Skip to content

Skip to table of contents

‘Fakafiemalieʻi Koe ia Jihova’

‘Fakafiemalieʻi Koe ia Jihova’

‘Fakafiemalieʻi Koe ia Jihova’

“Fakafiemalieʻi foki koe ia Jihova; bea te ne foaki kiate koe ae gaahi holi o ho loto.”—SĀME 37:​4PM.

1, 2. Ko hai ʻa e Matavai ʻo e fiefia moʻoní, pea naʻe anga-fēfē hono fakahanga ʻe Tuʻi Tēvita ʻa e tokangá ki he moʻoniʻi meʻá ni?

 “MONŪʻIAĀ pe fiefiaā ka ko kinautolu ʻoku ongoʻi masiva honau laumalie: . . . Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku manavaʻofa: . . . Monūʻiaā ka ko kinautolu ʻoku fakatupu melino.” Fakataha mo e toe ngaahi fakamatala kehe ʻe ono fekauʻaki mo e faʻahinga ʻoku fiefiá, ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi leá ni ʻa e talateu tuʻu-ki-muʻa ki he Malanga ʻiloa ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá, hangē ko ia naʻe lēkooti ʻe he tokotaha-tohi Kōsipeli ko Mātiú. (Mātiu 5:​3-11) ʻOku ʻomai ʻe he ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻa e fakapapau ʻoku malava ke tau maʻu ʻa e fiefiá.

2 Ko ha foʻi hiva toputapu naʻe tohi ʻe Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ʻokú ne fakahanga ʻa e tokangá ki he Matavai ʻo e fiefia moʻoní, ʻa Sihova. “Fakafiemalieʻi foki koe ia Jihova,” ko e lea ia ʻa Tēvitá, “bea te ne foaki kiate koe ae gaahi holi o ho loto.” (Sāme 37:​4PM) Ka ko e hā ʻoku malava ke ne ʻai ʻa e ʻiloʻi ʻo Sihová pea mo e ngaahi tafaʻaki lahi ʻo hono ʻulungāngá ko ha ‘fakafiemalié’? ʻOku anga-fēfē hono hanga ʻe he fakakaukau atu ki he meʻa kuó ne faí pea mo ia te ne toki fai ʻi hono fakahoko ʻene taumuʻá ʻo ʻoatu kiate koe ʻa e ʻamanaki ʻo hono maʻu “ae gaahi holi o ho loto”? Ko ha vakai loloto ki he Sāme 37, veesi 1 ki he 11, te ne ʻomai ʻa e talí.

“ʻOua Te Ke Meheka”

3, 4. Hangē ko ia ʻoku lēkooti ʻi he Sāme 37:​1, ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku ʻomai ʻe Tēvitá, pea ko e hā ʻoku feʻungamālie ai ke tokanga ki ai ʻi he ʻaho ní?

3 ʻOku tau lolotonga moʻui ʻi he “ngaahi taimi faingataʻa,” pea ʻoku hulu fau ai ʻa e fulikivanú. Kuo tau mātā ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi lea ʻa e ʻapositolo ko Paulá: “Ko e kakai kovi mo fakahekeheke te nau fakaaʻau atu mei he kovi ki he kovi, heʻenau kākāʻi ʻa e kakai kehe, pea kākāʻi mo kinautolu.” (2 Timote 3:​1, 13) He faingofua ē ke hoko ʻo uesia ʻe he hā ngali lavameʻa mo tuʻumālie ʻa e kakai fulikivanú! ʻOku malava ʻe he meʻa kotoa ko iá ke ne fakahohaʻasi kitautolu, ʻo fakatupunga ai ʻetau vakai fakalaumālié ke ʻikai huʻufataha. Fakatokangaʻi ʻa e anga ʻo hono fakaʻaaki kitautolu ʻe he ngaahi lea kamata ʻo e Sāme 37 ki he fakatuʻutāmaki ko ʻeni ʻoku malava ke hokó: “ʻOua te ke haʻaki hohaʻa koeʻuhi ko e kau faihala, ʻoua te ke meheka koeʻuhi ko e kakai ʻoku ngaue kākā.”

