Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Ndani so e yeke sara Matanga ti Kobe ti Seigneur

Ndani so e yeke sara Matanga ti Kobe ti Seigneur

“Ala ngbâ ti sara ye so ti dabe ti ala na mbi.”—1 ACOR. 11:24.

1, 2. Nyen la Jésus asara lani na bï ti lango 14 ti nze ti Nisan ti ngu 33? (Bâ foto so ayeke na tongo nda ti article ni.)

NA BÏ ti lango 14 ti nze ti Nisan, nze asû pendere na yâ ti Jérusalem kue. Nze ni akono kue. Jésus na abazengele ti lo asara Matanga ti Pâque ti dabe ti ala na zingo azo ti Israël na ngbâa na Égypte so asara ngu 1500 awe. Jésus na abazengele ti lo 11 so ayeke be-ta-zo ate mbeni kobe. A yeke ye so la adisciple ti lo ayeke sara ni ngu oko oko ti dabe ti ala na kuâ ti lo. *Mat. 26:1, 2.

2 Jésus asambela na ndo ti mapa so a sara na mama ni ape lo mû ni na abazengele ti lo, lo tene: “Ala mû ni, ala te.” Na pekoni, lo mû kopo so vin ayeke na yâ ni lo kiri lo sambela na ndo ni, na lo tene: “Ala kue ala nyon ni.” (Mat. 26:26, 27). Gi aye so Jésus amû na ala awe la. Lo fa na abazengele ti lo so ayeke be-ta-zo na lo gbâ ti aye na bï ni so.

3. Article so ayeke kiri tënë na ahundango ndo wa?

3 A yeke tongaso la si Jésus azia na sese Matanga ti Dango Bê na kuâ ti lo, so a iri ni nga “kobe ti Seigneur.” (1 aCor. 11:20). Na ndo ti matanga so, ambeni zo alingbi ti hunda atënë so: E yeke sara Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ngbanga ti nyen? Mapa na vin ni ayeke fä ti nyen? Tongana nyen la e lingbi ti leke tere ti e ndali ti matanga ni? Azo wa la ayeke te mapa ni nga ayeke nyon vin ni? Tongana nyen la aChrétien ayeke fa so ala bâ beku ti ala na nene ni?

NDANI SO E YEKE DABE TI E NA KUÂ TI JÉSUS

4. Kuâ ti Jésus amû lege na e ti wara aye ti nzoni wa?

4 Ndali ti so e yeke amolenge ti Adam, e yeke na siokpari na tere ti e nga e yeke kui (aRom. 5:12). Zo so siokpari ayeke na tere ti lo alingbi pëpe ti futa mbeni ye na Nzapa ndali ti fini ti lo wala ndali ti fini ti amba ti lo (Ps. 49:7-10). Me, na lege ti kuâ ti Jésus, lo mû fini ti lo so ayeke nzoni-kue ti futa na ngere so alingbi ti zi e nga lo fa ngere ni na Nzapa. Ye so Jésus asara so amû lege ti tene a zi e na gbe ti siokpari nga na kuâ. A mû nga lege na e ti wara matabisi ti ngbâ na fini lakue lakue.—aRom. 6:23; 1 aCor. 15:21, 22.

5. (a) Nyen la afa so Nzapa nga na Christ aye e? (b) Ngbanga ti nyen a lingbi e gue na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus?

5 So Nzapa aleke si Jésus amû fini ti lo na sandaga ti zi e afa so Nzapa aye e (Jean 3:16). Jésus nga kue afa so lo ye e na lege so lo mû fini ti lo na sandaga ndali ti e. Même na ngoi so Jésus ayeke lani na yayu tongana “wakode” ti Nzapa, lo “wara ngia na popo ti amolenge ti azo.” (aProv. 8:30, 31). E yeke fa singila ti e na Nzapa nga na Molenge ti lo, na guengo na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ti sara ye alingbi na commandement so atene: “Ala ngbâ ti sara ye so ti dabe ti ala na mbi.”—1 aCor. 11:23-25.

