Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kwan Baibul dok Iti kwede me Konyo Jo Mukene

Kwan Baibul dok Iti kwede me Konyo Jo Mukene

“Pien amaro kwano cik pa Lubanga.”​—ROM. 7:22.

1-3. Adwogi ango ma wanongo ka wakwano Baibul ki dok ka waketo pwony ma iye i tic?

 “APWOYO Jehovah odiko ducu pien okonya me niang Baibul.” Laminwa ma owaco lokki dong oteggi dok okwano Baibul tyen 40 kulu dok bene pud tye ka medde ki kwanone. Laminwa mo ma pud tidi bene ocoyo ni kwano Baibul okonye me niang ni Jehovah kara tye ada. Adwogine obedo ni en onyikke cok bot Wonne me polo. En owaco ni, “Ma naka yam peya anongo yomcwiny ma kit man i kwona!”

2 Lakwena Petero ocuko cwiny dano ducu ni gubed ki ‘miti pi cak magili me cwiny.’ (1 Pet. 2:2) Jo ma gicobo miti meno ki kwano Baibul kun giketo gin ma gipwonyo i tic gibedo ma cwinygi pe ngoligi kop ki dok tyen lok me kwo. Gin gijingo wat marii ki jo ma bene gimaro dok gitiyo pi Lubanga me ada. Magi ducu gitye tyen lok matir me ‘maro kwano cik pa Lubanga.’ (Rom. 7:22) I yo ma nining ma kwano Baibul bene romo konyowa?

3 Ka imedde ki pwonyo lok mapol madok i kom Jehovah gin ki Wode, ci marri pigi kacel ki jo mukene bidongo. Bedo ki ngec matir i kom Ginacoya bikonyi me niang kit ma Lubanga cokcok-ki bilaro kwede jo ma luwiny ki i lobo man ma kibijwero woko-ni. Itye ki kwena maber ma myero inywak ki jo mukene i ticci me pwony. Jehovah bigoyo laane i komi ka nongo i pwonyo jo mukene ki jami ma i kwanogi ki i Baibul.

KWAN DOK ILWOD LOK I KOM GIN MA IKWANO

4. ‘Lwodo lok ki i cwinyi’ i kom gin ma i kwano ki i Baibul kwako timo gin ango?

4 Jehovah pe mito ni luticce gukwan Lokke ngwec ngwec. En owaco bot Yocwa wacon ni: “Buk man me cik pe bia ki i dogi, ento ibibedo ka lwodone i cwinyi dyeceng ki dyewor.” (Yoc. 1:8; Jab. 1:2) Man mono te lokke ni omyero wakwan Baibul ki dwan malongo nyo ma nongo wakwilo lokke akwila? Pe kumeno. Ento te lokke ni myero wakwan mot ma pe warune wek wanong kare me lwodo lok i kom gin ma wakwano. Man bikonyi me keto cwinyi i kom tyeng mogo ma romo konyi ki dok cuko cwinyi. Ka inongo tyeng mo ma tye me cuko cwiny, kwan mot ma cwinyi opye, nyo bene iromo kwano lalingling ki i cwinyi. Meno weko gin ma ikwano-ni donyo dok gudo cwinyi. Pingo man pire tek? Pien niang tira ma i lok pa Lubanga bicuko cwinyi me ketone i tic.

5-7. Mi lapor ma nyuto kit ma kwano lok pa Lubanga lalingling ki i cwinyi romo konyi me (a) bedo leng i kiti; (b) diyo cwinyi i kom jo mukene kun iterogi ki kica; (c) bedo ki gen i kom Jehovah kadi ka kwo tek.

5 Lwodo lok ki i cwiny konyi ka itye ka kwano bukke mogo me Baibul ma inongo ni niange tek. Me lapore, tam i kom jami adek magi. Mukwongo, tam kong i kom omego mo ma mwakane pud tidi, ma i kwanne pire kene, en tye ka kwano buk pa Kocea. I kare ma tye ka kwano cura 4, en ogiko kwanne manok me tam i kom tyeng me 11 nio i 13. (Kwan Kocea 4:11-13.) Itamo ni pingo? Tyeng magi ogudo cwinye pien en tye ka lweny ki lyeto ma lutino luwote gitye ka ketone i kome me donyo i tim tarwang. En olwodo lok i kom tyeng magi ni: ‘Jehovah neno jami maraco ma dano gitimo kadi bed gutimo i mung. Pe amito ni acwer cwinye.’ Omego-ni omoko tamme me lubo cik pa Lubanga wek ebed leng i kite.

