Skip to content

Skip to table of contents

Taliteke‘i ‘a e Fakakaukau Fakamāmaní

Taliteke‘i ‘a e Fakakaukau Fakamāmaní

“Tokanga ke ‘oua na‘a tauhele‘i kimoutolu ‘e ha taha ‘aki ‘enau filōsofia mo e ngaahi faka‘uhinga hala . . . ‘o e māmaní.”​—KOL. 2:8.

HIVA: 23, 26

1. Ko e hā na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ‘i Kolosé? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

NA‘E tohi ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ‘i Kolosé lolotonga ‘ene hoko ko ha pōpula ‘i Loma ‘i he ta‘u 60-61 nai. Na‘á ne fakamatala‘i kiate kinautolu ‘a e ‘uhinga na‘e fiema‘u ai ke nau ma‘u ha “mahino fakalaumālie,” ‘a ia, ko e malava ke vakai ki he ngaahi me‘á ‘o hangē ko e vakai ki ai ‘a Sihová. (Kol. 1:9) Na‘e pehē ‘e Paula: “‘Oku ou lea‘aki ení ke ‘oua na‘a kākaa‘i kimoutolu ‘e ha taha ‘aki ha ngaahi faka‘uhinga fakatupu fakaloto‘i. Tokanga ke ‘oua na‘a tauhele‘i kimoutolu ‘e ha taha ‘aki ‘enau filōsofia mo e ngaahi faka‘uhinga hala ‘a ia ‘oku ‘ikai makatu‘unga ‘ia Kalaisi ka ‘i he talatukufakaholo ‘a e tangatá mo e ngaahi me‘a ‘o e māmaní.” (Kol. 2:4, 8) Hili iá na‘e fakamatala‘i ‘e Paula ‘a e ‘uhinga ‘oku hala ai ‘a e fakakaukau manakoa ‘e ni‘ihi kae sai‘ia ai ‘a e kakai tokolahi. Ko e fakatātaá, ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi fakakaukau ko ení te ne ‘ai nai ‘a e kakaí ke nau ongo‘i ‘oku nau poto ange pe lelei ange ‘i he ni‘ihi kehé. Ko ia na‘e fai ‘e Paula ‘a ‘ene tohí ke tokoni‘i ‘a e fanga tokouá ke nau faka‘ehi‘ehi mei he fakakaukau fakamāmaní pea taliteke‘i ‘a e ngaahi tō‘onga ‘oku halá.​—Kol. 2:16, 17, 23.

2. Ko e hā te tau lāulea ai ki he ngaahi fakatātā ‘o e fakakaukau fakamāmaní?

2 Ko e kakai ‘oku nau fakakaukau ‘i ha founga fakamāmaní ‘oku nau tukunoa‘i ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘a Sihová, pea kapau ‘oku ‘ikai ke tau tokanga, ko ‘enau fakakaukaú ‘e lava ke ne fakavaivai‘i māmālie ‘etau falala pau ki he poto ‘o e ‘Otuá. Ko kitautolu kotoa ‘oku tau mo‘uangofua ki he fakakaukau fakamāmani ‘i he televīsoné, ‘i he ‘Initanetí, ‘i he ngāué, pe ‘i he ‘apiakó. Ko e hā ‘e lava ke tau fai ke kalofi ai ‘a e tākiekina kovi ko ení? ‘I he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he fakatātā ‘e nima ‘o e fakakaukau fakamāmaní pea sio ki he founga ‘e lava ke tau taliteke‘i ai ‘a e ngaahi fakakaukau ko ení.

‘OKU FIEMA‘U KE TAU TUI KI HE ‘OTUÁ?