MAPA NA VIN NI AYEKE FÄ TI NYEN?

6. A lingbi e bâ mapa nga na vin ti Dango Bê na kuâ ti Jésus tongana nyen?

6 Na ngoi so Jésus azia na sese Matanga ti Dango Bê na kuâ ti lo, lo sara pëpe mbeni miracle ti tene mapa ni aga vrai tere ti lo nga ti tene vin ni aga vrai mênë ti lo. Na ndo ti mapa ni, lo tene: “So ayeke ti tere ti mbi.” Na ndo ti vin ni, lo tene: “So ayeke ti ‘mênë ti mbele ni,’ mênë ti mbi so biani ayeke tuku ande ndali ti azo mingi.” (Marc 14:22-24). A yeke polele so mapa ni nga na vin ni ayeke na lege ti fä.

7. Mapa so a yeke sara kua na ni na ngoi ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ayeke fä ti nyen?

7 Na ngu 33, na kota lango so, Jésus asara kua na tanga ti mapa so a sara na mama ni pëpe so angbâ na peko ti so ala te kobe ti Pâque (Ex. 12:8). Na yâ ti Bible, na ambeni ngoi, mama ti mapa aye ti sara tënë ti ye so abuba wala siokpari (Mat. 16:6, 11, 12; Luc 12:1). Tongaso, a yeke na lege ni so Jésus asara kua na mapa so a sara ni na mama ni pëpe ndali ti so ayeke lani fä ti tere ti lo so siokpari oko ayeke dä ape (aHéb. 7:26). A yeke ndali ni la e yeke sara kua na mara ti mapa so na ngoi ti Dango Bê na kuâ ti Jésus.

8. Vin ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ayeke fä ti nyen?

8 Vin so Jésus asara kua na ni na lango 14 ti nze ti Nisan ti ngu 33, a yeke lani fä ti mênë ti lo. Vin so laso e yeke sara kua na ni na ngoi ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ayeke nga fä ti mênë ti lo. A tuku mênë ti lo na Golgotha, mbeni place so ayeke na gigi ti Jérusalem “ti tene a pardone asiokpari.” (Mat. 26:28; 27:33). Mapa na vin ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ayeke fä ti fini ti lo so lo mû na sandaga ndali ti azo so amä yanga. Tongana e bâ ye so Nzapa asara ndali ti e na lege ti ndoye so na nene ni, e oko oko kue e yeke leke tere ti e ndali ti Matanga ti Kobe ti Seigneur so a yeke sara ni ngu oko oko.

AMBENI YE SO E LINGBI TI SARA TI LEKE TERE TI E NDALI NI

9. (a) Ngbanga ti nyen a lingbi e diko aversê so a zia ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus? (b) Mo bâ ti mo sandaga ti Jésus tongana nyen?

9 Mbeni ye so e lingbi ti sara ti leke tere ti e ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus, a yeke ti diko aversê so a zia ni ndali ti matanga ni, so ayeke na yâ ti Gingo nda ti tënë ti Nzapa lâ oko oko. Ye so ayeke mû lege na e ti gbu li na ndo ti aye so Jésus asara lani ngoi kete kozo si lo kui. Ye so alingbi nga ti mû maboko na e ti leke bê ti e ndali ti Matanga ti Kobe ti Seigneur. Mbeni ita-wali atene: “E yeke ku lango ti Matanga ti Dango Bê na kua ti Jésus kungo. Ngu oko oko e yeke bâ ni na nene ni mingi ahon ti kozo. Mbi dabe ti mbi na ngoi so mbi luti nduru na tere ti caisse ti kuâ ti babâ ti mbi so mbi ye lo mingi . . . mbi yeke bâ lê ti kuâ ni na yâ ti caisse na mbi kiri singila na gbe ti bê ti mbi ndali ti sandaga ti Jésus. . . . Mbi hinga lani aversê kue na ndo ti tënë ti sandaga ti Jésus na mbi yeke fa ndani. Me gi na ngoi so babâ ti mbi wani akui, ge la bê ti mbi asi na ngia ndali ti aye ti nzoni so e yeke wara ande na lege ti sandaga so.” Biani, na ngoi so e yeke leke tere ti e ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus, a yeke nzoni e gbu li ti e ti bâ tongana nyen la sandaga ti Jésus azi e na gbe ti ngbâ ti siokpari na ti kuâ so asara pasi mingi na azo.