6 Me aryo, laminwa mo tye ka kwano buk pa Joel cura 2, tyeng 13. (Kwan Joel 2:13.) I kare ma tye ka kwanone lalingling ki i cwinye, en ocako lwodo kit ma myero elub kwede lanen pa Jehovah, ma ‘latim kica, ki won kica madwong. Kiniga pe make oyot, dok mar mere ma pe lokke dwong.’ En omoko tamme me tute wek ejwa kec cwiny kacel ki dwanyo lok ma pol kare edwanyo ka etye ka lok ki cware ki dong jo mukene.

7 Me adekke, go kong wego mo ma Lakricitayo ma orwenyo dog ticce ento tye ka paro kit ma ebigwoko kwede dakone ki lutinone. En okwano Nakum 1:7 lalingling ki i cwinye ni Jehovah “ngeyo jo ma ringo laro bote” dok en gwokogi macalo “kakanne i kare me can.” Lok meno okweyo cwinye adada. En ogiko bedo ki par mukato kare pien oniang ni Jehovah miyo gwok muromo. I ngeye en dok okwano lalingling ki i cwinye tyeng me  15. (Kwan Nakum 1:15.) Ominwa-ni dok oniang ni ka ce etito kwena maber-ri i kare ma kwo tek, ci nongo etye ka nyutone ni Jehovah aye obedo kakannene. Kadi bed ni omego-ni woto ki yenyo tic, en bene medde ki teno kor yub me ticwa me pwony ma bedo i dye cabit.

8. Tit kong wiye wiye gin mo maber ma inongo ki i kwano Baibul piri keni.

8 Lok magi ma pigi tego dok gikonyo ni kikwanyogi ki i bukke me Baibul, ma dano ginongo ni niang i komgi pe yot. Ka ikwano buk pa Kocea, Joel, ki dong Nakum ki cwiny me nongo pwony, ci myero bene i kwan tyeng mukene ki i bukke magi lalingling ki i cwinyi. Go kong ryeko kacel ki kwe cwiny ma ibinongo ki i bukke magi! Ento bukke mukene ma gitye i Baibul-li kono? Lok pa Lubanga obedo calo iwacci kabedo ma kigolo iye daimon. Medde ki golo wek inong daimon! Ada, kwan Baibul ki pete tere ducu ki cwiny me nongo lonyo ma mini tira kacel ki cuko cwiny.

TUTE ME NIANG GIN MA I KWANO

9. Wan watwero medo niangowa me Baibul nining?

9 Kadi bed pire tek ni myero i kwan Baibul nino ducu, mitte bene ni myero iniang gin ma itye ka kwanone. Pi meno, ti maber ki bukke ma dul pa Jehovah goyo me konyi kwedo lok i kom kit ma ngat moni okwo kwede, kabedo, ki dong jami mutimme ma i kwanogi ki i Baibul. Ka gwok nyo itye ka tamo pi kit ma pwony moni romo gudo kwede kwoni, itwero penyo laelda nyo Lakricitayo mo muteggi i yo me cwiny wek okonyi. Me nyuto kit ma medo niangowa pire tek kwede, kong wanenu kit ma i cencwari me acel Lakricitayo mo acel otute kwede me medo niangone. Lakricitayo meno nyinge Apolo.

10, 11. (a) Kikonyo Apolo nining wek odok latit kwena mucwiny? (b) Gin ango ma wapwonyo ki i lanen pa Apolo? (Nen bok ma wiye tye ni “Tika Pwonyi Rwatte ki Niango me Kareni?”)

10 Apolo onongo tye Lajudaya dok Lakricitayo ma “tye ki ngec matut i ginacoya” dok “lok okur i cwinye.” Buk me Tic pa Lukwena loko i kome ni: ‘[En] opwonyo lok i kom Yecu kore ki kore, kun kono ngeyo lok me batija pa Jon keken.’ Ento labongo ngeyone, Apolo obedo ka pwonyo niango macon ma pe dong rwatte ki pwony me batija. I kare ma luot mo acel, Pricikila gin ki Akwila guwinyo lokke i Epeco, ci gutere gumiye ‘pwony matut i kom Lubanga i yo ma niange maber.’ (Tic 18:24-26) Man okonyo Apolo nining?