4 ʻOku lōmekina fakaʻaho kitautolu ʻe he mītia ʻo e māmaní ʻaki ha lisi ʻo e ngaahi fakamaau taʻetotonú. Ko e kau tangata pisinisí ʻoku nau hao pē ʻi he kākaá. ʻOku hekasi ʻe he kau faihiá ʻa e kau laveangofuá. ʻOku ʻikai ʻiloʻi ʻa e kau fakapoó pe ʻikai tautea. Ko e ngaahi fakatātā pehē kotoa ʻo e mioʻi ʻo e fakamaau totonú ʻoku malava ke ne langaʻi ʻa e ʻitá pea fakahohaʻasi ʻa e nonga ʻo ʻetau fakakaukaú. Ko e hā ngali lavameʻa ʻa e kau faikoví ʻoku aʻu ʻo ne langaʻi nai ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo e meheka. Ka ʻe fakaleleiʻi ʻa e tuʻungá ʻe heʻetau hoko ʻo loto-mamahí? ʻOku hanga ʻe he meheka ki he hā ngali tuʻumālie ʻoku maʻu ʻe he kau fulikivanú ʻo liliu ʻa e ikuʻanga kiate kinautolú? ʻOku ʻikai ʻaupito! Pea ʻoku ʻikai moʻoni ha fiemaʻu ke tau hoko ʻo “haʻaki hohaʻa” ki ai. Ko e hā ʻoku ʻikai aí?

5. Ko e hā ʻoku fakatatau ai ʻa e kau faikoví ki he musié?

5 ʻOku tali mai ʻe he tokotaha-tohi-sāmé: “He vave honau tuʻusi hange ko e musie, pea hange ko e mohuku mata ʻenau mae.” (Sāme 37:2) ʻOku hā ngali fakaʻofoʻofa nai ʻa e mohuku foʻou lanu matá, ka ʻoku vave ʻa e mingi pea mate ʻa e ngaahi lauʻi mohukú. ʻOku meimei tatau pē mo e kau faikoví. Ko ʻenau hā ngali tuʻumālié ʻoku ʻikai ke tuʻuloa ia. ʻI heʻenau maté, ʻoku ʻikai toe malava ʻe heʻenau ngaahi koloa maʻu taʻefakalaó ʻo tokoniʻi kinautolu. ʻOku faai atu pē ʻo maʻu ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakamaau totonú. “Koe totogi oe agahala koe mate,” ko e tohi ia ʻe Paulá. (Loma 6:​23PM) Ko e kau faikoví mo e faʻahinga kotoa ʻoku nau taʻemāʻoniʻoní ʻe faai atu pē ʻo nau maʻu ʻenau “totogi” pea ʻikai toe hoko atu. Ko ha founga moʻui taʻeʻaonga moʻoni ē!—Sāme 37:​35, 36; 49:​16, 17.

6. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku malava ke tau maʻu mei he Sāme 37:​1, 2?

6 Ko ia ai, ʻoku totonu ke tau fakaʻatā ʻa e tuʻumālie vave ʻa e kau faikoví ke ne fakahohaʻasi kitautolu? Ko e lēsoni ʻeni mei he ʻuluaki ongo veesi ʻo e Sāme 37: ʻOua ʻe fakaʻatā ʻenau lavameʻá ke ne fakatupunga koe ke ke afe ai mei he ʻalunga kuó ke fili ke ke tauhi ʻa Sihová. ʻI hono kehé, tauhi maʻu hoʻo tokangá ki he ngaahi tāpuaki mo e ngaahi taumuʻa fakalaumālié.—Palovepi 23:17.

“Falala Koe kia Sihova, ʻo Fai Lelei”

7. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau falala kia Sihová?

