Xeen tiʼ baʼax ku taasik

Xeen tu cuadroil baʼax ku taasik

U TSIKBALIL U KUXTAL SUKUʼUNOʼOB

Maʼ arrepentirnaj yoʼolal le baʼax tu chʼaʼtuklaj tu táankelmiloʼ

Maʼ arrepentirnaj yoʼolal le baʼax tu chʼaʼtuklaj tu táankelmiloʼ

NIKOLAI Dubovinsky, u tío in papá, tu tsʼook añoiloʼob u kuxtaleʼ tu tsʼíibtaj bix úuchik u meyajtik Jéeoba yéetel kiʼimak óolal bey xan bix úuchik u muʼyaj ka prohibirtaʼab le kʼaʼaytaj teʼ Unión Soviéticaoʼ. Kex yaʼab baʼaloʼob tu muʼyajteʼ, mix juntéen pʼáat minaʼan u fe yéetel tu yeʼesaj jach kiʼimak u yóol tumen kuxaʼan. Letiʼeʼ ku yaʼalik kaʼacheʼ u kʼáat ka uʼuyaʼak tumen le táankelmoʼob bix úuchik u kuxtaloʼ, le oʼolal in kʼáat in tsikbaltteʼex jujunpʼéel baʼaxoʼob úuch ichil u kuxtal. U tío in papaeʼ síij 1926, u láakʼtsiloʼob kaʼacheʼ j-kolnáaloʼob yéetel tiʼ kajaʼanoʼob Podvirivka, junpʼéel u chan kaajil Chernivtsi (Ucrania).

KU KʼAJ ÓOLTIK U JAAJIL

In tíoeʼ tu yaʼalaj: «Junpʼéel kʼiin tiʼ u añoil 1941, Ivan, juntúul in sukuʼuneʼ, tu taasaj t-otoch le libroʼob El Arpa de Dios yéetel El Plan Divino de las Edades, tsʼoʼoleʼ tu taasaj xan jujunpʼéel revistaʼob U Pʼíich Tulumil Kanan yéetel jujunpʼéel folletoʼob. Tin láaj xokaj le publicacionoʼobaʼ yéetel jaʼakʼ in wóol ka tin kanaj letiʼe Kʼaasilbaʼal beetik u muʼyaj máakoʼ, maʼ Diosiʼ. Tin xokaj xan le Evangelioʼoboʼ yéetel tin tsʼáaj cuentaeʼ tsʼoʼok in kaxtik u jaajil. Le beetkeʼ káaj in tsikbaltik tiʼ tuláakal máak baʼax ken u beet u Reino Dios. Jeʼex u bin in maas kaanbaleʼ, bey u bin in maas naʼatik baʼax ku yaʼalik le Bibliaoʼ yéetel joʼopʼ in maas tsʼíiboltik in meyajtik Jéeoba.

»Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ jach táan guerra kaʼachi, como maʼ ten in wóot in kíims in wéet máakileʼ in wojel yaan in muʼyaj. Le oʼolaleʼ utiaʼal in prepararkinba in aktáant le túuntajiloʼoboʼ tin kanaj de memoriail tekstoʼob jeʼex Mateo 10:28 yéetel 26:52. Teneʼ in chʼaʼtukultmaj u chúukpajal in wóol tiʼ Jéeoba kex ka kíimsaʼaken.

»Tu añoil 1944, tin cumplirtaj 18 años yéetel tʼaʼanen utiaʼal ka in beet in soldadoil. Le ka bisaʼaben teʼ tuʼux ku muchʼkíintaʼal le máaxoʼob ku tʼaʼanloʼob utiaʼal u beet u soldadoiloʼoboʼ tin kʼaj óoltaj uláakʼ xiʼipalaloʼob j-Jaajkunajoʼob. Toʼoneʼ t-aʼalaj tiʼ le soldadoʼoboʼ maʼ ken k-bin guerra. Letiʼobeʼ jach pʼuʼujoʼob, le oʼolal tu yaʼaloʼobtoʼoneʼ wa maʼ t-bin guerraeʼ maʼ ken u tsʼáaʼob baʼal k-jaante, yaan k-páanik zanjaʼob wa yaan k-tsʼoʼonol. Kex beyoʼ maʼ sajakchajoʼon k-aʼal lelaʼ: ‹Beeteʼex jeʼel baʼaxak a kʼáateʼexeʼ, pero maʼ ken k-kíims mix máak tumen Dioseʼ maʼ uts tu tʼaaniʼ› (Éxo. 20:13).