E yeke leke tere ti e ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus tongana e diko aversê so a zia ndali ni (Bâ paragraphe 9)

10. Mbeni ye wa la e lingbi ti sara ti leke tere ti e ndali ti Dango Bê na Kuâ ti Jésus?

10 Mbeni ye so e lingbi ti sara ti leke tere ti e ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ayeke ti fa tënë mingi ahon ti kozo. Peut-être e lingbi ti mû kua ti pionnier auxiliaire na nze ni. Na ngoi so e yeke tisa azo so e yeke manda Bible na ala nga na ambeni zo ti ga na Matanga ti Kobe ti Seigneur, tere ti e ayeke nzere mingi ti sara tënë na ndo ti Nzapa, Molenge ti lo, nga na aye ti nzoni so ayeke ku azo so asara ye so bê ti Jéhovah aye nga ala yeke gonda lo.—Ps. 148:12, 13.

11. Tongana nyen la ambeni zo ti Corinthe ate mapa nga ala nyon vin ti Dango Bê na Kuâ ti Jésus na lege ni ape?

11 Na ngoi so mo yeke leke tere ti mo ndali ti Matanga ti Kobe ti Seigneur, gbu li ti mo na ndo ti tënë so bazengele Paul atene na aChrétien ti Corinthe. (Diko 1 aCorinthien 11:27-34.) Paul atene so zo so ate mapa ni na lo nyon vin ni na lege ni pëpe “tënë ayeke duti na li ti lo na ndo ti tënë ti tere na ti mênë ti Seigneur”, Jésus Christ. Tongaso, kozo ti tene mbeni Chrétien so a soro lo ti gue na yayu ate mapa ni nga anyon vin ni, a lingbi lo ‘bâ tere ti lo mbilimbili ti bâ wala lo lingbi’. Tongaso ape, lo “te na lo nyon ngbanga na li ti lo wani.” Ndali ti so tambela ti azo ti Corinthe ayeke na lege ni ape, mingi ti ala “awoko, ala yeke na kobela nga ambeni mingi akui [na lege ti yingo].” Peut-être ambeni ate kobe mingi nga ala nyon ye mingi kozo na matanga ni wala na ngoi ti matanga ni asara si ala dengi mê nzoni pëpe na aye so a fa na ngoi ti matanga ni. Ti te mapa nga ti nyon vin ti Matanga ti Kobe ti Seigneur na mara ti sioni fason so anzere na Nzapa oko pëpe.

12. (a) Paul ahaka Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus na nyen? Wango wa la Paul amû na azo so ayeke te mapa nga ayeke nyon vin ni? (b) Nyen la a lingbi ala sara tongana ala sara mbeni kota siokpari?

12 Paul ahaka Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus na tengo kobe legeoko na ambeni zo, nga lo mû wango na azo so ayeke te ni, lo tene: “Ala lingbi ti nyon kopo ti Jéhovah nga na kopo ti asioni yingo pëpe. Ala lingbi ti te ye na ‘table ti Jéhovah’ nga na table ti asioni yingo pëpe.” (1 aCor. 10:16-21). Tongana mbeni zo so ate mapa nga anyon vin ti Kobe ti Seigneur asara mbeni kota siokpari, a lingbi lo gi mungo maboko na lege ti yingo. (Diko Jacques 5:14-16.) Tongana zo ni alë “lengo so alingbi biani na changengo bê,” si na peko ni lo te mapa nga lo nyon vin ti Kobe ti Seigneur, a ye pëpe ti tene so lo bâ na nene ni pëpe sacrifice ti Jésus.—Luc 3:8.