7 “Falala koe kia Sihova, ʻo failelei,” ko e enginaki mai ia ʻa e tokotaha-tohi-sāmé kiate kitautolú. (Sāme 37:3a) ʻI he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi ha ngaahi loto-moʻua pe naʻa mo ha ngaahi veiveiua, ʻoku fiemaʻu ke fokotuʻu maʻu ʻetau loto-falalá ʻia Sihova. Ko ia ʻa e Tokotaha ʻokú ne ʻomai ʻa e maluʻanga fakalaumālie kakató. “Ko ia oku nofo i he botu lilo i he fugani maoluga,” ko e tohi ia ʻe Mōsesé, “e nofo mau ia he malumalu oe Mafimafi.” (Sāme 91:​1PM) ʻI he taimi ʻoku tau hēhētuʻu ai ʻi he tupulekina ʻa e maumau-laó ʻi he fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻa ko ʻení, ʻoku fiemaʻu ke tau toe falala lahi ange kia Sihova. Kapau te tau tapeva, ʻoku tau fiefia ke ala mai ha kaumeʻa ʻo tokoni. ʻI he founga meimei tatau, ʻi heʻetau feinga ke ʻaʻeva ʻi he faitōnungá, ʻoku tau fiemaʻu ʻa e tokoni ʻa Sihová.—Aisea 50:10.

8. ʻOku malava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he kau ki he ngāue fakafaifekau faka-Kalisitiané ke tau fakaʻehiʻehi mei he hoko ʻo fakahohaʻasi tōtuʻa ʻe he tuʻumālie ʻa e kau fulikivanú?

8 Ko e fakaleleiʻanga ʻe taha ki he hoko ʻo fakahohaʻasi ʻe he tuʻumālie ʻa e kau fulikivanú ko e hoko ʻo femoʻuekina ʻi he kumi mo tokoniʻi ʻa e faʻahinga hangē ha sipí ke nau hoko ʻo maʻu ʻa e ʻilo totonu ki he taumuʻa ʻa Sihová. ʻI he fehangahangai mo e tupulekina ʻa e anga-fulikivanú, ʻoku fiemaʻu ke tau moʻumoʻua kakato ʻi hono tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé. “Koe fai lelei, moe foaki, ke oua naa galo,” ko e lea ia ʻa e ʻapositolo ko Paulá, “he koe gaahi feilaulau behe oku leleiia ai ae Otua.” Ko e “lelei” lahi taha ʻoku malava ke tau faí ko e fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻa e ongoongo lelei lāngilangiʻia ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ko ʻetau malanga ki he kakaí ko ha “feilaulau oe fakafetai.”—Hepelu 13:​15, 16PM; Kaletia 6:10.

9. Fakamatalaʻi ʻa e enginaki ʻa Tēvita ke “nofo ʻi he fonua.”

9 “Nofo ʻi he fonua,” ko e hoko atu ia ʻa Tēvitá, “ʻo feangainga mo e loto-tōnungá.” (Sāme 37:3eNW) Ko e “fonua” ʻi he taimi ʻo Tēvitá ko e vahefonua ko ia naʻe foaki ʻe Sihova ki ʻIsilelí, ʻa e Fonua ʻo e Talaʻofá. ʻI he lolotonga ʻo e pule ʻa Solomoné naʻe lele hono ngaahi ngataʻangá mei Tani ʻi he tokelaú ki Peasipa ʻi he tongá. Ko e nofoʻanga ia ʻo ʻIsilelí. (1 Tuʻi 4:25) ʻI he ʻahó ni, ko fē pē ha feituʻu ʻoku tau nofo ai ʻi he māmaní, ʻoku tau fakatuʻotuʻa atu ki he taimi ʻa ia ʻe hoko ai ʻa e palanité fakalūkufua ko ha palataisi ʻi he māmani foʻou ʻo e māʻoniʻoní. ʻI he lolotonga ní, ʻoku tau nofo ʻi ha maluʻanga fakalaumālie.—Aisea 65:​13, 14.

10. Ko e hā ʻa e olá ʻi heʻetau “feangainga mo e loto-tōnungá”?

10 Ko e hā ʻe hoko ko e olá ʻi heʻetau “feangainga mo e loto-tōnungá”? ʻOku fakamanatu mai ʻe he palōveepi fakamānavaʻí kiate kitautolu: “Ko e tangata tonunga ʻe fai tapuekina.” (Palovepi 28:20) Ko ʻetau kītaki loto-tōnunga ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau nofo ai pea ki ha taha pē te tau malavá te ne ʻomai moʻoni ʻa e ngaahi pale meia Sihova. Ko e fakatātaá, ko Frank mo hono uaifí, ko Rose, naʻá na tali ha vāhenga-ngāue tāimuʻa ʻi he taʻu ʻe 40 kuo maliu atú ʻi ha kolo ʻi he tokelau ʻo Sikotilaní. Ko e tokosiʻi ko ia naʻa nau fakahāhā ha mahuʻingaʻia ʻi he moʻoní aí ne nau ʻauhia atu. ʻI he ʻikai ha toe taʻofí, naʻe kamata ʻe he ongo meʻa tāimuʻa ko ʻení ʻa e ngāue fakamalangá mo e ngaohi ākongá. ʻI he taimi ní ʻoku ʻi ai ha fakatahaʻanga lakalakaimonū ʻi he kolo ko iá. Ko e faitōnunga ʻa e ongo meʻá ni naʻe maʻu moʻoni ai ʻa e tāpuaki ʻa Sihová. “Ko e tāpuaki lahi tahá,” ko e fakamatala fakatōkilalo ia ʻa Frank, “ko ʻema kei ʻi he moʻoní pea ʻaonga kia Sihová.” ʻIo, ʻi he taimi ʻoku tau “feangainga [ai] mo e loto-tōnungá,” ʻoku tau maʻu mo houngaʻia ai ʻi he ngaahi tāpuaki lahi.

“Fakafiemalieʻi Foki Koe ia Jihova”

11, 12. (a) ʻE malava fēfē ke tau ‘fakafiemalieʻi kitautolu ia Jihova’? (e) Ko e hā ʻa e taumuʻa ʻe lava ke ke fokotuʻu ʻo fekauʻaki mo e ako fakafoʻituituí, pea ko e hā nai ʻa e ola ʻe ngali hokó?

11 Ke fakaivimālohiʻi hotau vahaʻangatae mo Sihová pea ke tauhi maʻu ʻetau falala kiate iá, kuo pau ke tau ‘fakafiemalieʻi kitautolu ia Jihova.’ (Sāme 37:4aPM) ʻOku anga-fēfē ʻetau fai iá? ʻI he lelei ange ke ʻoua ʻe hoko ʻo nōfoʻi ʻi hotau tuʻunga pē ʻo kitautolú, ʻai ke tau hangataha kia Sihova, neongo ʻoku faingataʻa nai. Ko e founga ʻe taha ke fai ai ʻení ko hono vaheʻi ha taimi ke lau ai ʻene Folofolá. (Sāme 1:​1, 2) ʻOku ʻoatu kiate koe ʻe hoʻo lau Tohitapú ha fiemālie? ʻE hoko ia ʻi hoʻo lau fakataha mo e taumuʻa ke ako lahi ange fekauʻaki mo Sihová. Ko e hā ʻoku ʻikai ke ke kiʻi taʻofi ai ʻi he hili haʻo lau ha konga pea ʻeke hifo kiate koe, ‘Ko e hā naʻe akoʻi mai kiate au ʻe he konga ko ʻení ʻo fekauʻaki mo Sihová?’ Te ke ʻilo nai ʻe tokoni lahi ke ke ala maʻu ha kiʻi pepa nouti pe ko ha kiʻi lauʻi pepa ʻi he taimi ʻokú ke lau ai ʻa e Tohitapú. Ko e taimi taki taha te ke kiʻi taʻofi ai ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻo e meʻa kuó ke laú, hikiʻi hifo ha kupuʻi lea te ne fakamanatu kiate koe ʻa e taha ʻo e ngaahi ʻulungaanga ʻofeina ʻo e ʻOtuá. ʻI ha toe saame ʻe taha, naʻe hiva ai ʻa Tēvita: “E Jihova, ko hoku malohi, mo hoku huhui, tuku ke lelei i ho ao, ae gaahi lea a hoku gutu, moe fakakaukau a hoku loto.” (Sāme 19:​14PM) ʻOku “lelei” kia Sihova ʻa e tokanga huʻufataha ko ʻeni ki he Folofola ʻa e ʻOtuá mei heʻetau tafaʻakí pea ʻoku fakafiefia kiate kitautolu.

