Skip to content

Skip to table of contents

Maluʻi Ho Hingoá

Maluʻi Ho Hingoá

Maluʻi Ho Hingoá

KO HA tangata ʻokú ne palani ha ngaahi langa fakaʻofoʻofa ʻokú ne ʻai ai ha hingoa kiate ia tonu ko ha tokotaha tā-mape mataotao. Ko ha finemui ʻokú ne māʻolunga ʻi he tuʻunga fakaakó ʻoku hoko ia ʻo ʻiloa ko ha tokotaha ako lelei. Naʻa mo ha tokotaha ʻoku ʻikai te ne fai ha meʻá ʻokú ne ʻai nai ha hingoa kiate ia ko ha tokotaha fakapikopiko. ʻI hono fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo hono ʻai ha hingoa leleí, ʻoku pehē ʻe he Tohitapú: “ʻOku fakaʻofoʻofa ange ha hingoa lelei ʻi ha koloa lahi, ha ongoongo ʻoku lelei ʻi he silivá mo e koulá.”​—Palovepi 22:​1, An American Translation (Lea Fakatātā, PM).

ʻOku fakatupulekina ha hingoa lelei ʻaki ʻa e lahi ʻo e fanga kiʻi ngāue īkí ʻi he faai mai ʻo ha vahaʻa taimi. Neongo ia, ko e meʻa pē ʻoku fiemaʻu ke ne maumauʻi iá, ko ha foʻi ngāue fakavalevale pē ʻe taha. Ko e fakatātaá, ko ha hoko tuʻo taha pē ʻo e faihala fakaefehokotaki fakasinó, ʻe lava ke ne fakameleʻi ai ha ongoongo ʻoku lelei. ʻI he vahe hono 6 ʻo e tohi Tohitapu ʻa Palovepí, ʻoku tokonaki mai ai ʻe Tuʻi Solomone ʻo ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá ha fakatokanga ki he ngaahi fakakaukau mo e ngaahi tōʻonga ʻe lava ke ne maumauʻi hotau ongoongó pea pehē ki hono maumauʻi hotau vahaʻangatae mo Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻá ni ʻa e ngaahi palōmesi taʻefakakaukau, fakapikopiko, kākā, mo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó​—ʻa e ngaahi meʻa tefito ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. Ko e tokanga ki he fakahinohino ko ení te ne tokoniʻi kitautolu ke maluʻi hotau hingoa leleí.

Fakahaofi Koe mei he Ngaahi Palōmesi Fakavalevalé

Ko e vahe hono 6 ʻo e Palovepí ʻoku fakaava ia ʻaki ʻa e ngaahi lea: “Tama, kapau kuo ke hoko ko e talifaki maʻa ho kaungaʻapi, kuo ke ʻatu ho nima maʻa ha [sola]. Ta kuo ke fihia ʻi he ngaahi lea ʻa ho ngutu, ta kuo kafai koe ʻi he ngaahi lea ʻa ho ngutu. Si! fai eni, tama, ʻo fakahaofi koe, he kuo ke hu ki he ʻaofinima ʻo ho kaungaʻapi: ʻalu fakavave, pea kole taʻotaʻo ki ho kaungaʻapi.”Palovepi 6:​1-3.

ʻOku akonaki mai ʻa e palovepi ko ení fekauʻaki mo e hoko ʻo kau ʻi ha ngaahi tila pisinisi ʻa e niʻihi kehé, tautefito ki ha kau sola. ʻIo, naʻe pau ki he kau ʻIsilelí ke nau ‘poupou ki honau tokoua kuo hoko ʻo masiva pea hoko ʻo vaivai ʻi he meʻa fakapaʻangá.’ (Livitiko 25:​35-​38NW) Ka ko e kau ʻIsileli faʻifaʻiteliha ʻe niʻihi naʻa nau kau ʻi he ngaahi alea pisinisi taʻepau pea maʻu ʻa e poupou fakaepaʻanga ʻaki hono fakatuipauʻi ki he niʻihi kehé ke nau ‘hoko ʻo tuipau’ ange kiate kinautolu, ʻo fakafatongiaʻi ai kinautolu ki ha moʻua. ʻE malanga hake nai ʻa e ngaahi tuʻunga meimei tatau he ʻahó ni. Ko e fakatātaá, ko e ngaahi kautaha fakapaʻangá, te nau fiemaʻu nai ha toe tokotaha kaungāfakamoʻoni ki muʻa ke nau tali ha nō ʻoku nau vakai ki ai ʻoku taʻepau. He taʻefakapotopoto ē ke fai fakavave ha tukupā maʻá e niʻihi kehé! He ko ē, te ne fakafihiaʻi fakapaʻanga nai ai kitautolu, naʻa mo ʻene ʻoatu ai ki he ngaahi pangikeé mo e faʻahinga kehe ʻoku fai mei ai ʻa e noó, ha hingoa kovi kiate kitautolu!

Fēfē kapau ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku tau ʻi he tuʻunga ʻo hono ʻosi fai ha tōʻonga ʻa ia naʻe ʻuluaki hā fakapotopoto ka ʻi hono sivisiviʻi ofi angé ʻoku hā fakavalevale? Ko e fakahinohinó ke tuku ki he tafaʻakí ʻa e hīkisiá pea “kole taʻotaʻo ki ho kaungaʻapi”​—ʻaki ʻa e kōlenga hokohoko. Kuo pau ke tau fai ʻa e meʻa kotoa ʻoku malava ke tau faí ke fakatonutonu ʻa e ngaahi meʻá. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha tohi ʻe taha: “ʻOua ʻe tuku taʻefulihi ha maka kae ʻoua kuó ke felotoi mo ho filí pea fakaleleiʻi ʻa e meʻá, koeʻuhi ke ʻoua naʻa tō mai hoʻo tukumoʻuí kiate koe pe ko ho fāmilí.” Pea ʻoku totonu ke fai eni ʻo ʻikai toe toloi, he ʻoku tānaki mai ʻe he tuʻí: “Oua naa tuku ke mohe ho mata, be tuku ke tulemohe ho laumata. Fakamoui koe o hage koe kaseli mei he nima oe tagata tuli manu, bea hage koe manu buna mei he nima oe tagata tauhele.” (Palovepi 6:​4, 5PM) ʻOku lelei ange ke holomui mei ha tukupā taʻefakapotopoto ʻi heʻene malavá ʻi ha hoko ʻo fihia ai.

Faʻa Ngāue Hangē ko e Loó

“Akoe koe fakabikobiko, alu ki he lo; tokaga ki he ene aga, bea ke boto ai,” ko e naʻinaʻi ia ʻa Solomoné. Ko e hā ʻa e poto ʻe lava ke tau maʻu mei he ngaahi founga ʻa ha kiʻi lō? ʻOku tali ia ʻe he tuʻí: “Oku ikai hano fakahinohino, be eginaki, be ha bule, Ka oku ne tokonaki ene mea kai i he faahitaʻu mafana, o ne tanaki ene mea kai i he ututaʻu.”Palovepi 6:​6-8PM.

ʻOku fokotuʻutuʻu maau fakaofo mo ʻiloa ʻa e fāitaha ʻa e fanga loó ʻiate kinautolú. ʻI he poto fakanatulá, ʻoku nau tānaki ʻa e ngaahi fokotuʻunga meʻakai ki he kahaʻú. ʻOku “ikai hano fakahinohino, be eginaki, be ha bule.” Ko e moʻoni, ʻoku ʻi ai ʻa e lō kuiní, ka ʻoku hoko pē ia ko e kuini ʻi he ʻuhinga ʻokú ne fakatō ʻa e ngaahi fuá pea ko e faʻē ia ʻa e koloniá. ʻOku ʻikai ke ne fai ha ngaahi tuʻutuʻuni. Neongo ʻa e ʻikai ha taki ngāue ke ne angi kinautolu pe ko ha supavaisa ke ne vakaiʻi kinautolú, ʻoku hokohoko atu taʻehelaʻia ʻa e fanga loó ʻi heʻenau ngāué.