11 I nge tito kwena i Epeco, Apolo ocito i Akaya. “Ka ceng oo kunnu, ci okonyo jo ma yam gulimo gum me niye mada, pien oloyo tam pa Lujudaya atyer i nyim lwak kun nyuto ki i ginacoya ni Kricito ma Lubanga oyero aye Yecu.” (Tic 18:27, 28) I kare meno, Apolo onongo dong romo tito maber adada gin mumiyo Lukricitayo ginongo batija. Pien niangone omedde, en ‘okonyo mada’ jo manyen wek gumedde ki dongo i woro me ada. Pwony ango ma wanongo ki i lanen man? Calo Apolo, omyero wayelle me niang gin ma wakwano ki i Baibul. Ento, ka laye lawotwa mo muteggi i yo me cwiny ominiwa tam i kom kit ma myero wayub kwede ki pwonywa, omyero wajol kony meno ki mwolo dok ki yomcwiny. Ka watimo meno, ci man weko wadoko lupwonye mucwiny.

TI KI GIN MA IPWONYO ME KONYO JO MUKENE

12, 13. Tit kong kit ma tic ki Ginacoya i yo me diro romo konyo kwede latin kwan me Baibul me dongo i yo me cwiny.

12 Calo Pricikila, Akwila, ki dong Apolo, waromo konyo jo mukene. Iwinyo nining ka icuko cwiny ngat mo ma tye ki miti ci okato ki i ariya ma onongo tye ka genge dongo i yo me cwiny? Nyo macalo laelda, iwinyo nining ka laye lawoti opwoyi pi tira me Ginacoya ma imine ci okonye i kare me peko? Labongo akalakala, tic ki Lok pa Lubanga me konyo jo mukene wek guyub kwogi kelo yengo kacel ki yomcwiny. * Nen kong kit ma iromo cobone kwede.

13 Ma lubbe ki woro me ada ki me goba, Luicrael mapol i kare pa Elia onongo pe gumoko ka cungogi. Tira ma Elia ominigi-ni romo konyo latin kwan me Baibul ma peya omoko tamme me dongo i yo me cwiny. (Kwan 1 Luker 18:21.) Tam kong lok man: Ka ce ngat mo ma tye ki miti lworo lok pa lureme nyo lupacogi, itwero jingo cwinye wek en omedde ki woro Jehovah kun wunyamo kacel Icaya 51:12, 13.​—Kwan.

14. Ka imito konyo jo mukene, ngo ma romo konyi wek wii opo i kom tyeng mogo me Baibul?

14 Ada, Baibul tye ki lok mapol ma twero cuko dok jingo cwiny nyo tiro ngat ma kwano. Ento iromo penye ni, ‘An atwero mako ginacoya i wiya nining wek ati kwede ka ce mitte?’ Kwan dok ilwod lok i kom tam pa Lubanga nino ducu. Ka itimo kumeno, ci ibimako wang Baibul mapol ma cwiny pa Jehovah bikonyi me po i komgi ka ce imito tic kwedgi.​—Mar. 13:11; kwan Jon 14:26. *

15. Gin ango ma bikonyi me niang Lok pa Lubanga maber adada?

15 Calo Kabaka Solomon, leg bot Jehovah wek omini ryeko me tiyo ticwa me pwony-nyi kacel ki ticci me kacokke. (2 Tekwaro 1:7-10) Kit ma lunebi me kare macon gutimo kwede-ni, in bene myero ‘iyeny matek, kun ikwedo maber adada’ Lok pa Lubanga wek ibed ki ngec matir i kom Jehovah ki dok inge mitine. (1 Pet. 1:10-12) Lakwena Paulo ocuko cwiny Temceo me pite kekene ki “lok me niye ki pwony mabeco.” (1 Tem. 4:6) Ka itimo meno, ci ibibedo ki kero me konyo jo mukene i yo me cwiny. Ki bene, ibijingo niyeni wek obed matek.

KWANO BAIBUL GWOKOWA

16. (a) I yo ma nining ma ‘ngiyo ginacoya ma yam gicoyo nino ducu’ okonyo kwede jo me Berea? (b) Pingo kwano Baibul nino ducu pire tek botwa i kareni?