12 ʻE malava fēfē ke tau maʻu ʻa e fiefia mei heʻetau akó mo e fakalaulaulotó? ʻOku malava ke tau ʻai ia ko ʻetau taumuʻa ke ako ki he lahi taha ʻo ʻetau malavá ʻo fekauʻaki mo Sihova mo ʻene ngaahi foungá. Ko e ongo tohi hangē Ko e Moʻungaʻi Tangata Lahi Taha Kuo Moʻui Maí mo e ʻUnuʻunu Ofi kia Sihova * ʻokú na tokonaki mai kiate kitautolu ʻa e fakamatala feʻungamālie ʻe lava ke tau fakakaukau atu ki ai fakataha mo e loto-houngaʻia. Ko hono moʻoní, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe Tēvita ki he māʻoniʻoní, ʻe hanga ʻe Sihova ʻo “foaki kiate koe ae gaahi holi o ho loto.” (Sāme 37:4ePM) Ko e faʻahinga loto-falala ʻeni kuo pau naʻá ne ueʻi ʻa e ʻapositolo ko Sioné ke ne tohi ʻa e ngaahi lea: “Ko eni ae malohi aia oku tau maʻu kiate ia, koeuhi, ka tau ka kole ha mea o fakatatau ki hono finagalo, oku ne ogoʻi akitautolu: Bea kabau oku tau ilo oku ne ogoʻi akitautolu, koia kotoabe oku tau kolea, oku tau ilo oku tau maʻu ae gaahi kole naa tau holi ai kiate ia.”—1 Sione 5:​14, 15PM.

13. ʻI he ngaahi taʻu ki mui ní, ko e hā ʻa e fakalahi ʻo e ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá kuo fakatokangaʻi ʻi he ngaahi fonua lahi?

13 ʻI he tuʻunga ko e kau tauhi anga-tonú, ko ʻetau fiefia lahi tahá ke sio ki hono fakatonuhiaʻi ʻa e tuʻunga-hau ʻo Sihová. (Palovepi 27:11) ʻIkai ʻoku fonu mahuohua hotau lotó ʻi he fiefia ʻi heʻetau ʻilo ki he ngāue fakamalanga lahi fakaʻulia naʻe fai ʻe hotau fanga tokoua ʻi he ngaahi fonua naʻe faʻa ʻi he malumalu ʻo e founga-pule fakaaoaó pe fakatikitató? ʻOku tau vēkeveke fakatuʻotuʻa atu ke sio ki he meʻa ʻe fakahoko nai ʻe he tauʻatāina lahi angé ki muʻa ʻi he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení. Ko e tokolahi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihova ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fonua ʻo e uēsité ʻoku nau kau longomoʻui ʻi he malanga ki he tamaiki akó, kau kumi hūfangá, mo e niʻihi kehe ʻoku nau nofo fakataimi ʻi he uēsité pea maʻu ʻa e tauʻatāina ke lotú. Ko ʻetau fakaʻamu fakamātoató ia ke hokohoko atu ʻa e faʻahinga tāutaha ko ʻení ʻi he taimi ko ia te nau foki ai ki ʻapí, ʻi hono ʻai ke ulo atu ʻa e maama ʻo e moʻoní ʻo aʻu ki he fakapoʻuli hā ngali ʻikai ala fakamāmaʻí.—Mātiu 5:​14-16.

“Tekaki kia Sihova Ho ʻAlunga”

14. Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻoku malava ke tau falala kia Sihová?