3. Ko e hā ‘a e fakakaukau ‘oku sai‘ia ai ‘a e kakai tokolahi? Ko e hā hono ‘uhingá?

3 “‘E lava ke u hoko ko ha tokotaha lelei ‘o ‘ikai tui ki he ‘Otuá.” ‘Oku angamaheni‘aki ‘a e fakakaukau ko ení ‘i he ngaahi fonua lahi ‘i he ‘ahó ni. Ko e kakai ‘oku nau lea‘aki ení ‘oku ‘ikai nai te nau fakakaukau lahi pe ‘oku ‘i ai ha ‘Otua ka ‘oku nau fiefia pē nai ‘i he ongo‘i ‘oku nau ma‘u ‘a e tau‘atāina ke fai ha me‘a pē ‘oku nau loto ki ai. (Lau ‘a e Saame 10:4.) ‘Oku fakakaukau ‘a e ni‘ihi ‘oku ‘ai ke hā ngali ‘oku nau poto ‘i he‘enau pehē, “‘E lava ke u ma‘u ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni lelei ‘o ‘ikai tui ki he ‘Otuá.”

4. Ko e hā ‘oku lava ke tau lea‘aki ke tokoni ki ha taha ‘oku tui ‘oku ‘ikai ke ‘i ai ha Tokotaha-Fakatupu?

4 ‘Oku ‘uhinga lelei ke tui ‘oku ‘ikai ha Tokotaha-Fakatupu? ‘Oku puputu‘u ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘i he‘enau hanga ki he saienisí ke ma‘u mei ai ‘a e talí. Ka ko e mo‘oní ‘oku faingofua. ‘E lava ke ‘asi fakafokifā hake pē ha fale? ‘Ikai ‘aupito! Na‘e fiema‘u ha tokotaha ke ne langa ia. Neongo ia, ko e ngaahi me‘amo‘uí ‘oku nau fihi mama‘o ange ‘i ha fale pē. Na‘a mo e ngaahi sela mo‘ui tefitó ‘oku lava ke nau fa‘u ha tatau pē ‘onautolu, ‘a ia ‘oku ‘ikai ‘aupito ke lava ‘o fai ia ‘e ha fale. ‘Oku ‘uhinga ení ‘oku lava ke fakatou tuku tauhi ‘e he ngaahi selá ‘a e fakamatalá pea tuku atu ia ki he ngaahi sela fo‘oú koe‘uhi ke nau lava foki ‘o fa‘u hanau ngaahi tatau. Ko hai na‘á ne fakatupu ‘a e ngaahi sela mo‘uí fakataha mo e malava ke nau fai ‘a e ngaahi me‘a ko ení? ‘Oku tali ‘e he Tohi Tapú: “Ko e fale kotoa pē ‘oku langa ia ‘e ha taha, ka ko e tokotaha na‘á ne ngaohi ‘a e ngaahi me‘a kotoa pē ko e ‘Otuá.”​—Hep. 3:4.

5. Ko e hā ‘oku lava ke tau lea‘aki fekau‘aki mo e fakakaukau ‘e lava ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku leleí ‘o ‘ikai tui ki he ‘Otuá?

5 Ko e hā ‘e lava ke tau lea‘aki fekau‘aki mo e fo‘i fakakaukau ‘e lava ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku leleí ‘o ‘ikai tui ki he ‘Otuá? Ko e mo‘oni ‘oku pehē ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá na‘a mo e kakai ‘oku ‘ikai ke nau tui kiate iá ‘oku ‘i ai nai ‘enau ngaahi tefito‘i mo‘oni lelei. (Loma 2:14, 15) Ko e fakatātaá, ‘oku faka‘apa‘apa‘i nai mo ‘ofa‘i ‘e ha taha ‘a ‘ene ongo mātu‘á. Ka ‘o kapau ‘oku ‘ikai te ne muimui ‘i he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová, te ne fai nai ha ngaahi fili mātu‘aki kovi. (‘Ai. 33:22) ‘Oku tuipau ‘a e kakai poto tokolahi he ‘ahó ni ‘oku tau fiema‘u ‘a e tokoni ‘a e ‘Otuá ke fakalelei‘i‘aki ‘a e ngaahi palopalema fakalilifu ‘a e māmaní. (Lau ‘a e Selemaia 10:23.) Ko ia ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke tau fakakaukau ‘e lava ke tau ‘ilo‘i ‘a e me‘a ‘oku leleí ‘o ‘ikai tui ki he ‘Otuá pea ‘ikai muimui ‘i he‘ene ngaahi tu‘ungá.​—Saame 146:3.

‘OKU FIEMA‘U KE TAU KAU KI HA LOTU?

