Skip to content

Skip to table of contents

‘E Lava Fēfē Ke Ke Fe‘unu‘aki ki Ho‘o Fakataha‘anga Fo‘oú?

‘E Lava Fēfē Ke Ke Fe‘unu‘aki ki Ho‘o Fakataha‘anga Fo‘oú?

“NA‘Á KU manavasi‘i ‘i he‘eku hiki mai ki hení,” ko e lau ia ‘a Allen. * “Na‘e ‘ikai te u ‘ilo‘i pe te u ma‘u ha ngaahi kaume‘a pe talitali lelei au.” ‘Oku feinga ‘a Allen ke fe‘unu‘aki ki ha fakataha‘anga fo‘ou ‘oku meimei maile ‘e 900 (kilomita ‘e 1,400 tupu) mei hono ‘apí.

Kapau kuó ke hiki ki ha fakataha‘anga kehe, mahalo pē te ke manavasi‘i mo koe. Ko e hā ‘e lava ke tokoni ki ho‘o fe‘unu‘akí? Ko e hā ‘e lava ke ke fai kapau ko e fe‘unu‘akí ‘oku faingata‘a ange ‘i he me‘a na‘á ke ‘amanekiná? ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, kapau ‘oku ‘ikai te ke hiki, ‘e lava fēfē ke ke ‘ai ke faingofua ange ‘a e liliú ki he fa‘ahinga ‘oku hiki fo‘ou atú?

‘E LAVA FĒFĒ KE KE FE‘UNU‘AKI PEA TUPU ‘ĀFA‘AFA?

Fakakaukau ki he fakatātā ko ení: ‘I hono hiki ha fu‘u ‘akau, ‘e lava ke uesia. ‘I hono ta‘aki ha fu‘u ‘akau mei he kelekelé, ko e lahi taha ‘o e aká ‘oku fa‘a tu‘usi ke faingofua ange hono hikí. ‘I hono toe toó, kuo pau leva ke toe tupu hano ngaahi aka fo‘ou. ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko e hiki ki ha fakataha‘anga ‘e taha ‘e lava ke ke hokosia ai ha loto-hoha‘a. ‘I ho‘o fakataha‘anga ki mu‘á, na‘e tupu ai ho “ngaahi aka” ‘i ho‘o fakatupulekina ha ngaahi kaume‘a lelei pea fokotu‘u ha founga tu‘uma‘u fakalaumālie. ‘I he taimi ní kuo pau ke ke tō ha ngaahi aka fo‘ou kae lava ke ke tupu ‘āfa‘afa ‘i ha ‘ātakai fo‘ou. Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke fai peheé? Ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni Fakatohitapú. Tau lāulea ki ha ni‘ihi.

Ko e tokotaha ‘okú ne lau ma‘u pē ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘okú ne “hangē ha fu‘u ‘akau ‘oku tō ‘i ha ve‘e vaitafé, ha fu‘u ‘akau ‘oku fua ‘i hono fa‘ahita‘ú, ko hono laú ‘oku ‘ikai mae. Pea ko e me‘a kotoa pē ‘okú ne faí ‘e lavame‘a.”​Saame 1:1-3.

Hangē pē ko e pau ke mimisi ma‘u pē ‘e ha fu‘u ‘akau ‘a e vaí ke ne mo‘ui leleí, ko ha Kalisitiane kuo pau ke ne fafanga‘i tu‘uma‘u ia ‘aki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ke ne nofo‘aki mālohi fakalaumālie. Ko ia ai, hokohoko atu hono lau faka‘aho ‘a e Tohi Tapú pea ma‘u ma‘u pē ‘a e ngaahi fakataha ‘a e fakataha‘angá. Tauhi ma‘u ho‘o tō‘onga‘aki ‘a e ako fakafāmilí mo e ako fakafo‘ituituí. Ko e me‘a kotoa pē na‘á ke fai ki mu‘a ke ke tauhi ma‘u ai ha vaha‘angatae mālohi mo Sihová ‘e fiema‘u ke ke hokohoko atu hono fai iá.

“‘Ilonga ‘a ia ‘okú ne fakaivifo‘ou ‘a e ni‘ihi kehé ‘e fakaivifo‘ou ia.”​Pal. 11:25.