14 He nonga lahi ē ke ʻilo ko ʻetau ngaahi loto-moʻuá mo e meʻa ʻoku ngali ko ha ngaahi fakamafasia fakafeʻātungia kiate kitautolú ʻoku malava ke toʻo atu ia! Anga-fēfē? “Tekaki kia Sihova ho ʻalunga; ʻio falala ki ai,” ko e lea ia ʻa Tēvitá, ʻo tānaki mai, “pea te ne fai ʻe ia.” (Sāme 37:5) ʻOku tau maʻu ʻi heʻetau ngaahi fakatahaʻangá ʻa e fakamoʻoni feʻunga ko ha poupou alafalalaʻanga ʻa Sihova. (Sāme 55:22) Ko e faʻahinga ʻi he ngāue fakafaifekau taimi-kakató, tatau ai pē pe ko ha kau tāimuʻa, kau ʻovasia fefonongaʻaki, kau misinale, pe kau ngāue pole ʻoku ngāue ʻi he Pētelí, ʻoku malava kotoa ke nau fakamoʻoni ki he alafalalaʻanga ʻa e tokanga ʻa Sihová. Ko e hā ʻoku ʻikai te ke lea ai ki he faʻahinga ʻokú ke ʻiloʻí pea ʻeke ange pe kuo anga-fēfē hono tokoniʻi kinautolu ʻe Sihová? Te ke fanongo taʻetoeveiveiua ai ki he ngaahi meʻa lahi naʻe hokosia ʻo fakahāhā ai naʻa mo e lolotonga ʻa e ngaahi taimi faingataʻá, ʻoku ʻikai ʻaupito pē ke nounou ai ʻa e toʻukupu ia ʻo Sihová. ʻOkú ne tokonaki mai maʻu pē ʻa e ngaahi fiemaʻu tefito ʻo e moʻuí.—Sāme 37:25; Mātiu 6:​25-34.

15. ʻOku anga-fēfē ʻa e ulo atu ʻa e māʻoniʻoni ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá?

15 ʻI heʻetau ʻai ʻa Sihova ko hotau falalaʻangá pea tau falala fakaʻaufuli kiate iá, ʻe malava ke tau hokosia ai ʻa e toe ngaahi lea ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Te ne fakahopo hake hoʻo maʻoniʻoni hange ko e māma, mo e hā ho tonuhia pe fakamaau totonú ʻo hange ko e hoʻatā.” (Sāme 37:6) ʻI he tuʻunga ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, ʻoku faʻa fakamatalahalaʻi kitautolu. Ka ʻoku fakaava ʻe Sihova ʻa e mata ʻo e kau loto-faitotonú ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakatokangaʻi ko ʻetau ngāue fakafaifekau fakahāhaá ʻoku ueʻi ia ʻe he ʻofa kia Sihova mo e kaungāʻapí. ʻI he taimi tatau pē, ko hotau ʻulungaanga anga-tonú, neongo hono fakamatalahalaʻi ʻe he tokolahi, heʻikai lava ke puli ia. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he founga kotoa pē ʻo e fakafepakí mo e fakatangá. Ko hono olá, ʻoku ulo atu ai ʻa e māʻoniʻoni ʻa e kakai ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko e laʻaá ʻi he hoʻatā mālié.—1 Pita 2:12.

“Ke Ke Fakalogo . . . Tatali Faa Kataki”

16, 17. ʻI he fehoanaki mo e Sāme 37:​7, ko e taimi ʻeni ki he hā, pea ko e hā hono ʻuhingá?