»Ka tsʼoʼokeʼ bisaʼaben Bielorrusia yéetel uláakʼ kaʼatúul sukuʼunoʼob utiaʼal k-meyaj ichil le paakʼaloʼoboʼ yéetel utiaʼal k-utskíintik le najoʼob kʼaskúuntaʼab yoʼolal le guerraoʼ. Láayliʼ kʼajaʼanten bix jach kʼaasil pʼáatik le lugaroʼob yaan naatsʼ tiʼ u kaajil Minskoʼ. Teʼ jáal carreteraoʼ tin wilaj cheʼob elaʼaniʼ, teʼ zanjaʼob yéetel teʼ ich kʼáaxoʼ yaan u wíinklil máakoʼob maʼ mukaʼanoʼobiʼ tsʼoʼoleʼ yaan xan tsíiminoʼob kimenoʼobiʼ. Tin wilaj xan camionoʼob yéetel le nuʼukuloʼob meyajnaj teʼ guerraoʼ bey xan u xéexetʼal junpʼéel avión. Teʼ súutukoʼ tin tsʼáaj cuenta bukaʼaj muʼyajil ku taasik maʼ u yuʼubaʼal u tʼaan Dios.

»Le guerraoʼ tsʼoʼok tu añoil 1945, chéen baʼaleʼ aʼalaʼabtoʼon yaan k-kʼaʼalal diez años tumen maʼ t-óotaj bin guerraiʼ. Le yáax tres años kʼalaʼanoʼonoʼ maʼ páajchaj k-beetik muchʼtáambaloʼobiʼ yéetel minaʼantoʼon kaʼach publicacionoʼob. Ka úuch lelaʼ káaj k-túuxtik cartaʼob tiʼ jujuntúul kiikoʼob utiaʼal ka u yáantoʼonoʼob, chéen baʼaleʼ chuʼukoʼob xan yéetel aʼalaʼab yaan u tsʼaʼabaloʼob sen meyaj veinticinco años.

»Como maʼ kʼaʼaloʼon cárcel le diez años aʼalaʼaboʼ, chaʼaboʼon tu añoil 1950 yéetel teneʼ suunajen tin wotoch. Teʼ tiempo kʼalaʼanenoʼ in maama yéetel María, in wíitsʼineʼ, tu beetubaʼob j-Jaajkunajil, yéetel in sukuʼunoʼobeʼ táan kaʼach u tsʼaʼabal xook tiʼob. U policíail Unión Soviéticaeʼ taak kaʼach u kaʼa oksikenoʼob cárcel ikil in kʼaʼaytaj. Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ le sukuʼunoʼob nuʼuktik le kʼaʼaytajoʼ tu kʼáatoʼobten wa jeʼel in wáantaj utiaʼal u beetaʼal publicacionoʼob sin ke u yojéeltaʼaleʼ. Le ka úuch lelaʼ 24 años yaanten.

KU BEETIK PUBLICACIONOʼOB

»Le sukuʼunoʼoboʼ suuk kaʼach u yaʼalikoʼob: ‹Wa ku prohibirtaʼal k-meyajtik Dioseʼ, kex taʼakunbaileʼ yaan u seguer k-meyajtik› (Pro. 28:28). Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ k-imprimirtik le publicacionoʼob tiʼ mejen cuartoʼob beetaʼan yáanal luʼumoʼ. Teneʼ yáax meyajnajen tiʼ junpʼéel cuarto beetaʼan yáanal u yotoch in sukuʼun Dmitry. Yaan kʼiineʼ ku máan kaʼapʼéel semanaʼob maʼatech in jóokʼol. Wa ku tuʼupul le quinqué ku meyajten tumen kukupkiloʼ, kin chital in páaʼt u kaʼa antal iikʼ teʼ chan cuartooʼ.