Te ke longomo‘ui ange pea ‘e vave ange ho‘o fe‘unu‘akí ‘i he taimi ‘okú ke kau kakato ai ‘i he ngāue fakafaifekaú. “Ko e me‘a na‘á ne tokoni‘i lahi au mo hoku uaifí ko ‘ema tāimu‘a tokoni ‘i he‘ema a‘u pē ki he‘ema fakataha‘anga fo‘oú,” ko e lau ia ‘a Kevin, ko ha mātu‘a Kalisitiane. “Na‘e vave ‘ema maheni mo e fanga tokouá, ko e kau tāimu‘á mo e feitu‘u ngāué.” Ko Roger, na‘á ne hiki ki ha feitu‘u na‘e maile ‘e 1,000 tupu (kilomita ‘e 1,600 tupu) mei he feitu‘u na‘á ne nofo aí, ‘okú ne pehē: “Ko e founga lelei taha ke fe‘unu‘aki ai ki ha fakataha‘anga fo‘ou ko e ‘alu ‘i he malangá ‘i he lahi taha ‘e ala lavá. Pehē foki, ‘ai ke ‘ilo‘i ‘e he kau mātu‘á ‘okú ke faingamālie ke tokoni ‘i ha fa‘ahinga founga pē, mahalo ‘i hono fakama‘a ‘a e Fale Fakataha‘angá, pole ki ha konga ‘i he fakatahá, pe ‘ave ha tokotaha ki he fakatahá. ‘I he sio ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ki ha tokotaha fo‘ou ‘okú ne ma‘u ha laumālie feilaulau‘i-kita, ‘oku faingofua ke nau feohi mo ia.”

“Fakaava atu . . . homou lotó.”​2 Kol. 6:13.

Fano atu ‘i ho‘omou ‘ofa fakatokouá. ‘I he hili ‘a e hiki ‘a Melissa mo hono fāmilí ki ha fakataha‘anga fo‘oú, na‘a nau tokangataha ki hono ma‘u ha ngaahi kaume‘á. “Na‘a mau fakafeohi ‘i he Fale Fakataha‘angá ‘i he ki mu‘a mo e hili ‘a e ngaahi fakatahá,” ko ‘ene laú ia. “‘Oku ma‘u ai ‘a e taimi ke fetalanoa‘aki kae ‘ikai ko ha fakalea fakavave pē.” Na‘e tokoni heni ki he fāmilí ke vave ange ‘enau ‘ilo‘i ‘a e ngaahi hingoa fo‘oú. Tānaki atu ki aí, na‘a nau fano atu ‘aki hono fakaa‘u atu ‘a e anga-talitali kakai, ‘a ia ne fakaivimālohi‘i ai ‘a e ngaahi kaungāme‘a fo‘oú. Na‘á ne toe pehē, “na‘a mau fakafetongi fika telefoni, ke lava ‘o nau fetu‘utaki mai pea fakakau kimautolu ‘i he ngaahi ngāue fakalaumālié mo e ngaahi ngāue kehé.”

Kapau ‘oku lōmekina koe ‘e he fakakaukau ‘o e fetaulaki mo e kakai fo‘oú, ‘e lava ke ke kamata ‘i he fanga ki‘i founga īkí. Ko e fakatātaá, malimali​—neongo kapau ‘oku ‘ikai te ke ongo‘i pehē ‘i he kamatá. Ko ha malimali ‘e lava ke tohoaki‘i atu ai ‘a e ni‘ihi kehé kiate koe. He ko ē, “ko ha hila fiefia ‘okú ne ‘ai ‘a e lotó ke fiefia.” (Pal. 15:30, fakamatala ‘i lalo.) “‘Oku ou natula mā,” ko e lau ia ‘a Rachel, ‘a ia na‘á ne hiki ‘o mama‘o ‘aupito mei he feitu‘u na‘e tupu hake aí. “‘I he taimi ‘e ni‘ihi kuo pau ke u fakamālohi‘i au ke u lea ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfine ‘i he‘eku fakataha‘anga fo‘oú. ‘Oku ou fakasio ha taha ‘oku tangutu ‘i he Fale Fakataha‘angá, ‘o ‘ikai talanoa ki ha taha. Ko e tokotaha ko iá ‘oku mā nai ‘o hangē tofu pē ko aú.” Ko e hā ‘oku ‘ikai ai ‘ai ko ha taumu‘a ke talanoa ki ha tokotaha fo‘ou ‘i he ki mu‘a mo e hili ‘a e fakataha taki taha?

‘I he tafa‘aki ‘e tahá, te ke fiefia nai ke fe‘iloaki mo e kakai fo‘ou ‘i he ‘uluaki ngaahi uiké. Ka ‘e lava ke faai atu pē ‘o mole ‘a e ongo‘i fiefia ko iá. ‘I he tu‘unga ko iá, ‘e fiema‘u leva ke ke feinga mālohi ke hokohoko atu ho‘o ma‘u ha ngaahi kaume‘a fo‘oú.

