bibedo tic ma pire tek bot lukwenane?

7 Tic ango ma lukwena onongo gibitimo? Ma dong kare me Pentekote 33 K.M. onyiko cok, onongo nen ka maleng ni lukwena gibibedo ki ‘tic.’ (Tic 1:20) Ento, gin ango ma onongo bibedo ticgi ma pire tek loyo? I nge cerre, Yecu otemo titone wiye wiye i kare ma tye ki lakwena Petero. (Kwan Jon 21:1, 2, 15-17.) Yecu owaco bot Petero i kare ma lukwena mukene-ni bene gitye ka winyone ni: “Kwa romina.” Ki lok man, Yecu onyuto ni lukwenane gibibedo i kin jo manok ma en bitic kwedgi me pito jo mapol ki cam i yo me cwiny. Man gudo cwinywa adada pien nyuto ni Yecu paro pi ‘romine’! *

PITO JO MAPOL NICAKKE I PENTEKOTE

8. Luye manyen-ni gunyuto nining i Pentekote ni gingeyo ni Yecu tye ka tic ki Lukwena me pitogi i yo me cwiny?

8 Cakke i Pentekote 33 K.M., Kricito ma dong kicere-ni otiyo ki lukwenane me pito i yo me cwiny lupwonnyene mukene ma kiwirogi. (Kwan Tic pa Lukwena 2:41, 42.) Lujudaya kacel ki lurok ma gulokke ci kiwirogi ki cwiny maleng i nino meno onongo gingeyo ni Yecu tye ka tic ki lukwenane me pitogi i yo me cwiny. Labongo gungcwiny, gin “gumine kengi ka winyo pwony pa lukwena.” Laco mo ma okwano matut owaco ni nyig lok me leb Grik ma gonye ni “gumine kengi[-ni]” bene kwako “cung matek kun ibedo ki tam acel me lubo gin moni.” Luye magi manyen-ni onongo gitye ki miti madit pi cam me cwiny dok onongo gingeyo kakwene ma myero ginong iye. Gin guketo gengi i kom lukwena me tittigi lok kacel ki tic pa Yecu ki dok me menyo dero i kom ginacoya mogo madok i kome. *​—Tic 2:22-36.

9. Lukwena gunyuto nining ni ticgi ma pire tek loyo aye obedo pito romi pa Yecu?

9 Lukwena guketo cwinygi i ticgi me pito romi pa Yecu. Me lapore, nen kong kit ma gucobo kwede peko mo ma onongo romo poko kin utmege i kacokke ma pud ocakke acaka-ni. Peko man onongo kwako lok me poko gin acama. Onongo pe kiparo pi mon-to ma giloko leb Grik ka kitye ka poko cam, ento mon-to ma giloko leb Ibru onongo kiparo pigi. Lukwena gucobo lok man nining? ‘Lukwena apar wiye aryo-ni’ gucimo omege abiro ma “giloko [ki] nyinggi maber” me neno “tic” me poko cam. Lukwena magi, ma polgi onongo gukonyo me poko cam i kare ma Yecu opito kwede ki lwak i yo me tango-ni, guniang ni gin ma dong pire tek botgi ma myero giket iye cwinygi aye pito dano i yo me cwiny. Pi meno, gin gumine i tic me “tito lok.”​—Tic 6:1-6.

10. Kricito otiyo ki lukwena kacel ki ludongo ma onongo gitye i Jerucalem nining?

10 I 49 K.M., luelda mogo mupore onongo dong guribbe me tic kacel ki lukwena ma pud gikwo-ni. (Kwan Tic pa Lukwena 15:1, 2.) ‘Lukwena ki ludongo ma i Jerucalem’ onongo gitiyo macalo lukiko madit. Macalo Lawi kacokke, Kricito otiyo ki gurup man matidi-ni me gamo lapeny mogo ki dok me telo tic me tito kwena maber-ri.​—Tic 15:6-29; 21:17-19; Kol. 1:18.

11, 12. (a) Ngo ma nyuto ni Jehovah ogoyo laane i kom yub ma Wode onongo tye ka tic kwede me pito kacokke i cencwari me acel? (b) Pingo onongo kitwero ngeyo jo ma Kricito otiyo kwedgi me pito dano i yo me cwiny?

