Skip to content

Tokoni ki he Kau Kui ʻi ʻAfiliká

Tokoni ki he Kau Kui ʻi ʻAfiliká

ʻI he ngaahi fonua langalanga hake ʻe niʻihi, ko e kau kuí ʻoku ʻikai ke nau faʻa maʻu ʻa e ngaahi faingamālie tatau mo e kau kui ʻi he ngaahi feituʻu kehé. ʻOku liʻekina kinautolu ʻe he sōsaietí he taimi ʻe niʻihi pea ʻikai maʻu ʻa e tokoni ʻoku nau fiemaʻu ki he ngaahi pole ʻoku nau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí ʻa ia ʻoku anga-maheni pē ia ki he kakaí. Ko e fakatātaá, ko e ʻalu ki ha māketi ke fakatau meʻakai, tali ha pasi mo hono ngāueʻaki ʻo e paʻangá ʻe lava ke mātuʻaki faingataʻa. Ko e lautohí ʻe lava foki ke hoko ko ha palopalema. ʻOku ʻikai lava ʻa e tokotaha kotoa ke lau ʻa e tohi maʻá e kau kuí. Pea neongo kapau ʻoku lava ke nau lau ia, ʻe lava ke faingataʻa kia kinautolu ke maʻu ha ʻū tohi ʻi heʻenau leá.

Laka hake he taʻu ʻe 100, kuo faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e ʻū tohi Fakatohitapu maʻá e kau kuí. Ke ʻai ke ala maʻu ʻa e ʻū tohi maʻá e kau kuí ʻi he lea faka-Sikuā, ko ha lea ʻoku ngāueʻaki ʻi Malauī, naʻe fakafolau ki muí ni ʻe he Kau Fakamoʻoní ʻa e meʻa ngāue ki hono pulusi mo fakatakafi ʻo e ʻū tohi maʻá e kau kuí mei Netaleni ki Malauī.

Ko Leo, ʻoku taukei ʻi hono faʻu ʻa e ʻū tohi maʻá e kau kuí, naʻá ne fononga mei he ʻōfisi vaʻa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihova ʻi Pelēsilá ki Malauī. Naʻá ne tokoniʻi ha timi ʻo ha toko nima ʻi heʻenau ako ke ngāueʻaki ʻa e meʻangāué mo ha polokalama fakakomipiuta ki hono hiki ʻa e tohi maʻá e kau kuí ʻa ia ko e faʻu ʻe he Kau Fakamoʻoní. ʻOku hiki ʻe he polokalamá ʻa e fakamatalá ki he tohi maʻá e kau kuí ʻi he lea faka-Sikuā. Koeʻuhi ke malava ʻe he polokalamá ʻo fai eni, naʻe fiemaʻu ke fokotuʻutuʻu ʻe he faʻahinga ʻoku nau ngāueʻakí ha tēpile liliu kōlomu ʻe ua ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e mataʻitohi faka-Sikuā mo e mataʻitohi maʻá e kau kuí. ʻE lava ke liliu ʻe he polokalamá ʻa e fakamatalá ki he mataʻitohi maʻá e kau kuí pea fokotuʻutuʻu ʻa e tohí ʻi ha founga ʻe faingofua ke lau ʻe he kau kuí. Fakakaukau ki he meʻa kuo leaʻaki ʻe he niʻihi ʻi Malauī fekauʻaki mo ʻenau ʻū tohi maʻá e kau kuí.

Ko Munyaradzi, ko ha kiʻi fefine kui ʻokú ne ngāue konga-taimi ʻo fakalele pē ʻene polokalama letiō. ʻOkú ne toe fakamoleki ʻa e houa ʻe 70 he māhina ʻi hono akoʻi ʻa e niʻihi kehé fekauʻaki mo e Tohi Tapú. Naʻá ne fakamatala: “ʻI he kuohilí, naʻá ku maʻu ʻa e ʻū tohi maʻá e kau kuí ʻi he lea faka-Pilitāniá, ka ʻi hono maʻu ia ʻi heʻeku lea tuʻufonuá kuo aʻu moʻoni ia ki hoku lotó. ʻOku ou houngaʻia ʻi he kotoa ʻo e feinga mo e fakamole kuo līʻoa ʻe hoku kaungā-Fakamoʻoní ke tokoniʻi kimautolu ke maʻu ʻa e ʻū tohi maʻá e kau kuí ʻi heʻemau leá. ʻOku ʻai heni ke u fiefia ʻoku ʻikai ke fakangaloʻi kimautolu pea ʻoku mau mahuʻinga.”

Ko Francis ko ha Fakamoʻoni ʻoku nofo ʻi he fakatokelau ʻo Malauī. Koeʻuhí ʻokú ne kui, naʻá ne fakafalala pē ki muʻa ki he niʻihi kehé ke lautohi kiate ia. ʻI he taimi naʻá ne fuofua maʻu ai ʻene ʻū tohi maʻá e kau kuí ʻi he lea faka-Sikuā, naʻá ne pehē: “ʻOku ou misi? ʻOku fakaofo eni!”

Ko Loyce, ʻokú ne kui foki, ʻa ia ko ha faifekau taimi-kakato. Kuó ne tokoniʻi ʻa e kakai ʻe toko 52 ke liliu ʻenau moʻuí ke lelei ange. Anga-fēfē? ʻOkú ne akoʻi ʻa e kakaí ʻo ngāueʻaki ʻa e ʻū tohi maʻá e kau kuí lolotonga ia ʻoku ngāueʻaki ʻe heʻene kau akó ʻa e pulusinga ʻoku pulusí, ʻa ia ko e faʻu kotoa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová.

Fai ʻe Loyce ha ako Tohi Tapu

Ko Leo, ʻa e faiako mei Pelēsila naʻe lave ki ai ki muʻá, naʻá ne pehē: “ʻOku ou ongoʻi fiefia lahi ʻi hono ʻoatu ki he kakaí ʻa e ʻū tohi makatuʻunga Fakatohitapu maʻá e kau kuí pea sio ki he anga ʻenau tali ʻi heʻenau ʻiloʻi ko e ngaahi meʻá ni ʻoku ʻi heʻenau leá. Ko e tokolahi ʻo kinautolu kuo nau fakahaaʻi ʻenau fakamālō kia Sihova pea mo ʻenau fiefia ʻi heʻenau malava ke teuteu pē ʻiate kinautolu ki he ngaahi fakataha faka-Kalisitiané mo e ngāue fakamalangá. ʻOku ʻikai ke nau toe fakafalala ki ha taha ke lautohi kia kinautolu. ʻI he taimí ni ko ʻenau ako fakafoʻituituí ʻoku fakafoʻituitui moʻoni. ʻE lava ke nau tokoniʻi lelei ange honau ngaahi fāmilí ke tupu fakalaumālie. ʻOku tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻū tohi ko ení ke nau ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova.”