Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Totonu Ke Tau Lotu kia Sīsū?

ʻOku Totonu Ke Tau Lotu kia Sīsū?

NAʻE fakaʻekeʻeke ki muí ni ʻe ha tokotaha fakatotolo ʻa e toʻutupu laka hake ʻi he toko 800 mei he ngaahi kulupu lotu laka hake ʻi he 12, ʻo ʻeke ange pe ʻoku nau tui ʻoku tali ʻe Sīsū ʻa e ngaahi lotú. Laka hake ʻi he peseti ʻe 60 naʻa nau pehē ʻoku nau tui papau ʻokú ne tali. ʻI hono kehé, ʻi he saveá naʻe kohiʻi ai ʻe ha toʻutupu ʻe taha ʻa e hingoa Sīsū ka ne tohiʻi ai ʻa e “ʻOtua.”

Ko e hā hoʻo fakakaukaú? ʻOku totonu ke tau lotu kia Sīsū pe ki he ʻOtuá? * Ke maʻu ʻa e talí, tau ʻuluaki lāulea angé ki he founga naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻene kau ākongá ke lotú.

KO HAI NAʻE AKOʻI ʻE SĪSŪ KE TAU LOTU KI AÍ?

Naʻe akoʻi mo fakahaaʻi ʻe Sīsū kiate kitautolu ʻa e tokotaha ʻoku totonu ke tau lotu ki aí.

ʻI he lotu ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní, naʻá ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga kiate kitautolu ke tau muimui ai

KO ʻENE AKONAKÍ: ʻI he taimi naʻe kole ange ai ʻe he taha ʻo ʻene kau ākongá kia Sīsū, “ʻEiki, akoʻi kimautolu ki he founga ke lotu aí,” naʻe tali ange ʻe Sīsū: “ʻO ka mou ka lotu, mou pehē: ‘Tamai.’” (Luke 11:1, 2) ʻIkai ngata aí, ʻi heʻene Malanga ʻiloa ʻi he Moʻungá, naʻe ekinaki ʻa Sīsū ki heʻene kau fanongó ke nau lotu. Naʻá ne pehē: ‘Lotu ki hoʻomou Tamaí.’ Naʻá ne toe fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻi heʻene pehē: “Ko hoʻomou Tamaí ʻokú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mou fiemaʻú ki muʻa noa pē ke mou kole ia kiate iá.” (Mātiu 6:6, 8) ʻI he pō fakaʻosi ʻo Sīsū ʻi he tuʻunga ko ha tangatá, naʻe tala ange ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “Kapau te mou kole ha meʻa ki he Tamaí te ne ʻoatu ia kiate kimoutolu ʻi hoku hingoá.” (Sione 16:23) Ko ia naʻe akoʻi kitautolu ʻe Sīsū ke tau lotu ki heʻene Tamaí pea ko ʻetau Tamaí ia, ʻa Sihova ko e ʻOtuá.—Sione 20:17.

KO ʻENE FAʻIFAʻITAKIʻANGÁ: ʻI he fehoanaki mo e founga naʻe akoʻi ai ʻe Sīsū ʻa e niʻihi kehé ke nau lotú, naʻá ne lotu fakafoʻituitui: “ʻOku ou fakahīkihikiʻi fakahāhaaʻi koe, ʻe Tamai, ko e ʻEiki ʻo hēvani mo māmani.” (Luke 10:21) ʻI ha toe taimi ʻe taha, “naʻe hanga hake leva ʻa e fofonga ʻo Sīsuú ki he langí ʻo ne pehē: ‘Tamai, ʻoku ou fakamālō atu kiate koe he kuó ke fanongo mai ki heʻeku lotú.’” (Sione 11:41) Pea ʻi he ofi ke pekia ʻa Sīsuú, naʻá ne lotu: “Tamai, ʻoku ou tuku atu hoku laumālié.” (Luke 23:46) ʻI he lotu ʻa Sīsū ki heʻene Tamai fakahēvaní—ko e “ʻEiki ʻo hēvani mo māmani”—ʻokú ne fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga māʻalaʻala kiate kitautolu kotoa ke muimui ai. (Mātiu 11:25; 26:41, 42; 1 Sione 2:6) Ko e founga nai eni naʻe mahinoʻi ai ʻe he muʻaki kau ākonga ʻa Sīsuú ʻene ngaahi fakahinohinó?

KO HAI NAʻE LOTU KI AI ʻA E MUʻAKI KAU KALISITIANÉ?

ʻI he hili ha ngaahi uike ʻo e toefoki ʻa Sīsū ki hēvaní, naʻe fakahohaʻasi mo fakamanamanaʻi ʻe he kau fakafepakí ʻene kau ākongá. (Ngāue 4:18) Ko e moʻoni, naʻa nau lotu—ka ko hai naʻa nau lotu ki aí? “Naʻa nau hiki fakataha hake honau leʻó ki he ʻOtuá,” ʻi he lotu ke ne hokohoko atu hono tokoniʻi kinautolu ʻo “fakafou ʻi he huafa ʻo [ʻene] sevāniti tapu ko Sīsuú.” (Ngāue 4:24, 30) Ko ia, naʻe muimui ʻa e kau ākongá ʻi he founga lotu naʻe fakahinohinoʻi kinautolu ki ai ʻe Sīsuú. Naʻa nau lotu ki he ʻOtuá, kae ʻikai ko Sīsū.

ʻI he ngaahi taʻu ki mui aí, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa e founga naʻá ne lotu ai mo hono ngaahi kaungāngāué. ʻI he tohi ki hono kaungā Kalisitiané, naʻá ne pehē: “ʻOku mau fakamālō maʻu pē ki he ʻOtuá ko e Tamai ʻa hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku mau lotu ai maʻamoutolú.” (Kolose 1:3) Naʻe toe tohi ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki hono kaungātuí fekauʻaki mo hono “ʻoatu maʻu pē ʻa e fakafetaʻi ki hotau ʻOtua mo e Tamaí koeʻuhi ko e meʻa kotoa pē, ʻi he huafa ʻo hotau ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.” (ʻEfesō 5:20) Mei he ngaahi lea ko ení, ʻoku tau ʻiloʻi ai hono fakalototoʻaʻi ʻe Paula ʻa e niʻihi kehé ke nau lotu ki hono “ʻOtua mo e Tamaí koeʻuhi ko e meʻa kotoa pē”—ka ko hono moʻoní, ʻi he huafa ʻo Sīsuú.—Kolose 3:17.

ʻI he hangē ko e muʻaki kau Kalisitiané, ʻoku lava ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa kia Sīsuú ʻaki ʻa e talangofua ki heʻene ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo e lotú. (Sione 14:15) ʻI heʻetau lotu ki heʻetau Tamai fakahēvaní—pea kiate ia tokotaha pē—ko e ngaahi lea ʻo e Saame 116:1, 2 ʻe hoko ia ʻo toe mohu ʻuhinga ange kiate kitautolu: “ʻOku ou ʻofa au kia Sihova, koeʻuhi kuo ne ongona hoku leʻo . . . te u tautapa kiate ia ʻi hoto ngahi ʻaho kotoa.” *

^ pal. 3 Fakatatau ki he Folofolá, ʻoku ʻikai ke tatau ʻa e ʻOtuá mo Sīsū. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 4 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? ko e pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. .

^ pal. 11 Ke tali ʻe he ʻOtuá ʻetau lotú, kuo pau ke tau feinga loto-moʻoni ke moʻui ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi fiemaʻú. Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he vahe 17 ʻo e tohi Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú?