Skip to content

Skip to table of contents

“Kuo Hokosia ʻa e Houá!”

“Kuo Hokosia ʻa e Houá!”

“Kuo Hokosia ʻa e Houá!”

“Kuo hokosia hono taimi [“houa,” NW] ke hiki mei he maama ko eni ʻo ʻalu ki he Tamai.”​—SIONE 13:1.

1. ʻI he fakaofiofi mai ʻa e Pāsova ʻo e 33 T.S., ʻoku longomoʻui ʻa Selusalema ʻi he ngaahi fifili ki he hā, pea ko e hā hono ʻuhingá?

 ʻI HEʻENE papitaiso ʻi he 29 T.S., naʻe kamata ai ʻa Sīsū ʻi he ʻalunga ʻe taki atu ai ki he “houa” ʻo ʻene pekiá, toetuʻú, mo e tuʻunga lāngilangiʻiá. Ko e faʻahitaʻu failau eni ʻo e 33 T.S. Ko ha ngaahi uike siʻi pē ia kuo maliu atu talu mei he alēlea ʻa e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú, ʻa e Sanetalimí, ke tāmateʻi ʻa Sīsuú. ʻI he ʻiloʻi ʻenau palaní, meia Nikotīmasi nai, ko ha mēmipa ʻo e Sanetalimí ʻa ia naʻá ne anga-fakakaumeʻa ange kiate iá, naʻe mavahe ai ʻa Sīsū mei Selusalema peá ne mole atu ki he feituʻu ʻuta ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e Vaitafe Sioataní. ʻI he ofi mai ʻa e Kātoanga ʻo e Pāsová, ʻoku ʻalu ai ʻa e kakai tokolahi ʻo e fonuá ki Selusalema, pea ʻoku muhumuhu ʻa e koló ʻi he ngaahi fifili fekauʻaki mo Sīsū. “Ko e ha hoʻomou poa?” ko e feʻekenaki holo ia ʻa e kakaí. “ʻE ʻikai ʻaupito te ne haʻu ki he katoanga?” Kuo fakalahi atu ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau Fālesí ʻa e hohaʻá ʻaki ʻenau ʻoatu ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ko ha taha pē ʻe sio kia Sīsū ke ne līpooti ange leva kiate kinautolu ʻa e feituʻu ʻokú ne ʻi aí.​—Sione 11:​47-57.

2. Ko e hā ʻa e ngāue ʻa Mele ʻokú ne langaʻi ʻa e fakakikihí, pea ko e tali ʻa Sīsū ʻo taukapoʻi iá ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e hā ʻo fekauʻaki mo ʻene lāuʻilo ki “hono houá”?

2 ʻI Nīsani 8, ko e ʻaho ia ʻe ono ki muʻa ʻi he Pāsová, ʻoku toe foki ai ʻa Sīsū ki he feituʻu ofi ʻi Selusalemá. ʻOkú ne hoko ai ki Pētani​—ko e kolo tupuʻanga ʻo hono ngaahi kaumeʻa ʻofeina ko Māʻata, Mele, mo Lasalosí​—ko ha feituʻu ʻoku tuʻu feʻunga mo e kilomita nai ʻe 3 ʻi tuʻa Selusalema. Ko e efiafi Falaité ia, pea ʻoku fakamoleki ai ʻe Sīsū ʻa e ʻaho Sāpaté. ʻI he efiafi hono hokó ʻi he tauhi ʻa Mele kiate ia ʻo ngāueʻaki ʻa e lolo namu-kakala mahuʻingá, ʻoku taʻeloto ki ai ʻa e kau ākongá. ʻOku tali ange ʻe Sīsū: “Tuku pe ʻa e fefine ke ne tauhi ia ki he ʻaho ʻo hoku tanu. He ko e meʻa ki he masiva te mou feangai ai pe mo kinautolu; ka ʻe ʻikai te mou feangai ai pe mo au.” (Sione 12:​1-8; Mātiu 26:​6-​13) ʻOku ʻiloʻi ʻe Sīsū ‘kuo hokosia hono houa ke hiki ai mei he maama ko ení ʻo ʻalu ki he Tamaí.’ (Sione 13:1) ʻOku toe ʻa e ʻaho ʻe nima pea te ne “tuku ʻene moʻui ke huhuʻi ʻaki ha tokolahi.” (Maake 10:45) Mei ai ʻo faai mai, ʻoku ueʻi ʻe ha ongoʻi fakavavevave ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fai mo akoʻi ʻe Sīsuú. Ko ha faʻifaʻitakiʻanga fakaofo moʻoni ē ʻoku tokonaki mai ʻe he meʻá ni kiate kitautolú ʻi heʻetau tatali vēkeveke ki he ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko eni ʻo e ngaahi meʻá! Fakakaukau angé ki he meʻa ʻoku hoko ʻi he tuʻunga ʻo Sīsuú ʻi he ʻaho pē hono hokó.

Ko e ʻAho ʻo e Hū Fakamaʻalali ʻa Sīsuú

3. (a) ʻOku anga-fēfē ʻa e hū ʻa Sīsū ki Selusalema ʻi he Sāpate, Nīsani 9, pea ʻoku anga-fēfē ʻa e tali ʻa e tokolahi taha ʻo e kakai takatakai ʻiate iá? (e) Ko e hā ʻa e tali ʻoku fai ʻe Sīsū ki he kau Fālesi ko ia ʻoku nau lāunga fekauʻaki mo e fuʻu kakaí?

3 ʻI he Sāpate, Nīsani 9, ʻoku haʻu fakamaʻalali ai ʻa Sīsū ki Selusalema. ʻI heʻene fakaofiofi mai ki he koló​—ʻokú ne heka ʻi ha ʻuhiki ʻo ha ʻasi ʻi hono fakahoko ʻo e Sakalaia 9:9​—ko e tokolahi taha ʻo e kakai ko ia naʻa nau fakatahataha takatakai ʻiate iá ʻoku nau folahi honau ngaahi kofu tuʻá ʻi he halá, lolotonga ia ʻoku tutuʻu hifo ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi vaʻa mei he ʻuluʻakaú ʻo folofolahi kinautolu. “Oku monuia ae Tuʻi oku haele mai i he huafa o Jihova,” ko ʻenau kalangá ia. ʻOku loto ʻa e kau Fālesi ʻe niʻihi ʻi he fuʻu kakaí ke valokiʻi ʻe Sīsū ʻene kau ākongá. Kae kehe, ʻoku tali ange ʻe Sīsū: “Oku ou tala atu kiate kimoutolu, Kabau e fakalogo be akinautolu ni, e kalaga leva ae gaahi maka.”​—Luke 19:​38-40PM; Mātiu 21:​6-9.

4. Ko e hā ʻoku longoaʻatuʻu ai ʻa Selusalema ʻi he hū atu ʻa Sīsū ki he koló?

4 ʻI ha ngaahi uike siʻi pē ki muʻa ai, naʻe sio ai ʻa e tokolahi ʻi he fuʻu kakaí ki hono fokotuʻu hake ʻe Sīsū ʻa Lasalosí. ʻOku hanganaki talanoa he taimi ko ení ʻa e faʻahingá ni ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo e mana ko iá. Ko ia, ʻi he hū ʻa Sīsū ki Selusalemá, ʻoku longoaʻatuʻu ʻa e koló kotoa. “Ko hai ʻeni?” ko e ʻeke ia ʻa e kakaí. Pea ʻoku hanganaki pehē ʻe he fuʻu kakaí: “Ko Sisu ʻeni ko e palofita mei Nasaleti ʻi Kaleli.” ʻI he sio ki he meʻa ʻoku hokó, ʻoku tangilāulau ʻa e kau Fālesí: “Kuo hiki fuʻu ʻa mamani, ʻo muimui kiate ia.”—Mātiu 21:​10, 11; Sione 12:​17-​19.

5. Ko e hā ʻoku hokó ʻi he hū atu ʻa Sīsū ki he temipalé?

5 Hangē ko ia ko hono angá ia ʻi heʻene ʻaʻahi ki Selusalemá, ʻoku ʻalu hake ai ʻa Sīsū, ʻa e Faiako Lahí, ke faiako ʻi he temipalé. ʻOku haʻu ki ai ʻa e kuí mo e mamateá, pea ʻokú ne fakamoʻui kinautolu. ʻI he sio ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kau sikalaipé ki he meʻá ni pea nau fanongo ki he kalanga ʻa e tamaiki tangatá ʻi he temipalé, “Hosana ki he Hako ʻo Tevita” ʻoku nau hoko ʻo ʻita ai. “ʻOku ke fanongo ki he meʻa ʻoku lau ʻekinautolu na?” ko ʻenau lea fakafepakí ia. “ʻIo,” ko e tali ange ia ʻa Sīsuú. “Kuo teʻeki koā ke mou lau, ʻo pehe, Ko e ngutu ʻo e tamaiki mo e valevale kuo ke tuʻutuʻuni mei ai hao fakamalo”? ʻI he hoko atu ʻa e faiako ʻa Sīsuú, ʻokú ne sio lelei ai ki he meʻa ko ia ʻoku hoko ʻi he temipalé.​—Mātiu 21:​15, 16; Maake 11:11.

6. ʻOku anga-fēfē ʻa e kehe ʻa e fakaofiofi ʻa Sīsū he taimi ko ení mei he meʻa ko ia ki muʻa angé, pea ko e hā hono ʻuhingá?

6 He faikehekehe ē ko e fakaofiofi ʻa Sīsū he taimi ko ení mei he meʻa ko ia ʻi he māhina ʻe ono ki muʻá! ʻOkú ne haʻu leva ki Selusalema ki he Kātoanga ʻo e Ngaahi Fale Fehikitakí ʻo “ʻikai fakaeʻa, kae hangē ha ʻalu fufū.” (Sione 7:10) Pea naʻá ne fakafuofua maʻu pē ke ne hola ʻo hao ʻi he taimi naʻe fakamanamanaʻi ai ʻa ʻene moʻuí. ʻOkú ne hū fakahāhā atu he taimi ko ení ki he kolo ʻa ia kuo tuku ki ai ʻa e ngaahi tuʻutuʻuni ke puke iá! Naʻe ʻikai foki ko e anga ia ʻo Sīsuú ke fakahāhā tonu ia ʻi hono tuʻunga ko e Mīsaiá. (Aisea 42:2 [Isaia, PM]; Maake 1:​40-​44) Naʻe ʻikai te ne fiemaʻu ha fakahāhā longoaʻa pe ko e ngaahi līpooti mioʻi ʻe feʻaveʻaki takai holo ʻo fekauʻaki mo ia. ʻOku talaki fakahāhā he taimi ko ení ʻe he kakaí ia ko e Tuʻi mo e Fakamoʻui​—ko e Mīsaiá​—pea ʻokú ne valokiʻi ʻa e ngaahi kole ʻa e kau taki lotú ke fakasīlongoʻi kinautolú! Ko e hā hono ʻuhinga ʻo e liliu ko ení? Koeʻuhi “kuo hokosia ʻa e taimi ke fakalangilangiʻi ʻa e Fanautama ʻa Tangata,” hangē ko ia ʻoku talaki ʻe Sīsū ʻi he ʻaho pē hono hokó.​—Sione 12:23.

Ngāue Loto-Toʻa​—Pea Hoko Mai mo e Ngaahi Akonaki Fakahaofi-Moʻui

7, 8. ʻOku anga-fēfē ʻa e tapua mei he ngaahi ngāue ʻa Sīsū ʻi Nīsani 10, 33 T.S., ʻa e meʻa naʻá ne fai ʻi he temipalé ʻi he Pāsova ʻo e 30 T.S.?

7 ʻI he aʻu atu ki he temipalé ʻi he Mōnite, Nīsani 10, ʻoku ngāue ai ʻa Sīsū ki he meʻa ko ia naʻá ne sio ki ai ʻi he efiafi ki muʻá. ʻOkú ne kamata ke ‘kapusi ʻa kinautolu ʻoku fakatau atu mo fakatau mai ʻi he Temipalé, ʻo ne fulihi ʻa e ngaahi tepile ʻa e kau fetongi paʻangá, mo e ngaahi nofoʻa ʻo e kakai ʻoku ʻomi lupe ke fakataú; pea ʻoku ʻikai te ne tuku ke hala loto Temipale ha taha toʻo kavenga.’ ʻI hono fakahalaiaʻi ʻa e kau faihalá, ʻokú ne fakahaaʻi: “ʻIkai kuo tohi, Ko hoku fale ʻe ui ko e falelotu moʻo e kakai kotoa pe? ka ko kimoutolu kuo mou ngaohi ia ko e ʻananga ʻo ha kaihaʻakau.”—Maake 11:​15-17.

8 Ko e ngaahi ngāue ʻa Sīsuú ʻoku tapua mei ai ʻa e meʻa naʻá ne fai ʻi he taʻu ʻe tolu ki muʻá ʻi he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki he temipalé ʻi he Pāsova ʻo e 30 T.S. Kae kehe, ko e fakahalaiaʻí, ʻoku toe kovi lahi ange ia he taimi ko ení. Ko e kau mēsianiti ʻi he temipalé ʻoku lave ki ai he taimi ko ení ko e kau “kaihaʻakau.” (Luke 19:​45, 46; Sione 2:​13-​16) ʻOku nau peheé koeʻuhi ʻoku nau kounaʻi ʻa e ngaahi totongi tōtuʻa mei he faʻahinga ko ia ʻoku nau fiemaʻu ke fakatau ha fanga monumanu ki he feilaulaú. Ko e kau taulaʻeiki lahí, kau sikalaipé, mo e faʻahinga tuʻu-ki-muʻa ʻo e kakaí ʻoku nau fanongo fekauʻaki mo e meʻa ʻoku fai ʻe Sīsuú pea ʻoku nau toe kumi ki ha ngaahi founga ke tāmateʻi ai ia. Neongo ia, ʻoku ʻikai te nau ʻilo ha founga ke fakangata ai ia, koeʻuhi he ko e kakaí kotoa, ʻoku nau toʻoa ʻi heʻene faiakó, ʻo nofo holo ʻiate ia ke fanongo ki ai.​—Maake 11:18; Luke 19:​47, 48.

9. Ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku akoʻi ʻe Sīsuú, pea ko e hā ʻa e fakaafe ʻokú ne fakalahi atu ki heʻene kau fanongo ʻi he temipalé?

9 ʻI he hokohoko atu ʻa e faiako ʻa Sīsū ʻi he temipalé, ʻokú ne fakahaaʻi: “Kuo hokosia ʻa e [“houa,” NW] ke fakalangilangiʻi ʻa e Fanautama ʻa Tangata.” ʻIo, ʻokú ne ʻiloʻi ko e ngaahi ʻaho siʻi pē ʻoku kei toe kiate ia ʻi heʻene moʻui fakaetangatá. Hili ʻene lave ki he founga kuo pau ke mate ai ha paʻale pe uite koeʻuhi ke ne ʻomai ha fua​—ʻo fakahoa ki heʻene pekiá tonu mo ʻene hoko ko ha founga ke tuku atu ai ʻa e moʻui taʻengatá ki he niʻihi kehé​—ʻoku fakalahi atu ai ʻe Sīsū ha fakaafe ki heʻene kau fanongó, ʻo pehē: “Kapau ʻe tauhi au ʻe ha taha, ke ne muimui kiate au; pea ko e potu ʻoku ʻi ai au, ʻe ʻi ai foki ʻeku sevaniti: kapau ʻe tauhi au ʻe ha taha, ʻe fakahikihikiʻi ia ʻe he Tamai.”​—Sione 12:​23-26.

10. ʻOku anga-fēfē ʻa e ongoʻi ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e pekia fakamamahi ʻoku tatali mai kiate iá?

10 ʻI he fakakaukau fekauʻaki mo ʻene pekia fakamamahí ʻa ia ko e ʻaho pē ia ʻe fā ʻoku toé, ʻoku hoko atu ʻa Sīsū: “Kuo takatuʻu ʻeni ʻeku moʻui; pea ko e hā ai ʻeku lea ʻe fai? ʻAlā Tamai, fakahaofi au mei he houa ko eni.” Ka ko e meʻa ʻoku fakatatali mai kia Sīsuú ʻe ʻikai lava ke kalofi. “ʻA,” ko ʻene leá ia, “ko hono ʻuhinga e naʻa ku hoko mei ai ki he houa ni.” Ko e moʻoni, ʻoku loto-tatau ʻa Sīsū mo e fokotuʻutuʻu kotoa ʻa e ʻOtuá. ʻOkú ne fakapapauʻi ke tuku ʻa e finangalo fakaʻotuá ke ne puleʻi ʻa ʻene ngaahi ngāué ʻo aʻu ki heʻene pekia fakaefeilaulaú. (Sione 12:27) Ko ha faʻifaʻitakiʻanga moʻoni ē kuó ne fokotuʻu mai kiate kitautolú​—ko e taha ʻo e fakamoʻulaloa kakato ki he finangalo fakaʻotuá!

11. Ko e hā ʻa e ngaahi akonaki ʻoku tuku ʻe Sīsū ki he fuʻu kakai ko ia kuo nau toki fanongo ki ha leʻo mei hēvaní?

11 ʻI he hohaʻa lahi ʻo fekauʻaki mo e founga ʻe uesia ai ʻa e ongoongo ʻo ʻene Tamaí ʻi heʻene pekiá, ʻoku lotu ʻa Sīsū: “ʻAlā Tamai, ke ke fakalangilangiʻi hoʻou huafa.” ʻI he ofo ʻa e fuʻu kakai naʻe fakatahataha ʻi he temipalé, ʻoku ongo mai ha leʻo mei hēvani, ʻo fanongonongo mai: “Kuo u fakalangilangiʻi ia, pea te u toe fakalangilangiʻi foki.” ʻOku ngāueʻaki ʻe he Faiako Lahí ʻa e faingamālie ko ení ke tala ai ki he kakaí ʻa e ʻuhinga naʻe fanongoa ai ʻa e leʻó, ko e ngaahi ikuʻanga ʻe hoko ki ai ʻi heʻene pekiá, pea mo e ʻuhinga ʻoku fiemaʻu ai ke nau ngāueʻi ʻa e tuí. (Sione 12:​28-36) Ko e ongo ʻaho ʻe ua fakamuimuí kuo hoko moʻoni ia ʻo lahi ai ʻa e ngāue kia Sīsuú. Ka ʻoku kei tuʻu mai mei muʻa ha ʻaho mahuʻinga.

Ko e ʻAho ʻo e Ngaahi Fakahalaiaʻí

12. ʻI he Tūsite, Nīsani 11, ʻoku anga-fēfē ʻa e feinga ʻa e kau taki lotú ke maʻu ʻa Sīsuú, pea ko e hā ʻa e olá?