6. Ko e hā ‘a e fakakaukau ‘a e kakai tokolahi ‘o fekau‘aki mo e lotú?

6 “‘E lava ke ke fiefia ‘i he ‘ikai kau ki ha lotu.” ‘Oku fakakaukau ‘a e kakai tokolahi ‘oku fakapipiko ‘a e lotú pea ‘oku ‘ikai hano mahu‘inga. Pehē foki, ‘oku ako‘i ‘e he ngaahi lotu lahi ‘a e afi ‘o helí, fakamālohi‘i ‘a e kakaí ke nau foaki ha pa‘angá, pe poupou ki he ngaahi me‘a fakapolitikalé. ‘Oku ‘ikai faka‘ohovale ‘a e pehē ‘e he kakai tokolahi ange ‘oku nau fiefia ‘i he ‘ikai ha lotú! ‘Oku nau lea‘aki nai ‘a e ngaahi me‘a hangē ko ení, “‘Oku ou mahu‘inga‘ia ‘i he ‘Otuá, ka ‘oku ‘ikai te u loto ke kau ki ha lotu.”

7. ‘E lava fēfē ke ‘ai koe ‘e he lotu mo‘oní ke ke fiefia?

7 ‘E lava mo‘oni ke tau fiefia ‘i he ‘ikai ha lotú? Ko e mo‘oni, ‘e lava ke fiefia ha tokotaha ‘i he ‘ikai ha lotu loí. Ka he‘ikai mo‘oni lava ke fiefia ha taha kae ‘oua kuó ne kaume‘a mo Sihova, ‘a e “‘Otua fiefiá.” (1 Tīm. 1:11) Ko e me‘a kotoa pē ‘oku fai ‘e Sihová ‘oku tokoni‘i ai ‘a e ni‘ihi kehé. ‘I he tu‘unga ko ‘ene kau sevānití, ‘oku tau fiefia koe‘uhi ko kitautolu foki ‘oku tau kumi ki he ngaahi founga ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé. (Ngā. 20:35) Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he founga ‘e lava ke tokoni‘i ai ‘e he lotu mo‘oní ha fāmili ke nau fiefia. ‘Oku tau ako ke faka‘apa‘apa‘i mo faitōnunga ki hotau hoá, ‘ohake ha fānau anga-faka‘apa‘apa, pea ma‘u ‘a e ‘ofa mo‘oni ki he ngaahi mēmipa ‘o hotau fāmilí. Ko e lotu mo‘oní ‘okú ne tokoni‘i ‘a e kakai ‘a Sihová ke nau ngāue fakataha ‘i he melino ‘i he fakataha‘angá pea fakahāhā ‘a e ‘ofa ki honau fanga tokouá.​—Lau ‘a e ‘Aisea 65:13, 14.

8. ‘E lava fēfē ke tokoni‘i kitautolu ‘e he Mātiu 5:3 ke tau mahino‘i ‘a e me‘a ‘okú ne ‘ai mo‘oni ‘a e kakaí ke nau fiefiá?

8 Ko ia ‘e lava ke fiefia mo‘oni ha tokotaha ‘i he ‘ikai ke tauhi ki he ‘Otuá? Ko e hā ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke nau fiefiá? ‘Oku fiefia ‘a e ni‘ihi ‘i he‘enau ngāué, sipotí, pe me‘a ‘oku nau manako aí. ‘Oku ongo‘i lelei ‘a e ni‘ihi ‘i he‘enau tokanga‘i ‘a honau fāmilí mo e kaungāme‘á. Neongo ‘oku ‘omai ‘e he ngaahi me‘a ko ení ‘a e fiefia, ‘oku ‘i ai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he mo‘uí ‘i he me‘a ko iá. ‘Oku tau kehe kitautolu mei he fanga manú, ko ia ‘e lava ke tau hoko ‘o ‘ilo‘i hotau Tokotaha-Fakatupú pea lotu kiate ia. Na‘á ne ngaohi kitautolu ‘i ha founga ke tau fiefia ai ‘i he‘etau fai ení. (Lau ‘a e Mātiu 5:3.) Ko e fakatātaá, ‘oku tau ongo‘i fiefia mo loto-to‘a ‘i he‘etau fakataha mo hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ke lotu kia Sihová. (Saame 133:1) ‘Oku tau toe ma‘u foki ‘a e fiefiá ‘i he hoko ko e konga ‘o ha fetokoua‘aki ‘i māmani lahi, mo‘ui‘aki ha mo‘ui ‘oku ma‘a, pea ma‘u ha ‘amanaki fisifisimu‘a ki he kaha‘ú.