11 Jehovah tika ogoya laane i kom yub man ma Wode onongo tye ka tic kwede me pito kacokke i cencwari me acel-li? En ogoyo laane! Watwero mokone nining? Buk me Tic pa Lukwena wacciwa ni: “I kom wotgi ducu ma giwoto iye i gangi mapatpat gubedo ka miyo bot dano ma guye Kricito cik me aluba ma yam lukwena ki ludongo gumoko i Jerucalem. Kit meno lwak muye Kricito i kabedo acel acel gumoko matek i niye, gubedo ka medde mapol nino ducu.” (Tic 16:4, 5) Man nyuto ni kacokke magi gudongo pien gujolo tira ma lukiko madit ma i Jerucalem ominigi. Tika man pe nyuto ni Jehovah ogoyo laane i kom yub ma Wode onongo tiyo kwede me pito kacokke-ni? Wiwa myero opo ni bedo lalonyo i yo me cwiny bino ka Jehovah ogoyo laane i ticwa.​—Car. 10:22; 1 Kor. 3:6, 7.

12 Kit ma dong waneno kwede, wanongo ni Yecu opito lulub kore kun tiyo ki jo manok. Jo ma en otiyo kwedgi me pito dano i yo me cwiny-nyi onongo kingeyogi. Ada, lukwena ma onongo gitye i lukiko madit-ti gutimo jami ma nyuto ni gitye ki cwak pa Lubanga. Tic pa Lukwena 5:12 wacciwa ni, “Lwak lanyut ki tango mapol otimme i kin dano ki i cing lukwena.” * Pi meno, jo ma gudoko Lukricitayo onongo myero pe gubed ki tyen lok mo me penye kekengi ni, ‘Angagi mono ma Kricito tye ka tic kwedgi me pito romine?’ Ento, i agikki me cencwari me acel, jamine olokke.

I cencwari me acel, onongo tye lanyut ma moko ka maleng angagi ma Yecu tye ka tic kwedgi me pito kacokke i yo me cwiny (Nen paragraf me 12)

KARE MA DOO ONYA OMAYO KAL

13, 14. (a) Gin ango ma Yecu owaco madok i kom jo mungak, dok lokke ocako cobbe awene? (b) Dul aryo mene ma jo ma gungak onongo gibia ki iye? (Nen ngec mukene.)

13 Yecu otito ni jo mungak bidonyo i kacokke. Po ni, i lokke madok i kom kal ki doo-ni, Yecu owaco ni kibicoyo doo (jo ma giporo bedo Lukricitayo) i poto kal (Lukricitayo ma kiwirogi). En owacci gurup aryo magi gibidongo kacel nio wa i kare me kac, ma obedo ‘kare me agikki piny.’ (Mat. 13:24-30, 36-43) I nge kare manok keken, lok pa Yecu-ni ocako cobbe. *

14 Jo mungak gucako donyo i kacokke i cencwari me acel, ento lukwena pa Yecu onongo gitye calo ‘kigeng,’ wek pwony goba pe orwak lwite. (2 Tec. 2:3, 6, 7) Ento, i kare ma lukwena ducu dong guto woko, jo mungak gurwako lwitgi matut dok gurii pi cencwari mapol. I kare meno, doo onya mapol ci omayo kal. Onongo pe tye yub mo me miyo cam me cwiny. Meno onongo bilokke. Ento lapeny tye ni, Awene?

KARE ME KAC ​—ANGAGI MA ONONGO BIPITO ROMI?

15, 16. Adwogi maber ango ma Lutino Kwan me Baibul gunongo pien guketo cwinygi i kwano Ginacoya, dok man kelo lapeny ango?

15 I kare ma kal dong cok giko dongo, onongo miti madit tye me ngeyo lok ada me Baibul. Po ni i 1870 ki wiye, jo mogo manok ma gitye ki miti me ngeyo lok ada gucokke kacel ci gucako kilaci mapat ki pa jo ma giporo bedo Lukricitayo apora, wek gikwan Baibul. Lutino Kwan magi me Baibul-li gungiyo Ginacoya ki diro dok ki mwolo kun gilego bot Lubanga.​—Mat. 11:25.