12 ʻI he Tūsite, Nīsani 11, ʻoku toe ʻalu ai ʻa Sīsū ki he temipalé ke faiako. ʻOku ʻi ai ha fuʻu kau fanongo fakafili. ʻI he lave ki he ngaahi ngāue ʻa Sīsū ʻi he ʻaho ki muʻá, ʻoku ʻeke ange kiate ia ʻe he kau taulaʻeiki lahí mo e kau tangata taʻumotuʻa ʻi he kakaí: “Koe bule fe oku ke fai ai ae gaahi mea ni? bea kohai naa ne tuku ae bule ni kiate koe?” ʻOku fakamaaʻi kinautolu ʻe he Faiako Pulé ʻaki ʻene talí, pea ʻokú ne fakamatalaʻi ai ʻa e ngaahi talanoa fakatātā maeʻeeʻa lelei ʻe tolu​—ko e ua ʻo kinautolu ʻoku fekauʻaki mo ha ngoue vaine pea mo e taha ʻoku fekauʻaki mo ha kātoanga mali​—ʻa ia ʻoku fakaeʻa ai ʻa e fulikivanu ʻa hono kau fakafepakí. ʻI he ʻita ʻi he meʻa ʻoku nau fanongo ki aí, ʻoku loto ʻa e kau taki lotú ke puke ia. Ka ʻoku nau manavahē ki he fuʻu kakaí, ʻa ia ʻoku nau fakakaukau ko Sīsuú ko ha palōfita. Ko ia, ʻoku nau kumi ke kākaaʻi ia ke ne leaʻaki ha meʻa ʻa ia ʻe lava ke nau puke ai iá. Ko e ngaahi tali ʻoku fai ʻe Sīsuú ʻoku fakasīlongoʻi ai kinautolu.​—Mātiu 21:23–22:​46PM.

13. Ko e hā ʻa e faleʻi ʻoku fai ʻe Sīsū ki heʻene kau fanongó ʻo fekauʻaki mo e kau sikalaipé pea mo e kau Fālesí?

13 Koeʻuhi ʻoku taku ʻe he kau sikalaipé mo e kau Fālesí ʻoku nau akoʻi ʻa e Lao ʻa e ʻOtuá, ʻoku naʻinaʻi ʻa Sīsū he taimi ko ení ki heʻene kau fanongó: “ʻIlonga ha meʻa ʻoku nau fekau kiate kimoutolu, mou fai ki ai mo tauhia; kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngaue: he ʻoku nau lea kae ʻikai fai ki ai.” (Mātiu 23:​1-3) Ko ha fakahalaiaʻi mālohi lahi ē! Ka ʻoku teʻeki ke ʻosi ʻa Sīsū meiate kinautolu. Ko hono ʻaho fakaʻosi eni ʻi he temipalé, pea ʻokú ne tuku atu loto-toʻa ha ngaahi moʻoniʻi meʻa​—ʻo fai taha taha hangē ha mana ʻoku toutou ongo maí.

14, 15. Ko e hā ʻa e ngaahi fakahalaia fefeka ʻoku tala ʻe Sīsū ʻo kau ki he kau sikalaipé mo e kau Fālesí?

14 “ʻOiaue kimoutolu, sikalaipe mo e Falesi, he maʻoniʻoni loi!” ko e talaki tuʻo ono ia ʻe Sīsuú. ʻOku nau peheé koeʻuhi, hangē ko ʻene fakamatalá, ʻoku nau tāpuni ʻa e Puleʻanga ʻo hēvaní ki he tangatá, ʻo ʻikai fakaʻatā ʻa e faʻahinga ʻoku nau ʻalu atu ke hū ki aí. Ko e kau mālualoi ko ení ʻoku nau foli ʻi tahi mo e fonua mōmoá ke maʻu ha ului ʻe taha, ke ʻai ai pē ia ko ha tokotaha ki he fakaʻauha taʻengatá. Lolotonga ʻa hono liʻaki ʻa e “ngāhi meʻa mamafa ʻo e Lao, ʻa e fakamāu totonu, mo e fai mesi, mo e lototō,” ʻoku nau fai ʻa e tokanga lahi ki hono totongi ʻo e vahe hongofulú. Ko hono moʻoní, ʻoku nau fufulu “ʻa e tuʻa ipu mo e tisi, ka ʻoku fokotuʻuniu ʻi loto ʻa e fakamalohi mo e taʻefakamaʻumaʻu” ʻi he fufū ʻa honau tuʻunga popo mo ʻauʻaunga ʻi lotó ʻi ha fakahāhā ki tuʻa ʻo ha fakangalilotu. ʻIkai ko ia pē, ʻoku nau loto-lelei ke langa ha ngaahi fonualoto ki he kau palōfitá pea teuteuʻi kinautolu ke tohoakiʻi mai ai ʻa e tokangá ki heʻenau ngaahi ngāue ʻofa ʻanautolú, neongo ko kinautolú ‘ko e hako kinautolu ʻo e kakai naʻa nau fakapōngi ʻa e kau palofitá.’—Mātiu 23:​13-15, 23-31.