‘I hono hiki ha fu‘u ‘akau, ‘e lava ke uesia, ka ‘i hono toe toó, ‘oku toe tupu hano ngaahi aka fo‘ou

VAHE‘I HA TAIMI KE KE FE‘UNU‘AKI AI

Ko e ‘ulu‘akau ‘e ni‘ihi ‘e fuoloa ange ‘ene hoko ‘o faiaka mālohi ‘i ha ‘ātakai fo‘ou ‘i he ‘ulu‘akau kehé. Pehē pē, ‘oku ‘ikai fe‘unu‘aki vave ‘a e tokotaha kotoa ki ha fakataha‘anga fo‘ou. Kapau kuó ke hiki ‘i ha vaha‘a taimi ki mu‘a ka ‘okú ke kei fāinga pē ke fe‘unu‘aki, ko hono ngāue‘aki ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ko ení ‘e lava ke tokoni:

“‘Ai ke ‘oua na‘a tau fo‘i ‘i hono fai ‘a e me‘a ‘oku leleí, he te tau utu ‘i hono taimi totonú kapau he‘ikai ke tau hela‘ia.”​Kal. 6:9.

Vahe‘i ha taimi lahi ange ‘i he me‘a na‘á ke ‘amanekiná ke fe‘unu‘aki ai. Ko e fakatātaá, ko e kau misinale tokolahi kuo ako‘i ‘i Kiliatí ‘oku nau nofo pē ‘i honau vāhenga-ngāue mulí ‘i ha ngaahi ta‘u ki mu‘a ke nau foki ‘o ‘eva ki honau fonua tupu‘angá. Ko e fai peheé ‘oku tokoni‘i ai kinautolu ke nau vāofi mo e fanga tokoua fakalotofonuá pea alāanga mo e anga fakafonua kehé.

Ko Alejandro, ‘a ia kuo tu‘o lahi ‘ene hiki holó, ‘okú ne ‘ilo‘i ko e fe‘unu‘akí ‘oku ‘ikai ko ha me‘a ia ke fakavave‘i. ‘Okú ne pehē: “Hili ‘ema hiki fakamuimuí, na‘e pehē ‘e hoku uaifí, ‘Ko hoku ngaahi kaume‘á kotoa ‘oku nau ‘i he‘eta fakataha‘anga ki mu‘á!’” Na‘á ne fakamanatu ange ki hono uaifí na‘á ne lea‘aki ‘a e me‘a tatau tofu pē ‘i he ta‘u ‘e ua kuohilí​—‘a e taimi fakamuimui na‘á na hiki aí. Kae lolotonga ‘a e ta‘u ‘e ua ko iá, na‘e fakahāhā ‘e hono uaifí ‘a e mahu‘inga‘ia ‘i he ni‘ihi kehé pea na‘á ne kaume‘a vāofi mo e kau solá.

“‘Oua na‘á ke pehē, ‘Ko e hā na‘e lelei ange ai ‘a e ngaahi ‘aho ki mu‘á ‘i he ngaahi ‘aho ko ení?’ he ‘oku ‘ikai tupu mei he potó ‘a ho‘o ‘eke ‘a e me‘á ni.”​Tml. 7:10.

Faka‘ehi‘ehi mei hono fakahoa ho‘o fakataha‘anga fo‘oú mo ia ki mu‘á. Ko e fakatātaá, ‘oku fakalongolongo ange nai pe lea hangatonu ange ‘a e fanga tokoua ‘i ho‘o fakataha‘anga fo‘oú ‘i he me‘a na‘á ke anga ki ai ki mu‘á. Tokangataha ki honau ngaahi ‘ulungaanga leleí, ‘o hangē tofu pē ko e me‘a ‘okú ke loto ke nau fai atú. Ko e fa‘ahinga hiki fo‘ou ‘e ni‘ihi ‘oku nau ‘ohovale ‘i hono ‘ai kinautolu ‘e he hiki ko ení ke nau ‘eke hifo, ‘‘Oku ou ‘ofa mo‘oni “ki he ha‘oha‘onga fakakātoa ‘o e fanga tokouá”?’​—1 Pita 2:17.

“Hanganaki kole, pea ‘e foaki atu kiate kimoutolu.”​Luke 11:9.