U dibujoil le mejen cuartoʼob yaan yáanal luʼum tuʼux ku beetik kaʼach Nikolai le publicacionoʼoboʼ

»Junpʼéel kʼiineʼ juntúul sukuʼun ku meyaj kaʼach tin wéeteleʼ tu kʼáatajten: ‹Nikolai, ¿tsʼoʼok wa a wokjaʼ?›. Kex tsʼoʼok once años káajak in meyajtik Jéeobaeʼ maʼ okjaʼanaken kaʼachiʼ. Le sukuʼun túunoʼ tsikbalnaj tin wéetel yéetel teʼ áakʼab jeʼeloʼ okjaʼanajen tiʼ junpʼéel lago, le ka úuch lelaʼ 26 años yaanten. Ka máan tres añoseʼ invitartaʼaben utiaʼal ka táakpajken ichil le máaxoʼob nuʼuktik le kʼaʼaytaj ku beetaʼal Ucraniaoʼ. Utiaʼal maʼ u xuʼulul le kʼaʼaytajoʼ ken kʼaʼalak cárcel juntúul tiʼ le máaxoʼob nuʼuktikoʼ ku jeelintaʼal tumen juntúul sukuʼun maʼ kʼalaʼaniʼ.

TALAM U TAʼAKIKUBA MÁAK MEYAJ

»Le u taʼakikuba máak utiaʼal u imprimirtaʼal publicacionoʼoboʼ maas talam ke u kʼaʼalal máak cárcel. Utiaʼal maʼ in chuʼukul tumen policíaeʼ siete años maʼ binen muchʼtáambaliʼ, le oʼolal tin juunal tin wilaj in kanáantkinba utiaʼal maʼ in náachtal tiʼ Dios. Chéen cada wa baʼax kʼiin kin wilik in láakʼtsiloʼob, pero kiʼimak in wóol tumen in wojel ku naʼatkoʼob baʼaxten maʼ tu páajtal in wilkoʼob. Teneʼ pʼáat minaʼan in muukʼ tumen jach chiʼichnaken yéetel mantatsʼ táan in kanáantkinba utiaʼal maʼ in chuʼukul, jach maʼ unaj u náayal in wóol kaʼachiʼ. Junpʼéel tardeeʼ chéen ka téek kʼuch kaʼatúul policíaʼob teʼ naj tuʼux yanenoʼ. Teneʼ púutsʼen teʼ ventana yaan paachiloʼ ka joʼopʼ in bin ich kʼáax. Le táan in binoʼ kʼáat máanen tuʼux minaʼan cheʼob, teʼ súutukoʼ tin wuʼuyaj bey yaan baʼax ku xóobeʼ. Ka tin wuʼuyaj táan u yúuchul tsʼooneʼ tin tsʼáaj cuentaeʼ letiʼe u yóol le tsʼoonoʼob ku xóoboʼ. Juntúul tiʼ le policíaʼoboʼ tu natʼaj u tsiimineʼ ka joʼopʼ u chʼaʼpachtiken yéetel u tsʼoniken tak ka xuʼup u yóol u tsʼoon. Junpʼéel tiʼ u yóol le tsʼoonoʼ tsaʼay tin kʼab. Maanal junpʼéel legua táan u chʼaʼpachtiken le policía tak ka páajchaj in taʼakikinba ich kʼáaxoʼ. Ka máan kʼiin, le ka juzgartaʼabeneʼ tin wojéelteʼ 32 u téenel tsʼoʼonen.

»Yaʼab tiempo kin máansik teʼ chan cuarto tuʼux kin imprimirtik le publicacionoʼoboʼ, le beetkeʼ jach sakpileʼenen kaʼachi. Séeb jeʼel u tsʼaʼabal cuenta kaʼach baʼax kin beetkeʼ, le oʼolal kin wilik in jóokʼol kʼiin utiaʼal u chan antal in color. Tsʼoʼoleʼ kʼojaʼanchajen ikil in meyaj teʼ chan cuartooʼ. Juntéenjeakileʼ yaanten kaʼach junpʼéel reunión jach kʼaʼanaʼan yéetel uláakʼ sukuʼunoʼob, pero maʼ páajchaj in biniʼ tumen joʼopʼ u sen jóokʼol kʼiʼikʼ tin niʼ yéetel tin chiʼ.