15 ʻI hono fakahalaiaʻi ʻa e ʻikai ha ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālie ʻi he tafaʻaki ʻo ʻene kau fakafepakí, ʻoku pehē ʻe Sīsū: “ʻOiaue kimoutolu, ʻa e kau takimuʻa kui!” ʻOku nau kui fakaeʻulungaanga koeʻuhi ʻoku nau fai ʻa e fakamamafa lahi ange ki he koula ʻi he temipalé ʻo laka ia ʻi he tuʻunga mahuʻinga fakalaumālie ʻo e feituʻu faiʻanga lotu ko iá. ʻI heʻene hoko atú, ʻoku leaʻaki ai ʻe Sīsū ʻa ʻene ngaahi lea fakahalaiaʻi mālohi tahá. “ʻA e fanga ngata! ʻa e hakoʻi ngata-fekai!,” ko ʻene leá ia, “te mou hao fefē mei he fakamāu Kihena?” ʻIo, ʻoku tala ange ʻe Sīsū kiate kinautolu koeʻuhi ko ʻenau tuli ki honau ʻalunga fulikivanú, te nau fuesia ai ʻa e fakaʻauha taʻengatá. (Mātiu 23:​16-22, 33) ʻOfa ke tau fakahaaʻi ʻe kitautolu foki ʻa e loto-toʻa ʻi hono fanongonongo ʻa e pōpoaki ʻo e Puleʻangá, naʻa mo e taimi ʻoku kau ai ki ai ʻa hono fakaeʻa ʻo e lotu loí.

16. Lolotonga ʻenau tangutu ʻi he Mounga ʻŌlivé, ko e hā ʻa e kikite mahuʻinga ʻoku fai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá?

16 ʻOku mavahe he taimí ni ʻa Sīsū mei he temipalé. ʻI he kamata ke vaivai hifo ʻa e laʻaá ʻi he hoʻatā efiafí, ʻokú ne kaka ai mo ʻene kau ʻapositoló ki he Moʻunga ʻŌlivé. Lolotonga ʻenau tangutu aí, ʻoku fai ai ʻe Sīsū ʻa e kikite ʻo fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo e temipalé pea mo e fakaʻilonga ʻo ʻene ʻi aí pea mo e fakaʻosiʻosi ʻo e fokotuʻutuʻu ʻo e ngaahi meʻá. Ko e ʻuhinga ʻo e ngaahi lea fakaekikite ko ení ʻoku aʻu mai ia ki hotau taimí. ʻI he efiafi ko iá, ʻoku toe tala ai ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá: “ʻOku mou ʻilo ʻoku toe ha ʻaho ʻe ua pea hoko ʻa e Pasova, pea ʻe tukuange ai ʻa e Fanautama ʻa Tangata ke [“tutuki,” NW].”—Mātiu 24:​1-​14; 26:​1, 2.

Ko Sīsuú ʻOkú Ne ‘ʻOfa Kiate Kinautolu ʻOku ʻAʻaná ʻo Aʻu ki he Ngataʻangá’

17. (a) Lolotonga ʻa e Pāsova ʻi Nīsani 14, ko e hā ʻa e lēsoni ʻoku akoʻi ʻe Sīsū ki he toko 12? (e) Ko e hā ʻa e fakamanatu ʻoku fokotuʻu ʻe Sīsū hili ʻene tukuange ʻa Siutasi ʻIsikalioté?

17 ʻI he ʻaho ʻe ua hoko maí​—ʻa Nīsani 12 mo e 13—ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi fakahāhā ai ʻe Sīsū ʻa ia tonu ʻi he temipalé. ʻOku kumi ʻa e kau taki lotú ke tāmateʻi ia, pea ʻoku ʻikai te ne fiemaʻu ke fakahohaʻasi ʻe ha meʻa pē ʻa ʻene kātoangaʻi ʻo e Pāsová mo ʻene kau ʻapositoló. Ko e tō ʻa e laʻaá he Tuʻapulelulú ʻoku kamata ia ʻi Nīsani 14​—ko e ʻaho fakaʻosi ia ʻo e moʻui ʻa Sīsū ko ha tangata ʻi he māmaní. ʻI he efiafi ko iá, ʻoku fakataha ai ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositoló ʻi ha fale ʻi Selusalema ʻa ia kuo fai ʻa e teuteu kiate kinautolu ke nau kātoangaʻi ai ʻa e Pāsová. ʻI heʻenau kau fakataha ʻi he Pāsová, ʻokú ne akoʻi ai ki he toko 12 ha lēsoni fakaʻofoʻofa ʻi he anga-fakatōkilaló ʻaki ʻene fufulu honau vaʻé. Hili hono tukuange ʻa Siutasi ʻIsikalioté, ʻa ia kuó ne loto-lelei ke lavakiʻi ʻa hono Pulé ki he konga siliva ʻe 30​—ko ha totongi pē ia ʻo ha pōpula ʻo fakatatau ki he Lao ʻa Mōsesé—ʻoku kamata ai ʻe Sīsū ʻa e Fakamanatu ʻo ʻene pekiá.​—Ekisoto 21:32; Mātiu 26:​14, 15, 26-​29; Sione 13:​2-​30.