ʻI he hangē ko e loó, ʻikai ʻoku totonu ke tau toe hoko mo kitautolu ʻo faʻa ngāue? Ko e ngāue mālohi mo e feinga ke fakalakalaka ʻi heʻetau ngāué ʻoku lelei ia kiate kitautolu tatau ai pē pe ʻoku fakahinohinoʻi kitautolu pe ʻikai. ʻIo, ʻi he ʻapiakó, ʻi hotau feituʻu ngāué, pea lolotonga ʻa e kau ʻi he ngaahi ngāue fakalaumālié, ʻoku totonu ke tau fai hotau lelei tahá. Hangē ko e maʻu ʻaonga ʻa e loó mei heʻene faʻa ngāué, ʻoku pehē pē ʻa e fiemaʻu kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau ‘sio ki he lelei ʻo ʻetau ngāue mālohi kotoa pē.’ (Koheleti 3:​13, 22NW [Tagata Malaga, PM]; 5:​18) Ko ha konisēnisi maʻa mo e fiemālie fakafoʻituitui ʻa e ongo pale ʻo e ngāue mālohí.​—Koheleti 5:​12.

ʻI hono ngāueʻaki ʻa e ongo fehuʻi ke tali loto peé, ʻoku feinga ai ʻa Solomone ke fakaʻaaki ha tokotaha fakapikopiko mei heʻene mamió: “Akoe koe fakabikobiko, e fefe hono fuoloa o hoo mohe? te ke toki tuu hake afe mei hoo mohe?” ʻI hono manukiʻi ia ʻi he leá, ʻoku tānaki mai ʻe he tuʻí: “E toe jii be ae mohe, e toe jii moe moumohea, e toe jii moe fehulunaki oe nima ke mohe: Bea behe, e haʻu ai hoo majiva o hage ha taha oku fonoga mai, bea mo hoo baea o hage ha tagata oku too mahafu.” (Palovepi 6:​9-11PM) Lolotonga ʻa e tokotokoto ʻa e tokotaha fakapikopikó, kuo maʻu fakafokifā ia ʻe he masivá ʻaki ʻa e vave ʻa e tokotaha kaihaʻá, pea ʻohofi ia ʻe he tuʻutāmakí ʻo hangē ha tangata toʻo mahafú. Ko e ngaahi ngoue ʻa ha fakapikopiko ʻoku vave ʻa hono faliki ʻe he vaó mo e ʻakau talatalá. (Palovepi 24:​30, 31) Ko ʻene ngāue fakapisinisí te ne fuesia ʻa e mole ʻi ha taimi nounou. Ko e hā ʻa e fuoloa ʻo hono kātakiʻi ʻe ha pule ngāue ha tokotaha nofo noa? Pea ʻe lava ha tokotaha ako ʻoku fuʻu fakapikopiko ke ʻamanekina te ne lelei ʻi he akó?

Faitotonu

ʻI hono fakahaaʻi ʻa e toe faʻahinga ʻe taha ʻo e ʻulungaanga ʻa ia ʻokú ne maumauʻi ha ongoongo ʻo ha taha ʻi he koló pea mo hono vahaʻangatae mo e ʻOtuá, ʻoku hoko atu ʻa Solomone: “Oku alu moe gutu [mioʻi], ae tagata oku agakovi, moe tagata agahala. Oku kakamo eia aki hono mata, oku lea aki eia hono vaʻe, oku ako aki eia hono louhiʻi nima; Oku i hono loto ae kovi, oku ne fakatubu mau ai be ae kovi; oku tūtūʻi eia ae maveuveu.”Palovepi 6:​12-14PM.