KU KʼAʼALAL NIKOLAI

Le tuʼux tsʼaʼaboʼon sen meyaj Mordviniaoʼ, 1963

»Chuʼuken 26 tiʼ enero tiʼ 1957. Ka máan seis meseseʼ le Tribunal Supremo yaan Ucraniaoʼ tu yaʼaleʼ tsʼonbil kin kíimsbil. Chéen baʼaleʼ maʼ kíimsaʼabeniʼ tumen xuʼul le ley jeʼeloʼ, le oʼolal aʼalaʼabteneʼ yaan in kʼaʼalal veinticinco años. Teen yéetel uláakʼ siete sukuʼunoʼobeʼ bisaʼaboʼon Mordvinia utiaʼal ka tsʼaʼabkoʼon sen meyaj, teʼ tuʼux bisaʼaboʼonoʼ yaan kaʼach uláakʼ quinientos sukuʼunoʼobiʼ. Teʼeloʼ k-xokik kaʼach U Pʼíich Tulumil Kanan, utiaʼal maʼ u yojéeltaʼaleʼ k-beetmaj mejen grupoʼob. Chéen baʼaleʼ junpʼéel kʼiineʼ ilaʼab tuʼux k-tsʼaamaj le revistaʼoboʼ ka luʼsaʼabtoʼon, ka tsʼoʼok u xakʼaltaʼal tumen le guardiaoʼ, tu yaʼalaj: ‹¡Wa ku seguer a xokikeʼex le revistaʼobaʼ, mix máak kun ganarkeʼex!›. Toʼoneʼ k-láaj beetik kaʼach le meyaj ku tsʼaʼabaltoʼonoʼ, yaan kʼiineʼ hasta k-beetik u maasil. Kex beyoʼ le comandanteoʼ tu yaʼalajtoʼon: ‹Baʼax k-kʼáajtiʼ bukaʼaj meyaj ka beetkeʼex, toʼoneʼ chéen k-kʼáat ka apoyarteʼex le gobiernooʼ›.»

«Toʼoneʼ k-láaj beetik kaʼach le meyaj ku tsʼaʼabaltoʼonoʼ, yaan kʼiineʼ hasta k-beetik u maasil»

CHÚUKPAJ U YÓOL TAK KA KÍIMI

U Najil Reino yaan Velikiye Luki

Ka chaʼab u tío in papá tu añoil 1967, áantajnaj utiaʼal u káajsaʼal múuchʼuliloʼob tu kaajil Estonia yéetel San Petersburgo (Rusia). Tu káajbal 1991, ilaʼabeʼ le juicio beetaʼab 1957, maʼ maʼalobiʼ tumen ilaʼabeʼ mix baʼal eʼesik wa yaan baʼax kʼaas tu beetaj. Teʼ kʼiinoʼob jeʼeloʼ ilaʼab maʼ jaaj le baʼaxoʼob ku yaʼalik le autoridadoʼob tu contra uláakʼ sukuʼunoʼob sen maltratartaʼaboʼoboʼ. Tu añoil 1996, u tío in papaeʼ bin kajtal Velikiye Luki junpʼéel u chan kaajil Pskov, kex 500 kilómetros tiʼ San Petersburgo, teʼeloʼ tu manaj u yotochiʼ. Tu añoil 2003, ichil le terreno tu manoʼ beetaʼab junpʼéel Najil Reino. Bejlaʼeʼ teʼ Najil Reinoaʼ ku muchʼkuba kaʼapʼéel múuchʼuliloʼobiʼ.

Teen yéetel in wíichameʼ k-meyaj tu Betelil Rusia. Tu mesil marzo tiʼ 2011, jujunpʼéel mesoʼob antes u kíimileʼ, Nikolai, u tío in papaeʼ, taal u xíimbaltoʼon. Jach péeknaj k-óol ka tu yaʼalaj le tʼaanoʼobaʼ: «Jeʼex in wilkoʼ tsʼoʼok u káajal le u tsʼook vuelta tiʼ u kaajil Jericooʼ» (Jos. 6:15). Ochenticinco años yaan kaʼach tiʼ. Kex maʼ chéen chʼaʼabil le baʼaxoʼob tu aktáantaj ichil u kuxtaloʼ, letiʼeʼ tu yaʼalaj: «Jach kiʼimak in wóol úuchik in chʼaʼtuklik in meyajtik Jéeoba tin táankelmil. Mix juntéen arrepentirnaken».