Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Tika Bedo Dano Maber Biweko Ibedo ki Anyim Maber?

Tika Bedo Dano Maber Biweko Ibedo ki Anyim Maber?

Pi cencwari mapol dong, pol pa dano gitamo ni bedo ngat ma kite ber aye obedo yo me nongo anyim maber. Me labolle, dano ma gitye Tung Kunyango me Acia giye lok pa lapwony ma laryeko ma nyinge Confucius (okwo i kine 551-479 K.M.P.) ma owaco ni: “Gin ma pe imito ni kitim i komi, in bene pe itim i kom jo mukene.” a

PWONY MA JO MAPOL GILUBO

Jo mapol pud giye ni ka kitgi ber, ci gibibedo ki anyim maber. Gitute me bedo jo ma wor, dongo kit mabeco, cobo tic ma tye i wigi, ki bedo ma cwinygi pe pidogi. Dako mo ma nyinge Linh ma a ki i lobo Vietnam owaco ni, “Kare ducu onongo aye ni ka abedo ngat ma genne, ci abibedo ki kwo maber.”

Jo mukene gitute me timo gin maber ma lubbe ki niye me dinigi. Laco mo ma nyinge Hsu-Yun, ma bedo i lobo Taiwan, owaco ni, “Kipwonya ni ka ngat mo timo jami mabeco ci en bibedo ki yomcwiny i nge tone, ento ka en timo jami maraco, ci en bineno can i nge tone.”

ADWOGINE TYE NINING?

Tye ada gire ni ka watimo gin maber bot jo mukene, wanongo mot mapol. Ento jo mapol ma gitute me timo gin maber bot jo mukene, ginongo ni pe kiterogi i yo marom. Dako mo ma nyinge Shiu Ping, ma bedo i lobo Hong Kong owaco ni, “Apwonyo ki i gin mutimme i koma ni jo ma gitimo jami mabeco pe kare ducu ginongo bakacic ki iye. Atute ki kerona ducu me gwoko lupacona ki me timo gin maber. Ento nyoma oket woko dok cwara oweka niyak wan ki woda.”

Jo mapol dong guneno ni pe jo ducu ma gin ludini gubedo jo mabeco. Dako mo ma nyinge Etsuko ma bedo i Japan owaco ni, “Adonyo i dini mo dok acako doro wi ticgi ma kwako bulu. Abedo ki ur adada me neno ni jo mukene onongo gidonyo i tim kwele, laro dito onongo tye magwar, dok onongo gitiyo ki cente me kanica i yo marac.”

“Atute ki kerona ducu me gwoko lupacona ki me timo gin maber. Ento nyoma oket woko dok cwara oweka niyak wan ki woda.”​—SHIU PING, HONG KONG

Jo mogo ma gin ludini adada dok gitute me timo jami mabeco cwinygi otur i kare ma jami maraco otimme i komgi. Meno aye kit ma dako mo ma nyinge Van, ma a ki i lobo Vietnam, owinyo kwede. En owaco ni, “Nino ducu onongo awilo nyig yadi, ature, kacel ki cam ci atyerogi i i abila pa kwariwa ma guto, ki gen ni abinongo gum i anyim. Kadi bed onongo abedo ka timo jami mabeco kacel ki kwero kwer me dini pi mwaki mapol, cwara pud kome odoko lit adada. Lacen, i kare ma nyara onongo tye ka kwan i lobo ma woko, en oto woko ma tye ki mwaka 20 keken.”

Ka bedo dano maber keken pe romo moko ni wabibedo ki anyim maber, ci dong ngo mukene ma mitte? Me gamo lapeny man, mitte ni wanong tira ma genne—ma twero gamo lapenywa dok nyutiwa kit me nongo anyim maber. Watwero nongo tira ma kit meno ki kwene?

a Me nongo ngec mukene i kom pwony pa Confucius, nen dul me 7, paragraf 31-35, i buk me Mankind’s Search for God, ma Lucaden pa Jehovah aye gucoyo dok nonge i kabedowa me Intanet me www.jw.org.