16 Ko e ngaahi lea hono hoko ʻeni ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Ke ke fakalogo be kia Jihova, bea tatali faa kataki be kiate ia: oua naa ke fakamamahiʻi koe koeuhi ko ia oku monuia i hono hala, koeuhi koe tagata oku fakahoko ae gaahi filioi kovi.” (Sāme 37:​7PM) ʻOku fakamamafaʻi heni ʻe Tēvita ʻa e fiemaʻu kiate kitautolu ke tatali anga-kātaki kia Sihova ke ne fai ha meʻa. Neongo ko e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení ʻoku teʻeki ai ke hoko mai, ʻoku ʻikai totonu ke hoko ʻeni ʻo fakatupunga ai ha lāunga. ʻIkai kuo tau mātā ko e meesi mo e kātaki ʻa Sihová ʻoku lahi mamaʻo ange ia ʻi he meʻa ne tau ʻuluaki fakakaukau atu ki aí? ʻE lava ke tau fakahāhā he taimí ni ʻoku tau kau mo kitautolu foki ʻi he tatali anga-kātakí ʻi heʻetau hanganaki femoʻuekina ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá? (Maake 13:10) Ko e taimi ʻeni ke fakaʻehiʻehi ai mei he ngaahi ngāue loto-ʻoho ʻa ia ʻoku malava ke ne kaihaʻasia meiate kitautolu ʻetau fiefiá mo e maluʻanga fakalaumālié. Ko e taimi ʻeni ke talitekeʻi ai ʻo toe mālohi ange ʻa e tākiekina fakameleʻi ʻa e māmani ʻa Sētané. Pea ko e taimi ʻeni ke tauhi maʻu ai ʻa e maʻa fakaeʻulungāngá pea ʻoua ʻaupito naʻa tau ʻai ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki hotau tuʻunga māʻoniʻoni kia Sihová. Tau hokohoko atu ke liʻaki ʻosi ʻa e ngaahi fakakaukau taʻetāú pea fakaʻehiʻehi mei he ngaahi tōʻonga taʻetotonu ki he tangatá pe ko e fefiné, ko hono moʻoní, ki he faʻahinga tatau pē.—Kolose 3:5.

17 “Tukuage ae ita, bea liaki ae lili,” ko e akonaki mai ia ʻa Tēvita kiate kitautolú. “Oua naa ke fakamamahiʻi foki koe i ha mea ke fai kovi. Koeuhi e motuhi ae gaahi fai kovi: ka ko kinautolu oku tatali kia Jihova, te nau maʻu ae fonua.” (Sāme 37:​8, 9PM) ʻIo, ʻoku malava ke tau fakatuʻotuʻa loto-falala atu ki he taimi—ʻoku ofí ni ʻaupito mai—ʻa ia ʻe taʻaki-fuʻu ai ʻe Sihova mei he māmaní ʻa e kovi kotoa pē pea mo e faʻahinga ʻoku nau fakatupunga iá.

“ʻOku Toe Siʻi”

18, 19. Ko e hā ʻa e fakalototoʻa ʻokú ke maʻu mei he Sāme 37:10?

18 “ʻOku toe siʻi pea mole ʻa ia ʻoku faikovi; ʻio te ke hakule ʻa e potu naʻe ʻi ai, ka ʻoku ʻikai.” (Sāme 37:10) He fakalototoʻaʻi lahi ē ʻo kitautolu ʻe he ngaahi lea ko iá ʻi heʻetau fakaofiofi atu ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ʻení pea mo e ikuʻanga fakatuʻutāmaki ʻo e tauʻatāina meia Sihová! Tatau ai pē pe ko e hā ha faʻahinga founga-pule pe mafai kuo fokotuʻu ʻe he tangatá kuo taʻelavameʻa fakamamahi ia. Pea ʻi he taimi ní ʻoku tau ofi atu ki he taimi ki ha foki ki he puleʻi ʻe he ʻOtuá, ʻa e teokalati moʻoní, ko e Puleʻanga ʻo Sihová ʻi he toʻukupu ʻo Sīsū Kalaisí. Te ne puleʻi kakato ʻa e ngaahi meʻa ʻa e māmaní pea toʻo atu ʻa e kau fakafepaki kotoa pē ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.—Taniela 2:44.

19 ʻI he māmani foʻou ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, kapau te ke lava ʻo kumi ki ai, ʻe ʻikai te ke malava ke maʻu ai ha “faikovi.” Ko e moʻoni, ko ha taha pē ʻe angatuʻu kia Sihova ʻi he taimi ko iá ʻe toʻo vave atu ia. Heʻikai ke ʻi ai ha taha ʻe ʻoho ki hono tuʻunga-haú pe ko ha taha ʻoku fakafisi ke anganofo ki he mafai fakaʻotuá. Ko e kotoa ʻo ho ngaahi kaungāʻapí te nau fakakaukau tatau ʻi heʻenau holi ke fakahōifuaʻi ʻa Sihová. He maluʻanga lahi ē te ne ʻomaí—ʻikai ha ngaahi loka, ʻikai ha ngaahi ʻā malu, ʻikai ha meʻa te ne maumauʻi ʻa e falala kakató mo e fiefiá!—Aisea 65:20; Maika 4:4; 2 Pita 3:13.