‘OKU TAU FIEMA‘U HA NGAAHI TU‘UNGA FAKAE‘ULUNGAANGA?

9. (a) Ko e hā ha vakai manakoa ki he fehokotaki fakasinó? (e) Ko e hā ‘oku pehē ai ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku hala ‘a e fehokotaki fakasino ‘i tu‘a ‘i he nofo malí?

9 “Ko e hā ‘oku hala ai ‘a e fehokotaki fakasino ‘i tu‘a ‘i he nofo malí?” ‘E ‘eke nai ‘e he kakai ‘e ni‘ihi: “Ko e hā ‘okú ke fu‘u anga-fefeka aí? Fiefia pē ‘i ho‘o mo‘uí.” Ka ‘oku tapui ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ‘a e fehokotaki fakasino ta‘etāú. * (Sio ki he fakamatala ‘i lalo.) (Lau ‘a e 1 Tesalonaika 4:3-8.) ‘Oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e totonu ke fa‘u ha ngaahi lao ma‘atautolu he na‘á ne fakatupu kitautolu. ‘Okú ne pehē ko ha tangata pē mo ha fefine ‘okú na mali ‘oku ‘atā ke na ma‘u ha vaha‘angatae fakaefehokotaki fakasino. ‘Oku ‘omai ‘e Sihova ‘ene ngaahi laó koe‘uhi ko ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú. ‘Okú ne ‘afio‘i kapau te tau muimui ai, ‘e lelei ange ai ‘etau mo‘uí. Ko ha fāmili ‘oku talangofua ki he ngaahi lao ‘a e ‘Otuá te nau hoko ‘o anga-‘ofa mo anga-faka‘apa‘apa ange ai pea te nau ongo‘i malu. Ka ‘e tautea ‘e he ‘Otuá ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau ‘ilo‘i ‘a ‘ene laó pea talangata‘a ki aí.​—Hep. 13:4.

10. ‘E lava fēfē ke taliteke‘i ‘e ha Kalisitiane ‘a e fehokotaki fakasino ta‘etāú?

10 ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ‘a e founga ke faka‘ehi‘ehi ai mei he fehokotaki fakasino ta‘etāú. Kuo pau ke tau pule‘i ‘a e me‘a ‘oku tau sio ki aí. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e tokotaha kotoa ‘oku hanganaki sio ki ha fefine ke tafunaki ki ai ‘ene holí kuó ne ‘osi tono‘i ia ‘i hono lotó. Kapau leva ko ho mata to‘omata‘ú ‘okú ne ‘ai koe ke ke tūkiá, kape‘i ia ‘o li‘aki. (Māt. 5:28, 29) Ko ia kuo pau ke tau faka‘ehi‘ehi mei he ‘ata fakalieliá mo e fasi ta‘etāú. Na‘e tohi ‘e Paula: “Mou ‘ai ke mate ‘a e ngaahi kupu ‘o homou sinó ‘a ia ‘oku ‘i he māmaní ‘i he fekau‘aki mo e fehokotaki fakasino ta‘etāú.” (Kol. 3:5) ‘Oku toe fiema‘u foki ke tau pule‘i ‘a e me‘a ‘oku tau fakakaukau mo talanoa ki aí.​—‘Ef. 5:3-5.

‘OKU TOTONU KE TAU TOKANGATAHA KI HA NGĀUE ‘I HE MĀMANÍ?