Ko e fakamatala eni ki ha tokotaha kākā. ʻOku faʻa feinga ha tokotaha loi ke fūfuuʻi ʻa ʻene taʻemoʻoní. Anga-fēfē? ʻI he ʻikai fai ʻaki pē ʻa e “gutu mioʻi” kae toe pehē foki ki he talanoa ʻaki e fakaʻilongá. ʻOku fakamatala ha mataotao ʻe taha: “Ko e ngaahi fakaʻilongá, tō ʻo e leʻó, pea naʻa mo e ngaahi anga ʻo e sio ʻa e matá ʻa e ngaahi founga ʻosi palani ʻo e kākaá; ʻi mui ʻi he hā mai ʻa e tuʻunga loto-moʻoní ʻoku toitoi mei ai ha ʻatamai kuo fakameleʻi mo ha laumālie fekeʻikeʻi.” Ko ha tangata anga-kovi pehē ʻokú ne fakatupu ha ngaahi faʻufaʻu kovi pea ʻokú ne fakatupunga ʻa e ngaahi maveuveu ʻi he taimi kotoa pē. ʻE iku fēfē kiate ia ʻa e ngaahi meʻá?

“Koia e hoko fakafokifa ai a ene malaia,” ko e tali ia ʻa e tuʻi ʻo ʻIsilelí. “E maumau fakafokifa ia tae hano fakamoui.” (Palovepi 6:​15PM) ʻI he taimi ʻe fakaeʻa ai iá, ʻoku maumau fakafokifā ai ʻa e ongoongo ʻo e tokotaha loí. Ko hai ʻe toe falala kiate ia? Ko hono ikuʻangá ʻe malaʻia moʻoni, he ko e “kau loi kotoa pe” ʻoku fakahokohoko kinautolu ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga ko ia te nau fuesia ʻa e mate taʻengatá. (Fakahā 21:8) ʻI he meʻa kotoa, ke tau “ʻulungaangaʻaki ʻe kitautolu ʻa e faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē.”​—Hepelu 13:​18NW.

Fehiʻa ʻi he Meʻa ʻOku Fehiʻa Ai ʻa Sihová

Tāufehiʻa ki he meʻa ʻoku koví​—ko ha afe ē ko ia mei hono fai ʻa e ngaahi tōʻonga ʻa ia ʻokú ne maumauʻi hotau ongoongó! ʻIkai ʻoku totonu leva ai ke tau fakatupulekina ha fakaliliʻa ki he meʻa ʻoku koví? Ka ko e hā ʻa e meʻa tofu pē ko ia, ʻoku totonu ke tau fehiʻa ki aí? ʻOku pehē ʻe Solomone: “Tu ʻoku ai ha onoʻi meʻa ʻoku fehiʻa ki ai ʻa Sihova—ʻisa! ko e fitu ʻoku fakaliliʻa ki ai hono finangalo: ko e matahihiki, ko e ʻelelo loi, mo e nima ʻoku lingi toto taʻehalaia; ko e loto ʻoku faʻu fakakaukau kovi, ko e vaʻe ʻoku lele fakavave ki he faikovi, ko e fakamoʻoni kākā ʻoku hoʻaki loi; mo ia ʻoku humaki kē ke maumau ʻa e va ʻo e kainga.”Palovepi 6:​16-19.