18. Ko e hā ʻa e toe akonaki lahi ange ʻoku tuku atu anga-ʻofa ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositolo anga-tonu ʻe toko 11, pea ʻoku anga-fēfē ʻene teuʻi kinautolu ki heʻene mavahe ʻoku tuʻunuku maí?

18 ʻI he hoko atu ʻi hono fokotuʻu ʻo e Fakamanatú, ʻoku hoko ai ʻa e kau ʻapositoló ʻo kau ʻi ha fakakikihi loto-ʻita pe ko hai ʻiate kinautolu ʻoku lahi tahá. ʻI he ʻikai ke tafuluʻi kinautolú, ʻoku akoʻi anga-kātaki kinautolu ʻe Sīsū ʻo fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo e tauhi ki he niʻihi kehé. ʻI heʻene houngaʻia ʻi heʻenau nōfoʻi mo ia lolotonga ʻa hono ngaahi ʻahiʻahí, ʻokú ne fai ai ha fuakava fakafoʻituitui mo kinautolu ki ha puleʻanga. (Luke 22:​24-​30) ʻOku toe fekauʻi kinautolu ʻe Sīsū ke nau feʻofaʻaki ʻo hangē ko ʻene ʻofaʻi kinautolú. (Sione 13:34) ʻI heʻene kei nofo ʻi he loki ko iá, ʻoku teuteuʻi anga-ʻofa ai kinautolu ʻe Sīsū ki heʻene mavahe ʻoku tuʻunuku maí. ʻOkú ne fakapapauʻi kiate kinautolu ʻa hono tuʻunga fakakaumeʻá, ʻo fakalotolahiʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ʻa e tuí, pea talaʻofa kiate kinautolu ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoní. (Sione 14:​1-​17; 15:15) Ki muʻa ke ne mavahe mei he falé, ʻoku kole ai ʻa Sīsū ki heʻene Tamaí: “Kuo hokosia ʻa e taimi: ke ke fakalangilangiʻi ho ʻAlo, koeʻuhi ke fakalangilangiʻi ʻe he ʻAlo ʻa e ʻAfiona.” Ko e moʻoni, kuo teuʻi ʻe Sīsū ʻa ʻene kau ʻapositoló ki heʻene mavahé, pea ʻoku papau ʻa ʻene ‘ʻofa kiate kinautolu ʻoku ʻaʻaná ʻo aʻu ki he ngataʻangá.’—Sione 13:​1NW; 17:1.

19. Ko e hā ʻoku mamahi ai ʻa Sīsū ʻi he ngoue ko Ketisemaní?

19 Kuo ʻosi fakalaka moʻoni nai ʻi he tuʻuapoó ʻi he aʻu atu ʻa Sīsū mo ʻene kau ʻapositolo anga-tonu ʻe toko 11 ki he ngoue ko Ketisemaní. Kuó ne faʻa ʻalu ki ai mo ʻene kau ʻapositoló. (Sione 18:​1, 2) ʻI loto ʻi ha ngaahi houa, ʻe pekia ai ʻa Sīsū ʻo hangē ia ko ha faihia fehiʻanekinaʻí. Ko e fakamamahi ʻo e meʻa ko eni naʻe tomuʻa hanga atu ki aí mo e founga ʻe ʻomai nai ai ʻa e fakamā ki heʻene Tamaí ʻoku fuʻu lahi ia, he ʻi he lolotonga ʻa e lotu ʻa Sīsuú, ʻoku hoko ai ʻa hono pupuhá ko e ngaahi tulutā toto ʻoku ngangana ki he kelekelé. (Luke 22:​41-​44) “Kuo hokosia ʻa e houá!” ko e lea ia ʻa Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló. “Vakai kuo ofi mai hoku lavaki.” Lolotonga ʻa ʻene kei leá, ʻoku fakaofiofi mai ʻa Siutasi ʻIsikaliote, ʻoku haʻu fakataha mo ia ha fuʻu kakai tokolahi ʻoku nau toʻo tūhulu mo e ngaahi maama pea mo e ngaahi meʻatau. Ko ʻenau haʻú ke puke ʻa Sīsū. ʻOku ʻikai ke ne talitekeʻi ia. “ʻI he meʻa ko iá,” ko ʻene fakamatalá ia, “e fakahoko fēfē ʻa e ngaahi Konga Tohitapú ʻa ia kuo pau ke fakahoko ʻi he founga ko ení?”​—Maake 14:​41-​43NW; Mātiu 26:​48-​54NW.