11. Ko e hā nai ‘oku tau loto ai ke ma‘u ha ngāue leleí?

11 “‘E ‘ai koe ‘e ha ngāue lelei ke ke fiefia.” ‘E tala mai nai ‘e he kakaí ke fakahangataha hotau taimí mo e iví ki ha ngāue ‘i he māmaní, tautefito ki ha ngāue ‘oku lava ke ne ‘ai kitautolu ke tau ongoongoa, ma‘u ‘a e mafai lahi, pe tu‘umālie. Koe‘uhi ‘oku fakakaukau ‘a e fu‘u tokolahi ko e fakapulipuli ki he fiefiá ko ha ngāue lelei, ‘e kamata nai ai ke tau fakakaukau peheni foki.

12. ‘E ‘ai koe ‘e ha ngāue lelei ke ke fiefia?

12 Ko e mo‘oni ko ha ngāue ‘okú ne ‘ai koe ke ke ma‘u ‘a e mafai lahi pe ongoongoá te ne ‘ai foki koe ke ke fiefia? ‘Ikai. Fakakaukau angé ki hení. Na‘e loto ‘a Sētane ke ne ma‘u ‘a e mafai lahi mo ongoongoa. Na‘á ne ma‘u ‘i ha founga ‘a e me‘a na‘á ne loto ki aí. Ka ‘okú ne ‘ite‘ita, ‘o ‘ikai ke ne fiefia. (Māt. 4:8, 9; Fkh. 12:12) ‘I hono kehé, fakakaukau atu ki he‘etau fiefia ‘i he‘etau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ako fekau‘aki mo e ‘Otuá mo e kaha‘u fisifisimu‘a ‘okú ne tala‘ofa maí. ‘Oku ‘ikai ha ngāue ‘i he māmaní ‘e lava ke ne ‘oatu kiate koe ‘a e fa‘ahinga fiefia ko iá. Pehē foki, ke ma‘u ha ngāue leleí, ‘oku fa‘a hoko ai ‘a e kakaí ‘o fe‘au‘auhi, fakaaoao, pe meheka ki he ni‘ihi kehé. Ka ‘oku kei iku pē ‘o nau ongo‘i ‘a e koto nge‘esi. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku nau “tuli pē ki he matangí.”​—Tml. 4:4.

13. (a) ‘Oku totonu ke fēfē ‘etau vakai ki he‘etau ngāué? (e) Ko e hā na‘á ne ‘ai ‘a Paula ke ne fiefia mo‘oní?

13 Ko e mo‘oni, ‘oku fiema‘u ke tau ngāue ke ma‘u ha mo‘ui, pea ‘oku ‘ikai hala ia ke fili ha ngāue ‘oku tau sai‘ia ai. Ka ‘oku ‘ikai totonu ke hoko ‘etau ngāué ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘i he‘etau mo‘uí. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “‘Oku ‘ikai lava ha taha ke ngāue fakatamaio‘eiki ki ha ‘eiki ‘e toko ua; he te ne fehi‘a ki he taha kae ‘ofa ki he taha, pe te ne pīkitai ki he taha kae ta‘etoka‘i ‘a e taha. He‘ikai lava ke mou ngāue fakatamaio‘eiki ki he ‘Otuá pea ki he Koloá.” (Māt. 6:24) Ko e tauhi kia Sihova mo hono ako‘i ‘a e Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé ‘e ‘omai ai kiate kitautolu ‘a e fiefia lahi tahá. Na‘e hokosia eni ‘e he ‘apositolo ko Paulá. ‘I he‘ene kei si‘í, na‘á ne tokangataha ki hano ma‘u ha ngāue lavame‘a. Ki mui ai, na‘á ne hoko ‘o fiefia mo‘oni ‘i he‘ene sio ki hono liliu ‘e he pōpoaki ‘a e ‘Otuá ‘a e mo‘ui ‘a e kakai na‘á ne malanga ki aí. (Lau ‘a e 1 Tesalonaika 2:13, 19, 20.) ‘Oku ‘ikai ha ngāue ‘i he māmaní ‘e lava ke ne ‘ai kitautolu ke tau fiefia ‘o hangē ko e tauhi kia Sihova mo e ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo iá!

‘Oku tau fiefia ‘i he‘etau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ke nau ako fekau‘aki mo e ‘Otuá (Sio ki he palakalafi 12, 13)

‘E LAVA KE TAU FAKALELEI‘I ‘A E NGAAHI PALOPALEMA ‘A E MĀMANÍ?