Ko e faʻahinga ʻe fitu ʻoku lave ki ai ʻa e palovepí ko e ngaahi meʻa tefito ia pea ʻoku kau kotoa ki ai ʻa e meimei kalasi kotoa pē ʻo e faihalá. Ko e “matahihiki” mo e “loto ʻoku faʻufaʻu fakakaukau kovi,” ko e ongo angahala ia ʻoku fai ʻosi fakakaukauʻi. “Ko e ʻelelo loi” mo e “fakamoʻoni kākā ʻoku hoʻaki loi” ko e ngaahi lea angahalaʻiá ia. Ko e “nima ʻoku lingi toto taʻehalaia” mo e “vaʻe ʻoku lele fakavave ki he faikovi” ko e ongo ngāue fulikivanú ia. Pea ko e meʻa ʻoku tautefito ʻa e fehiʻa ai ʻa Sihová ko e faʻahinga ʻoku fiefia vēkeveke ʻi hono kamataʻi ha kē ʻi he lotolotonga ʻo e kakaí, ʻa ia ka ne ʻikai ia te nau nofo melino fakataha pē. Ko e tupulaki ʻa e fiká mei he onó ki he fitú ʻoku fakahuʻunga mei ai ko e fakahokohokó ʻoku ʻikai fakahangahanga ia ke hoko ʻo kakato, koeʻuhi he ʻoku hokohoko atu ʻa e fakalahi ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻenau ngaahi ngāue koví.

Ko e moʻoni, ʻoku fiemaʻu ke tau fakatupu ha ongoʻi fakalieliaʻia ki he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa e ʻOtuá. Hangē ko ení, kuo pau ke tau fakaʻehiʻehi mei he “matahihiki” pe ko ha fakahāhā pē ʻo e hīkisiá. Pea ko e lau fakatupu maumaú ʻoku totonu ke taʻofi, he ʻe lavangofua ke ne fakatupunga ʻa e “kē ke maumau ʻa e va ʻo e kainga.” ʻI hono fakamafola ha talanoa taʻefakapapauʻi taʻeʻofa, fakaanga taʻetotonu, pe ngaahi loi, ʻoku ʻikai nai ke tau “lingitoto taʻehalaia” ai, ka ʻe lava moʻoni ke tau fakaʻauha ai ʻa e ongoongo ʻoku lelei ʻo e tokotaha ʻe tahá.

“ʻOua ʻe Holi Ho Loto ki Hono Hoihoifua”

ʻOku kamata ʻe Solomone ʻa e konga hoko ʻo ʻene faleʻí ʻaki ʻene pehē: “Tama, ke ke tauhi ʻa e fekau ʻa hoʻo tamai, pea ʻoua ʻe keuʻi ʻa e lea ʻa hoʻo faʻe: haʻi kinaua ki ho loto maʻuaipe, takai kinaua ʻi ho kia.” Ko hono ʻuhingá? “ʻI hoʻo ʻalu fano, te ne taki tonu koe; ʻi hoʻo tokoto, te ne leʻohi koe; pea ʻi hoʻo ʻa, te ne talanoa mo koe.”Palovepi 6:​20-22.

ʻE lava ke maluʻi moʻoni kitautolu ʻi hano akoʻi hake Fakatohitapu, mei he tauhele ʻo e ʻulungaanga taʻetaau fakaefehokotaki fakasinó? ʻIo, ʻe lava. ʻOku fakapapauʻi mai kiate kitautolu: “Ko e fekau ko ia ko e tuhulu; pea ko e [“lao,” NW] ko ia ko e maama; pea ko e ngaahi tautea ako ko e hala ki he moʻui: ke taʻofi koe mei he fefine kovi, mei he fakaoleole ʻa e ʻelelo [“ʻo e fefine mulí,” NW].” (Palovepi 6:​23, 24) Ko hono manatuʻi ʻa e faleʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá mo ngāueʻaki ia ko ha ‘tuhulu ki heʻetau laká, mo e maama ki hotau halá’ te ne tokoniʻi ai kitautolu ke tau talitekeʻi ʻa e ngaahi fakaafe fakaoloolo ʻa ha fefine kovi, pe ko ha tangata kovi ki he meʻa ko iá.—Sāme 119:105.