16 Lutino Kwan me Baibul-li gunongo adwogi maber pien guketo cwinygi i kwano Ginacoya. Co ki mon magi ma gin lugen-ni guyaro ka maleng pwony goba dok gutito lok ada kun gigoyo bukke ma gijenge i Baibul dok bene gupoko i kabedo mapol. Pwonygi ogudo cwiny dano mapol ma onongo gimito ngeyo lok me ada. Man kelo lapeny ma pire tek: Tika Kricito onongo tye ka tic ki Lutino Kwan magi me Baibul-li me pito romine cakke i 1870 ki wiye nio kwede i 1914? Pe. Gin onongo pud gitye ka dongo adonga, dok onongo peya kiketo yub ma atir atir me pito dano i yo me cwiny. Kare onongo peya oromo me poko jo ma giporo bedo Lukricitayo apora ki i kom Lukricitayo me ada.

17. Jami ango ma pigi tego ma gucako timme i 1914?

17 Kit ma waneno kwede i pwony mukato-ni, kare me kac ocakke i 1914. I mwaka meno, jami ma pigi tego gucako timme. Yecu odoko Kabaka, dok kare me agikki ocakke. (Yabo 11:15) Cakke i 1914 nio wa i acakki me 1919, Yecu obino gin ki Wonne ka ngiyo ki dok lonyo ot mere nyo yub me woro me ada. * (Mal. 3:1-4) I ngeye, cakke i 1919, kare onongo dong oromo me coko kal i dero. Tika onongo dong kare oromo pi Kricito me keto yub matir me pito romine? Eyo, kare onongo dong oromo!

18. Yecu otito ni ebiketo yub ango, dok lapeny mene ma pire tek ma onongo mito agama ka kare me agikki woto ki nyiko cok?

18 I lokke ma lubbe ki kare me agikki, Yecu otito ni ebiketo yub me miyo ‘cam me cwiny i kare ma mitte.’ (Mat. 24:45-47) En onongo bitic ki angagi? Yecu onongo bipito jo mapol kun tiyo ki jo manok kit ma otimo kwede i cencwari me acel-li. Ento, ka kare me agikki onongo woto ki nyiko cok, lapeny ma pire tek onongo tye ni, Angagi ma gitye jo manok-ki? Lapeny man ki dong mukene madok i kom lok pa Yecu-ni kibinyamone i pwony ma lubo man.

 

^ para. 3 Paragraf me 3: I nino mukene, i kare ma Yecu opito co 4,000 ma nongo pe gikwano iye mon ki litino, en dok ‘omiyo cam bot lupwonnyene, ka lupwonnyene gumiyo bot lwak.’​—Mat. 15:32-38.

^ para. 7 Paragraf me 7: I kare ma Petero onongo pud kwo, ‘romi’ ducu pa Yecu ma kipitogi onongo gitye ki gen me kwo i polo.

^ para. 8 Paragraf me 8: Kit ma luye manyen gumine kengi ka winyo pwony pa lukwena[-ni]” nyuto ni lukwena gubedo ka pwonyogi labongo keng. Pwony mogo pa lukwena pud tye nonge i Ginacoya me leb Grik.

^ para. 12 Paragraf me 12: Kadi bed ni jo mukene mapat ki lukwena gunongo mot me cwiny maleng, jo magi nen calo gunongo mot magi ka lukwena guketo cinggi i komgi nyo ka lakwena mo tye cok.​—Tic 8:14-18; 10:44, 45.

^ para. 13 Paragraf me 13: Lok pa lakwena Paulo ma nonge i Tic pa Lukwena 20:29, 30 nyuto ni jo mungak onongo gibidonyo i kacokke kun gia ki i dul aryo. Me acel, jo ma giporo bedo Lukricitayo apora (“doo”) onongo ‘gibidonyo i kin’ Lukricitayo me ada. Me aryo, ki “i kin” Lukricitayo me ada, jo mogo onongo gibia kun “giloko lok ma ngako dano.”

^ para. 17 Paragraf me 17: Nen pwony ma wi lokke tye ni “Nen, Atye Kwedwu Kare Ducu,” i magajin man, pot karatac 11, paragraf 6.