Skip to content

Skip to table of contents

ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá

“ʻE ʻIlo ʻa e Ngaahi Puleʻanga ko Sihova Au”

“ʻE ʻIlo ʻa e Ngaahi Puleʻanga ko Sihova Au”

NAʻE anga-fēfē hoʻo ongoʻí kapau naʻe tukuakiʻi koe ki ha hia naʻe ʻikai te ke fakahoko? Pea fēfē kapau ko e hia ko iá naʻá ne fakatupunga ha faingataʻa lahi ki he niʻihi kehé, ʻo kau ai ha kakai tonuhia tokolahi? Ko e moʻoni te ke fiemaʻu ke fakaʻataʻatā ho hingoá mei ai! ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku fehangahangai ʻa Sihova mo ha pole meimei tatau? Ko e tokolahi ʻi he ʻaho ní ʻoku nau tukuakiʻi halaʻi ʻa e ʻOtuá ki he fakamaau taʻetotonu mo e faingataʻaʻia ʻi he māmani ko ení. ʻOku hohaʻa ʻa Sihova fekauʻaki mo hono fakaʻataʻatā hono huafá? Ko e moʻoni, ʻokú ne pehē! Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he tohi ʻa ʻIsikelí.—Lau ʻa e ʻIsikeli 39:7.

ʻOku pehē ʻe Sihova, “ʻe ʻikai te u toe tuku hoku hingoa tapuha ke talakaʻi” pe taʻefakaʻapaʻapaʻi. ʻI he taimi ʻoku tukuakiʻi ai ia ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ki he fakamaau taʻetotonú, ʻoku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi hono huafá. Anga-fēfē? ʻI he Tohi Tapú, ko e “hingoa” ʻoku faʻa ʻuhingá ko e ongoongo. ʻOku pehē ʻe ha tohi maʻuʻanga fakamatala ʻe taha ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻuhingá ki he “meʻa ʻoku ʻiloʻiʻaki iá—ko hono fakahaaʻi ʻo ia tonu; ʻokú ne toe fakafofongaʻi ʻa hono ongoongó pea hoko atu ai ʻa hono lāngilangí.” Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku kau ki ai hono ongoongó. Ko e hā ʻoku ʻiloʻiʻaki ʻa Sihova ʻi he taimi ʻoku haʻu ai ki he fakamaau taʻetotonú? ʻOkú ne fehiʻa ai! ʻOkú ne toe manavaʻofa ki hono kau maʻukoviá. * (ʻEkisoto 22:22-24) ʻI he taimi ʻoku taukaveʻi ai ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻoku fakatupunga ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa tonu ko ē ʻokú ne fehiʻa aí, ʻoku nau fakameleʻi ai ʻa hono ongoongó. Ko ia ʻoku nau taʻefakaʻapaʻapaʻi ai pe ‘talakaaʻi hono huafá.’—Saame 74:10.

Fakatokangaʻi ʻoku ngāueʻaki tuʻo ua ʻe Sihova ʻa e fakalea “hoku hingoa tapuha.” (Veesi 7) ʻI he Tohi Tapú ko e huafa ʻo Sihová ʻoku fekauʻaki ia mo e ongo foʻi lea ko e “māʻoniʻoni” mo e “toputapu” ʻo tā tuʻo lahi. Ko e foʻi lea “māʻoniʻoni” ʻokú ne ʻomai ʻa e fakakaukau ko e fakamavaheʻi; ʻoku toe ʻuhinga iá ko e maʻa mo e ʻāsinisini. Ko e huafa ʻo Sihová ʻoku māʻoniʻoni koeʻuhi ko e ʻOtua ʻokú ne fataki iá ʻoku māʻoniʻoni—ʻo mavahe fakaʻaufuli mei ha meʻa pē ʻoku angahalaʻia mo taʻemaʻa ʻOku lava ke ke sio ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau tukuakiʻi ʻa Sihova ki he fulikivanú ʻoku nau hilifaki ʻa e luma lahi taha ʻoku ala lavá ki hono “huafa māʻoniʻoni”?

Ko e taumuʻa ʻa Sihova ke fakaʻataʻatā hono huafá fakafou ʻi hono Puleʻangá ʻa e kaveinga tefito ʻo e Tohi Tapú. Ko e kaveinga ko iá ʻoku fakamamafaʻi ia ʻi he tohi ʻIsikelí, ʻa ia ʻoku toutou fakamatalaʻi ai “ke ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga ko Sihova au.” (ʻIsikeli 36:23; 37:28; 38:23; 39:7) Fakatokangaʻi ko e ngaahi puleʻangá ʻe ʻikai ke nau fili pē te nau ʻilo ko Sihova ia pe ʻikai. ʻI hono kehé, “te nau ʻilo.” ʻI hono fakalea ʻe tahá, ko e ngaahi taumuʻa ʻa Sihova ke ne fai ha meʻá ʻe ʻai ai ʻa e ngaahi puleʻanga ʻi he māmaní ke nau ʻiloʻi ko ia ʻa ē ʻokú ne pehē ko iá—ko Sihova, ko e ʻEiki Hau ʻa ia ko hono huafá ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku māʻoniʻoní, ʻāsinisiní mo maʻá.

Ko e toutou lave ki he talaʻofa “ʻe ʻilo ʻe he ngaahi puleʻanga ko Sihova au” ko ha ongoongo lelei ia ki he faʻahinga ʻoku nau fakaʻamu ke sio ki he ngataʻanga ʻo e fakamaau taʻetotonú mo e faingataʻaʻiá. Kuo vavé ni ke fakahoko ʻe Sihova ʻa e talaʻofa ko iá mo fakaʻataʻatā hono huafá mei he lumá kotoa. Te ne toʻo ʻosi atu ʻa e fulikivanú mo e faʻahinga ʻoku nau pouaki iá ka te ne fakahaofi ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻiloʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻa hono huafá mo hono ʻuhingá. (Palōveepi 18:10) ʻOku ueʻi koe ke ke ako ki he founga ʻe lava ke ke ʻunuʻunu ofi ange ai kia Sihova, ko e ʻOtua māʻoniʻoni, ʻa ia ʻoku “ofa ki he fakamāu [totonú, NW]”?—Saame 37:9-11, 28PM.

^ pal. 2 Sio ki he kupu “ʻUnuʻunu Ofi ki he ʻOtuá—Tokotaha ʻOfa ki he Fakamaau Totonú,” ʻi he ʻīsiú ʻo e Taua Leʻo ʻo Sanuali-Maʻasi 2009.