“ʻOua ʻe holi ho loto ki hono hoihoifua,” ko e naʻinaʻi ia ʻa e tuʻi potó, “pea ʻoua naʻa pukea koe ʻe hono laumata.” Ko e hā hono ʻuhingá? “He ko e ʻatunga ʻo e fai mo e paʻumutu, kuo aʻu ha tangata ki ha momoʻi pisikete: pea ko e fefine fakaʻulia ʻoku ne tuli ke po ha laumalie mahuʻinga.”Palovepi 6:​25, 26.

ʻOku ʻuhinga ʻa Solomoné ki ha uaifi tono ko ha paʻumutu ia? Mahalo pē. Pe ʻe lava pē ke pehē ʻokú ne fakafaikehekeheʻi ʻa e vahaʻa ʻo e fai ha ʻulungaanga taʻetaau mo ha paʻumutú pea mo e meʻa ʻoku iku ki ai mei he tono mo ha uaifi ʻo ha tangata ʻe taha. Ko e tokotaha ʻoku fekoekoeʻi mo ha paʻumutú ʻoku lava ke holoki hifo ia ki “ha momoʻi pisikete”​—ki ha masiva ʻangoʻango. ʻE aʻu nai ʻo ne ʻulutukua ki he ngaahi mahaki langa mo e mamatea ko e fetuku holo ʻe he fehokotaki fakasinó, ʻo kau ai ʻa e ʻeitisi fakatupu maté. ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko e tokotaha ko ia ʻoku kumi ki ha ngaahi fekoekoeʻi mo e hoa mali ʻo ha tokotaha ʻe tahá ʻe ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki vave lahi ange ia ʻi he malumalu ʻo e Laó. ʻOku ʻomai ʻe ha uaifi tono ʻa e fakatuʻutāmaki ki he “laumalie mahuʻinga” ʻo hono hoa taʻefakalaó. “Laka hake ʻi hano fakanounou ʻo e moʻuí ʻaki hono fakamavahevaheʻi . . . ʻoku fakahangahanga ki aí,” ko e lau ia ʻa e tohi ʻe taha. “Ko e tokotaha faiangahalá ʻoku ʻi ha tuʻunga ke fakahoko ki ai ʻa e tautea maté.” (Livitiko 20:10; Teutalonome 22:22) ʻI ha tuʻunga pē, tatau ai pē ʻa hono fakaʻofoʻofa fakaesinó, ʻoku ʻikai fiemaʻu ke fai ha holi ki ha fefine pehē.

‘ʻOua ʻe Hikofi ha Afi ki Ho Fatafatá’

Ke toe fakalahi hono fakamamafaʻi ʻa e fakatuʻutāmaki ʻo e tonó, ʻoku ʻeke ʻe Solomone: “ʻE hikofi koā ʻe ha tangata ha afi, ʻo ʻai ki hono fatafata, ʻo ʻikai mofia hono kofu? ʻE lava ʻe ha tangata ke haʻele ʻi he funga maka afu, ʻo ʻikai vela hono vaʻe?” ʻI hono fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fakatātaá, ʻokú ne pehē: “Pehe ko e ʻalu ha taha ki he uaifi ʻo hono kaungaʻapi—ʻe ʻikai taʻe tautea ha taha ʻoku ala ki he fefine pehe.” (Palovepi 6:​27-29) Ko ha tokotaha faiangahala pehē ʻe tautea moʻoni ia.

“Oku ikai fehia ae kakai ki ha kaihaa, o kabau kuo ne kaihaa ke fakafiemalie hono loto i he ene feiga fiekaia,” ko e fakamanatu mai ia kiate kitautolú. Naʻa mo ia, “oka ilo ia, e totogi eia ke liuga fitu; e atu eia ae mea kotoabe o hono fale.” (Palovepi 6:​30, 31PM) ʻI ʻIsileli ʻo e kuonga muʻá, naʻe fiemaʻu ai ha kaihaʻa ke ne fai ha totongi naʻa mo hano toʻo kotoa ai ʻa e meʻa naʻá ne maʻú. a He taau moʻoni ange ē ʻo e tautea ke fai ki ha tokotaha tono, ʻa ia ʻoku ʻikai haʻane kalofanga ki he meʻa kuó ne faí!