Hokohoko atu ‘a e lotu ‘o kole ha tokoní. “‘Oua ‘e feinga ke kātekina toko taha pē ia,” ko e lau ia ‘a Tēvita, ko ha mātu‘a. “‘Oku lahi ‘a e ngaahi me‘a ‘oku lava ke tau fai ‘i he tokoni pē ‘a Sihová. Lotu fekau‘aki mo ia!” Ko Rachel, na‘e lave ki ai ki mu‘á, ‘okú ne loto-tatau mo e me‘á ni. ‘Okú ne pehē, “Kapau ‘oku ou ongo‘i mo hoku husepānití ‘okú ma ki‘i mama‘o mei he fakataha‘angá, ‘okú ma lotu fakahangatonu kia Sihova, ‘Kātaki tuku mu‘a ke ma ‘ilo‘i pe ‘oku ‘i ai ha me‘a ‘okú ma fai ‘oku ‘ai ai ke faingata‘a ki he ni‘ihi kehé ke nau ‘unu‘unu ofi mai kiate kimaua.’ Peá ma feinga leva ke fakamoleki ha taimi lahi ange mo e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné.”

Ngaahi mātu‘a, kapau ‘oku fāinga ho‘omou fānaú ke nau lata, vahe‘i ha taimi ke lotu mo kinautolu fekau‘aki mo e me‘á ni. Tokoni‘i kinautolu ke nau ‘ai ha ngaahi kaungāme‘a fo‘ou ‘aki ‘a e fokotu‘utu‘u ha ngaahi faingamālie ki ha feohi fakatupu langa hake.

TOKONI‘I ‘A E KAU HIKI FO‘OÚ KE NAU ONGO‘I LATA

Ko e hā ‘e lava ke ke fai ke tokoni ai ki he kau hiki fo‘ou atu ki ho‘o fakataha‘angá? Feinga ke hoko ko ha kaume‘a mo‘oni ‘i he kamata‘angá. Ke fai peheé, feinga ke ke sioloto atu ki he ngaahi me‘a te ke hounga‘ia ai ‘o kapau ko koe na‘e toki hiki atú, pea fai leva ‘a e ngaahi me‘a ko iá. (Māt. 7:12) ‘E lava ke ke fakakau ‘a e fa‘ahinga fo‘oú ‘i ho‘o lotu fakafāmilí pe sio ‘i he polokalama JW Broadcasting fakamāhiná? ‘E lava ke ke fakaafe‘i kinautolu ke mou ‘alu ‘i he ngāue fakafaifekaú? Kapau te ke kai mo kinautolu ‘i ha ki‘i houa kai ma‘ama‘a, te nau manatu‘i fuoloa ho‘o anga-talitali kakaí. Ko e hā mo ha toe tokoni ‘aonga ‘e lava ke ke fai ki he kau hiki fo‘ou atú?

“‘I he‘ema a‘u ki he‘ema fakataha‘anga fo‘oú,” ko e lau ia ‘a Carlos, “na‘e ‘omai ‘e ha tuofefine ha lisi ‘o e ngaahi falekoloa ‘oku ma‘ama‘á. Na‘e tokoni lahi ia.” Ko e fa‘ahinga ‘oku nau ha‘u mei ha feitu‘u ‘oku kehe ‘a e ‘ea aí te nau hounga‘ia nai ke ‘ilo ki he founga ke ‘ai vala ai ‘i he taimi ‘afú, momokó pe ‘uho‘uhá. ‘E lava ke ke tokoni‘i foki kinautolu ke nau hoko ‘o ola lelei ange ‘i he ngāue fakafaifekaú ‘aki ‘a e lave ki he hisitōlia ‘o e feitu‘ú pe fakamatala‘i ‘a e ngaahi tui fakalotu ‘i he feitu‘ú.

KO HONO FAI ‘O E FE‘UNU‘AKÍ ‘OKU TUHA MO E FEINGA

Ko Allen, na‘e lave ki ai ‘i he talateú, kuó ne ‘i he‘ene fakataha‘anga fo‘oú ‘i ha ta‘u eni. ‘Okú ne manatu: “Na‘e pau ke u tenge au ‘i he kamatá ke u feinga ke ‘ilo‘i ‘a e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné. Ka ‘i he taimi ní ‘oku nau hangē pē ha fāmilí pea ‘oku ou fiefia.” ‘Oku ‘ilo‘i ‘e Allen ‘i he hikí, na‘e ‘ikai mole ai hano kaungāme‘a. ‘I hono kehé, na‘á ne ma‘u ha ngaahi kaungāme‘a fo‘ou, ‘a ia ngalingali te nau kaume‘a ai pē ‘i he toenga ‘ene mo‘uí.

^ pal. 2 Kuo liliu ‘a e ngaahi hingoa ‘e ni‘ihi.