14. Ko e hā ‘oku sai‘ia ai ‘a e kakaí ‘i he fakakaukau ‘e lava ke fakalelei‘i ‘e he tangatá ‘a ‘ene ngaahi palopalemá?

14 “‘E lava ke fakalelei‘i ‘e he tangatá ‘enau ngaahi palopalemá.” ‘Oku sai‘ia ‘a e kakai tokolahi ‘i he fakakaukau ko ení. Ko e hā hono ‘uhingá? Kapau na‘e mo‘oni ia, ‘e ‘uhinga iá ‘oku ‘ikai ke tau fiema‘u ‘a e tataki ‘a e ‘Otuá pea ‘e lava ke tau fai ha me‘a pē ‘oku tau loto ki ai. Kuó ke fanongo nai ‘i he pehē ‘e he kakaí ko e ngaahi palopalema hangē ko e taú, faihiá, mahakí, mo e masivá ‘oku hōloa. Na‘e pehē ‘i ha līpooti ‘e taha: “Ko e ‘uhinga ‘oku lelei ange ai ‘a e tu‘unga ‘o e fa‘ahinga ‘o e tangatá he kuo fakapapau‘i ‘e he tangatá ke nau ‘ai ‘a e māmaní ko ha feitu‘u lelei ange.” ‘Oku mo‘oni eni? Kuo faifai ange pea ‘ilo‘i ‘e he tangatá ‘a e founga ke fakalelei‘i ai ‘a e ngaahi palopalema ‘a e māmaní? Tau sivisivi‘i angé ‘a e ngaahi mo‘oni‘i me‘á.

15. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau pehē ‘oku mafatukituki ‘a e ngaahi palopalema ‘i he māmaní?

15 Kuo fakalelei‘i ‘e he tangatá ‘a e palopalema ‘o e taú? Lolotonga ‘a e Tau I mo e II ‘a Māmaní, na‘e mate ai ‘a e kakai ‘e toko 60 miliona tupu. Lolotonga ‘a e 2015 pē, na‘e fakamālohi‘i ai ‘a e kakai ‘e toko 12.4 miliona ke nau mavahe mei honau ngaahi ‘apí koe‘uhi ko e taú pe fakatangá. Na‘e ‘alu hake ai ‘a e tokolahi fakakātoa ‘o e kakai kuo hikí ki he toko 65 miliona. Fēfē ‘a e faihiá? ‘I he ngaahi feitu‘u ‘e ni‘ihi, kuo hōloa ai ‘a e faihia ‘e ni‘ihi. Kae lolotonga iá, ko e fa‘ahinga kehe ‘o e faihiá, hangē ko e faihia fakafou ‘i he ‘Initanetí, fakamālohi ‘i ‘apí, tautoitoí, mo e kākaá, ‘oku hanganaki fakautuutu. Fēfē ‘a e mahakí? Ko e mo‘oni kuo ‘ilo ‘e he tangatá ‘a e faito‘o ki he ngaahi mahaki ‘e ni‘ihi. Ka ‘i he 2013, na‘e pehē ai ‘i ha līpooti ‘oku mate ‘i he ta‘u taki taha ‘a e kakai ‘e toko hiva miliona ‘i lalo ‘i he ta‘u 60 ‘i he mahaki mafú, pā kālavá, kanisaá, mahaki ‘i he halanga mānavá, mo e suká. Pea fēfē ‘a e masivá? Na‘e līpooti ‘e he Pangikē ‘a Māmaní ‘o pehē ko e tokolahi ‘o e kakai ‘oku nau nofo masiva ‘ango‘ango ‘i ‘Afiliká pē kuo tupulaki mei he toko 280 miliona ‘i he 1990 ki he 330 miliona ‘i he 2012.

16. (a) Ko e hā ko e Pule‘anga ai pē ‘o e ‘Otuá ‘e lava ke ne fakalelei‘i ‘a e ngaahi palopalema ‘a e māmaní? (e) Ko e hā na‘e lea‘aki fakatou‘osi ‘e ‘Aisea mo ha tokotaha-tohi-saame ‘e fai ‘e he Pule‘angá?