“Koia oku tonofefine, oku majiva boto,” ko e fakamatala ia ʻa Solomoné. Ko ha tangata masiva poto ʻoku ʻikai haʻane fakafuofua lelei, koeʻuhi “oku ne fai ia oku fakaauha eia hono laumalie oona.” (Palovepi 6:​32PM) ʻI tuʻá, ʻokú ne hā nai ko ha tokotaha ʻoku lelei hono ongoongó, ka ko e tangata ʻi lotó ʻoku hala ʻaupito ʻi ha fakalakalaka totonu.

ʻOku kau ʻa e meʻa lahi ange ki he fua ʻoku utu ʻe ha tokotaha tonó. “Ko e meʻa ʻoku ne maʻu ko e loholoho mo e ma; pea ko hono lauʻi ʻe ʻikai mate. He ko e fuaʻa ko e tatā ʻa ha mafi; pea ʻe ʻikai te ne fakaʻatuʻi ʻi he ʻaho ʻo e sauni. Neongo pe ko e ha ʻa e holo te ke ʻatu, ʻe ʻikai te ne tokanga ki ai, pea neongo hoʻo fakalahi tala meʻa ʻofa fufū, kae ʻikai tali.”Palovepi 6:​33-35.

ʻE lava ke totongi-huhuʻi ha tokotaha kaihaʻa ki he meʻa naʻá ne kaihaʻasí, ka ʻe ʻikai lava ke fai ʻe ha tokotaha tono ha totongi fakafoki. Ko e hā ha totongi-huhuʻi ʻe lava ke ne foaki ki ha husepāniti ʻita? ʻE ʻikai ha lahi ʻo e kolé ʻe ngalingali ʻe maʻu mai ai ha manavaʻofa ki he tokotaha faihalá. ʻOku ʻikai ha founga ʻe lava ke fai ai ʻe he tokotaha tonó ha fakalelei ki heʻene angahalá. Ko e fakamā mo e ongoongo-kovi ʻoku hilifaki mai ki hono hingoá tonu ʻe kei ʻi ai pē ia. ʻIkai ngata aí, ʻe ʻikai ha founga te ne lava ai ke ne huhuʻi ʻa ia tonu pe fakatau mai ha tauʻatāina mei he tautea ʻoku tuha mo iá.

He fakapotopoto moʻoni ē ke tuʻu ʻatā mei he tonó pea pehē ki he ʻulungaanga mo e ngaahi fakakaukau kehe ʻokú ne maumauʻi hotau hingoa leleí pea ʻomai nai ai ʻa e fakamā ki he ʻOtuá! ʻOfa ke tau tokanga leva, ke ʻoua ʻe fai ha ngaahi palōmesi fakavalevale. Tuku ke teuʻi ʻe he faʻa ngāué mo e lea moʻoní ʻa hotau ongoongó. Pea ʻi heʻetau feinga ke fehiʻa ki he meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová, ʻofa ke tau ʻai ai ha hingoa lelei kiate ia pea mo hotau kaungā faʻahinga ʻo e tangatá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé, naʻe fiemaʻu ki ha kaihaʻa ke ne totongi liunga ua, liunga fā, pe liunga nima. (Ekisoto 22:​1-4) Ko e foʻi lea “liuga fitu” ngalingali ʻokú ne fakahaaʻi ha tuʻunga kakato ʻo e tauteá, ʻa ia ʻe lava ke hoko ko e ngaahi liunga lahi ange ia ʻi he meʻa ko ia naʻá ne kaihaʻasí.

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Tokanga fekauʻaki mo ha kaungāfakamoʻoni ʻi ha nō

[Fakatātā ʻi he peesi 26]

Faʻa ngāue ʻo hangē ko e loó

[Fakatātā ʻi he peesi 27]

Maluʻi koe mei he lau fakatupu maumaú