20, 21. (a) Ko hai ʻa e “agamalu” ʻi he Sāme 37:​11, pea ko fē ʻoku nau maʻu ai ʻa e “lahi oe melino”? (e) Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki te tau maʻu kapau te tau faʻifaʻitaki kia Tēvita Lahi Ange?

20 Pea, “koe agamalu te nau maʻu ae fonua.” (Sāme 37:11aPM) Ka ko hai ʻa e kau “agamalu” ko ʻení? Ko e foʻi lea naʻe liliu ko e “agamalu” ʻoku haʻu ia mei ha foʻi tupuʻi lea ʻoku ʻuhinga ki he “faingataʻaʻia, fakatōkilaloʻi, fakahaeaʻi.” ʻIo, “koe agamalu” ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau tatali anga-fakatōkilalo kia Sihova ke ne fakatonutonu ʻa e fakamaau taʻetotonu kotoa pē ʻoku fai kiate kinautolú. “O nau fakafiemalieʻi akinautolu i hono lahi oe melino.” (Sāme 37:11ePM) Naʻa mo e taimí ni ʻoku tau maʻu ha melino lahi ʻi he palataisi fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e fakatahaʻanga Kalisitiane moʻoní.

21 Neongo ʻoku teʻeki ai te tau ʻataʻatā mei he ngaahi faingataʻá, ʻoku tau fetokoniʻaki mo fakafiemālieʻi ʻa e faʻahinga ko ia ʻoku nau loto-mafasiá. Ko hono olá, ʻoku pouaki ai ʻa e fiemālie moʻoni ʻi lotó ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ʻa Sihová. Ko e fanga tokoua kuo vaheʻi ko e kau tauhi-sipí ʻoku nau tokanga anga-ʻofa ki heʻetau ngaahi fiemaʻu fakalaumālié—pea naʻa mo e ngaahi fiemaʻu fakamatelié ʻi ha ngaahi taimi​—ʻo fakamafeia ai kitautolu ke tau kātekina ʻa e faingataʻá koeʻuhi ko e māʻoniʻoní. (1 Tesalonaika 2:​7, 11; 1 Pita 5:​2, 3) He koloa mahuʻinga lahi ē ko e melino ko ʻení! ʻOku tau toe maʻu ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengata ʻi he Palataisi melino ofi maí ni. Ko ia, ʻofa ke tau faʻifaʻitaki kia Tēvita Lahi Ange, ʻa Kalaisi Sīsū, ʻa ia ko ʻene faivelenga kia Sihová naʻe ueʻi ai ia ke ne tauhi faitōnunga ki he ngataʻangá. (2 Pita 2:21) ʻI he fai peheé, te tau hokohoko atu ai ke fiefia, ʻo fakahīkihikiʻi ʻa e tokotaha ʻa ia ʻoku tau fiemālie lahi fau aí, ko hotau ʻOtuá, ʻa Sihova.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ pal. 12 Pulusi ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

ʻE Lava Ke Ke Tali?

• Ko e hā ʻa e ngaahi lēsoni naʻá ke ako mei he Sāme 37:​1, 2?

• ʻE lava fēfē ke ke ‘fakafiemalieʻi koe ia Jihova’?

• Ko e hā ʻa e fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ʻoku malava ke tau falala kia Sihova?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 9]

Ko e kau Kalisitiané ‘ʻoku ʻikai ke nau meheka koeʻuhi ko e kakai ʻoku ngaue kakaá’

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

“Falala koe kia Sihova, ʻo fai lelei”

[Fakatātā ʻi he peesi 11]

Fakafiemālieʻi koe ʻia Sihova ʻaki ʻa e ako ki he lahi taha hoʻo malavá ʻo fekauʻaki mo ia

[Fakatātā ʻi he peesi 12]

“Koe agamalu te nau maʻu ae fonua”