16 ‘Oku ‘ikai ke tau ofo ‘i he ngaahi mo‘oni‘i me‘a ko ení. ‘I he ‘ahó ni, ko e ngaahi kautaha ‘ekonōmiká mo fakapolitikalé ‘oku pule‘i ia ‘e he kakai siokita. Ko e kakai ko ení he‘ikai lava ke nau fakangata ‘a e taú, faihiá, mahakí, mo e masivá. Ko e Pule‘anga pē ‘o e ‘Otuá ‘e lava ke ne fai iá. Fakakaukau atu ki he me‘a ‘e fai ‘e Sihova ma‘á e fa‘ahinga ‘o e tangatá. ‘E to‘o ‘e hono Pule‘angá ‘a e tupu‘anga kotoa ‘o e taú, hangē ko e siokitá, kākaá, mamahi‘i-fonuá, lotu loí, mo Sētane tonu. (Saame 46:8, 9) ‘E fakangata ‘e he Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘a e faihiá. Na‘a mo e ‘ahó ni, ‘okú ne ako‘i ‘a e kakai ‘e laui miliona ke nau fe‘ofa‘aki mo fefalala‘aki. ‘Oku ‘ikai ha toe pule‘anga ‘e lava ke ne fai ‘a e me‘á ni. (‘Ai. 11:9) Kuo vavé ni ke fakangata ‘e Sihova ‘a e mahakí pea ‘ai ‘a e kakai kotoa ke nau mo‘ui lelei haohaoa. (‘Ai. 35:5, 6) Te ne fakangata ‘a e masivá pea ‘ai ke malava ‘o ma‘u ‘e he tokotaha kotoa ‘a e mo‘ui fiefia mo ha vaha‘angatae vāofi mo ia. ‘Oku mahu‘inga mama‘o ange eni ‘i ha pa‘anga lahi pē.​—Saame 72:12, 13.

‘‘ILO ‘A E FOUNGA ‘OKU TOTONU KE MOU TALI‘AKÍ’

17. ‘E lava fēfē ke ke taliteke‘i ‘a e fakakaukau fakamāmaní?

17 Ko ia kapau ‘okú ke fanongo ‘i ha fakakaukau manakoa ‘oku hā ngali ‘okú ne pole‘i ‘a ho‘o tuí, ako ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘i he kaveinga ko ení. Talanoa ki ai mo ha tokoua pe tuofefine matu‘otu‘a. Fakakaukau ki he ‘uhinga ‘oku sai‘ia ai ‘a e kakaí ‘i he fakakaukau ko iá, ‘uhinga ‘oku ‘ikai ai ke tonú, mo e founga ‘e lava ke ke taliteke‘i ai iá. ‘E lava ke tau malu‘i kitautolu mei he fakakaukau fakamāmaní ‘aki hono fai ‘a e me‘a na‘e lea‘aki ‘e Paulá: “Hokohoko atu ‘o ‘a‘eva ‘i he poto ‘i he feangainga mo e fa‘ahinga ‘i tu‘á . . . Ke mou ‘ilo ai ‘a e founga ‘oku totonu ke mou tali‘aki ki he tokotaha taki taha.”​—Kol. 4:5, 6.

^ pal. 9 Ko e liliu Tohi Tapu ‘e ni‘ihi ‘oku kau ai ‘a e ngaahi veesi ‘i he Sione 7:53–8:11 ‘a ia na‘e ‘ikai ko e mu‘aki konga ia ‘o e Tohi Tapú. Kuo lau ‘e he ni‘ihi ‘a e ngaahi veesi ko ení pea nau ma‘u ai ‘a e fakamulituku hala ko ha taha pē ‘oku ‘ikai ha‘ane angahala ‘e lava ke ne fakamāu‘i ha taha ‘oku halaia ‘i he tonó. Ka ko e lao na‘e ‘oange ‘e he ‘Otuá ki ‘Isilelí na‘e fakahaa‘i ai: “Kapau ‘e ma‘u atu ha tangata ‘okú ne mohe mo ha fefine ‘a ia ko e uaifi ia ‘o ha tangata kehe, ko kinauá kuo pau ke na mate fakatou‘osi.”​—Teu. 22:22.