Ko e Fanautama ʻa Tangatá ʻOku Fakalāngilangiʻi!

20. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi fakamamahi ʻoku tō kia Sīsū ʻi he hili hono puké? (e) ʻI ha ngaahi mōmeniti pē ki muʻa ʻi heʻene pekiá, ko e hā ʻoku kalanga ai ʻa Sīsū: “Kuo ʻosi”?

20 Hoko mai ʻi hono puke iá, ʻoku tukuakiʻi ai ʻa Sīsū ʻaki ʻa e ngaahi fakamoʻoni loi, fakahalaiaʻi ʻe he kau fakamaau tomuʻa fehiʻa, tautea ʻe Ponitō Pailato, kataʻi ʻe he kau taulaʻeikí mo e fuʻu kakaí, pea manukiʻi mo fakamamahiʻi ʻe he kau sōtiá. (Maake 14:​53-​65; 15:​1, 15; Sione 19:​1-3) ʻI he aʻu mai ki he efiafi Falaité, ʻoku tukifaʻo ai ʻa Sīsū ki ha ʻakau fakamamahi peá ne tofanga ai ʻi he langa lahi fakaʻulia ʻi he hae hifo ʻe he mamafa ʻo hono sinó ʻa e ngaahi mata kafo ʻi he faʻó ʻi hono ongo nimá mo e ongo vaʻé. (Sione 19:​17, 18) ʻI he taimi tolu nai ʻi he hoʻatā efiafí, ʻoku kalanga ai ʻa Sīsū: “Kuo ʻosi.” ʻIo, kuó ne fakakakato ʻa e meʻa kotoa naʻá ne haʻu ki he māmaní ke faí. ʻI heʻene tuku ʻa hono laumālié ki he ʻOtuá, ʻokú ne punou hifo peá ne pekia. (Sione 19:​28, 30; Mātiu 27:​45, 46; Luke 23:46) ʻI he ʻaho hono tolu ʻi he hili iá, ʻoku fokotuʻu hake ai ʻe Sihova ʻa hono ʻAló. (Maake 16:​1-6) ʻI he ʻaho ʻe 40 hili ʻene toetuʻú, ʻoku hāʻele hake ai ʻa Sīsū ki hēvani pea ʻoku fakalāngilangiʻi ia.—Sione 17:5; Ngāue 1:​3, 9-​12; Filipai 2:​8-​11.

21. ʻE anga-fēfē nai haʻatau faʻifaʻitaki kia Sīsū?

21 ʻE anga-fēfē nai haʻatau ‘muimui ofi, ʻo topuvaʻe taha mo Sīsū’? (1 Pita 2:21) ʻI he hangē ko iá, tau fakafitefitaʻa mālohi ʻi he ngāue malangaʻi ʻo e Puleʻangá mo e ngaohi-ākongá pea hoko ʻo loto-lahi mo loto-toʻa ʻi he leaʻaki ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá. (Mātiu 24:14; 28:​19, 20; Ngāue 4:​29-​31; Filipai 1:​14) ʻAi ke ʻoua ʻaupito ʻe mole mei heʻetau vakaí ʻa e feituʻu ʻoku tau ʻi ai ʻi he tukuʻau mai ʻa e taimí pe taʻemalava ke fefakaʻaiʻaiʻaki ki he ʻofá mo e ngaahi ngāue leleí. (Maake 13:​28-​33; Hepelu 10:​24, 25) ʻOfa ke tau tuku ʻetau ʻalunga kotoa ʻo e ngāué ke puleʻi ia ʻe he finangalo ʻo Sihova ko e ʻOtuá pea mo lāuʻilo ʻoku tau moʻui ʻi he “taimi fakamui.”​—Taniela 12:4.

ʻE Fēfē Haʻo Tali?

• Ko e hā hono kaunga ʻo e ʻiloʻi ʻe Sīsū naʻe ofi ʻa ʻene pekiá ki heʻene ngāue fakafaifekau fakaʻosi ʻi he temipale ʻi Selusalemá?

• Ko e hā ʻokú ne fakahaaʻi ko Sīsuú naʻe ‘ʻofa ʻiate kinautolu ʻoku ʻaʻaná ʻo aʻu ki he ngataʻangá’?

• Ko e hā ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi houa siʻi fakaʻosi ʻo e moʻui ʻa Sīsuú ʻo fekauʻaki mo iá?

• ʻE anga-fēfē nai haʻatau faʻifaʻitaki kia Kalaisi Sīsū ʻi heʻetau ngāue fakafaifekaú?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 18]

Ko Sīsuú naʻá ne “ʻofa ʻiate kinautolu ʻo aʻu ki he ngataʻangá”