16 Lujudaya ma gibedo i Makedonia, ma en aye gang madit me Berea-ni onongo guloko odoko kitgi me ‘ngiyo ginacoya ma yam gicoyo nino ducu.’ I kare ma Paulo otittigi kwena maber-ri, Lujudaya magi guporo lokke-ni ka ce rwatte ki ngecgi me Ginacoya. Adwogine obedo ningo? Polgi gubedo ki niye ni en tye ka pwonyo lok ada, mumiyo “lwak jo mapol guye Yecu.” (Tic 17:10-12) Man nyuto ni kwano Baibul nino ducu konyowa me bedo ki niye matek i kom Jehovah. Niye ma kit meno aye “moko gin ma dano geno,” dok pire tek ka wamito donyo i lobo manyen pa Lubanga.​—Ibru 11:1.

17, 18. (a) Mar kacel ki niye matek konyo me gwoko cwiny Lakricitayo nining? (b) Gen gwokowa ki i gin marac nining?

17 Pi tyen lok matir, Paulo ocoyo ni: “Wan jo me dyeceng myero wabed jo ma wagwokke. Waruku niye ki mar gubed nyonyo me gengo korwa, waruku bene gen me larre obed tok wiwa me lweny.” (1 Tec. 5:8) Lamony myero ogwok adunune ki bot lamonene. I yo acel-li bene Lakricitayo myero ogwok cwinye ki i teko me bal. Ngo ma timme ka Lakricitayo tye ki niye matek i kom cikke pa Lubanga, mar matek i Kome ki dok pi jo mukene? Lakricitayo ma kit meno nongo oruko nyonyo maber adada me gengo kore i yo me cwiny. Dok en pe bitimo gin mo ma miyo en rwenyo cwak pa Lubanga.

18 Paulo bene oloko i kom otok wic me lweny, ma en aye “gen me larre.” I kare me Baibul, ka ce lamony pe ogwoko wiye ci en twero rwenyo kwone i dog lweny. Ento ka en tye ki otok matek, ci en bigwoko wiye labongo nongo kit awano mo keken. Wabedo ki gen i kom Jehovah ni en bilarowa ka ce wakwano Lokke. Bedo ki gen matek konyowa pe me jolo jo mungak kacel ki ‘lokgi ma konye pe’ ma nya calo two-ni. (2 Tem. 2:16-19) Genwa bene bikonyowa me kwero lok pa jo ma gibitowa me timo gin ma Jehovah dagi.

LAGONY ME BWOT

19, 20. Pingo watero Lok pa Lubanga calo gin ma pire tek, dok wanyuto nining ni watye ki pwoc pire? (Nen bok ma wiye tye ni “Jehovah Mina Gin ma Amito.”)

19 Ka agikki me lobo-ni woto ki nyiko cok, mitte tutwal-ni omyero wajenge i kom Lok pa Jehovah. Tira ma wanongo ki iye konyowa me yubo kit mogo maraco ki dok cwiny me timo bal. Pien Baibul cuko dok kweyo cwinywa, man biweko wakato ki i atematema ma Catan ki lobone-ni gikelo i komwa. Pwony ma Jehovah miniwa kun a ki i Lokke-ni, bikonyowa me medde ki lubo yo ma terowa i kwo.

20 Wii myero opo ni Lubanga “mito laro jo ducu.” Lutic pa Jehovah gitye i kin “jo ducu.” Man bene kwako jo ma watito botgi kwena ka watye i ticwa me pwony. Ento jo ducu ma gimito larre myero kong “gunge lok me ada.” (1 Tem. 2:4) Pi meno, wek wabwot ki i kare man me agikki-ni omyero wakwan Baibul dok waket gin ma wakwano i tic. Ada, ka wakwano Baibul nino ducu, man nyuto ni watero Lok pa Jehovah calo gin ma pire tek.​—Jon 17:17.

^ para. 12 Tye kono ni pe watiyo ki tira me Baibul me keto dic i kom jo mukene nyo me wacone ni kitgi rac. Calo Jehovah, omyero wadi cwinywa dok wanyut cwiny me kica bot latin kwan me Baibul.​—Jab. 103:8.

^ para. 14 Ka wii po i kom nyig lok moni me Baibul ento pe ipo i kom buk, cura, nyo tyeng ma kikwanyo ki iye kono? Ka ineno index ma tye i agikki me Baibulwa me leb muno, Watchtower Library, nyo concordance me New World Translation, ci wang ma inongo tyeng meno.