13. Ngbanga ti nyen a yeke nzoni e sambela ndali ti beku so Nzapa amû na e?

13 Na ngoi so e wani e yeke leke tere ti e ndali ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus, a yeke nzoni e sambela nga e gbu li ti e na ndo ti beku so Nzapa amû na e. Mbeni wakua ti Jéhovah, so amû tere ti lo na lo nga so ayeke mû peko ti Molenge ti lo nga so ayeke be-ta-zo, ayeke ye pëpe ti bâ tongana senge ye sacrifice ti Jésus. Tongaso, lo yeke te mapa nga lo yeke nyon vin ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus pëpe tongana mbeni ye oko afa na lo polele pëpe so a soro lo ti gue na yayu. Tongaso, tongana nyen la mbeni zo alingbi ti hinga so lo lingbi ti te mapa nga ti nyon vin ni?

AZO WA LA AYEKE TE MAPA NI NGA AYEKE NYON VIN NI?

14. So aChrétien so a soro ala ti gue na yayu ayeke na yâ ti fini mbele, nyen la ala yeke sara na ngoi ti Dango Bê na Kuâ ti Jésus?

14 Azo so ayeke te mapa nga ayeke nyon vin ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ahinga biani so ala yeke na yâ ti fini mbele. Na ndo ti vin ni, Jésus atene: “Kopo so ayeke fä ti fini mbele na lege ti mênë ti mbi.” (1 aCor. 11:25). Na lege ti prophète Jérémie, Nzapa atene kozoni awe so lo yeke te mbeni fini mbele so ayeke mû place ti mbele ti Ndia so lo te na azo ti Israël. (Diko Jérémie 31:31-34.) Nzapa ate fini mbele ni na Israël ti yingo (aGal. 6:15, 16). Fini mbele so akomanse ti sara kua na ngoi so Jésus akui nga mênë ti lo atuku (Luc 22:20). Jésus ayeke Walekengo-songo ti fini mbele ni nga aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so ayeke be-ta-zo so ayeke na yâ ti fini mbele ni ayeke wara ye ti héritier ti ala na yayu.—aHéb. 8:6; 9:15.

15. Azo wa la ayeke na yâ ti mbele ti Royaume? Pasa wa la ala yeke wara ande tongana ala duti be-ta-zo?

15 Azo so ayeke na droit ti te mapa nga ti nyon vin ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ahinga so ala yeke na yâ ti mbele ti Royaume. (Diko Luc 22:29.) Azo so aga lani adisciple ti Jésus so a soro ala ti gue na yayu nga so angbâ be-ta-zo na lo, so abâ pasi tongana lo, ayeke komande legeoko na lo na yayu (aPhil. 3:10). Ndali ti so aChrétien so a soro ala ti gue na yayu so ayeke be-ta-zo ayeke na yâ ti mbele ti Royaume, ala yeke komande legeoko na Christ na yayu tongana agbia lakue lakue (Apoc. 22:5). Ala yeke na droit ti te mapa nga ti nyon vin na ngoi ti Matanga ti Kobe ti Seigneur.

16. Fa na nduru tënë nda ti aRomain 8:15-17.

16 Gi azo so yingo afa na ala atene ala yeke amolenge ti Nzapa la alingbi ti te mapa nga ti nyon vin ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus. (Diko aRomain 8:15-17.) Bâ so Paul asara kusala na tënë “Abba” ti yanga ti Araméen so aye ti tene “Babâ!” Mbeni kete molenge alingbi ti sara kua na tënë so ti sara tënë na babâ ti lo ndali ti so ayeke tënë so afa yengo so lo ye na babâ ni. Tënë ni ague oko na tënë “papa” wala “babâ” so mbeni molenge ayeke tënë na babâ ti lo ti fa so lo ye babâ ti lo nga lo ne lo. Ala so awara “mbeni yingo so Nzapa amû ti mû ala ti ga amolenge ti lo” ayeke amolenge ti Nzapa ti yingo. Yingo ti Nzapa afa na yingo ti ala, ti tene ala hinga biani so ala yeke amolenge ti Jéhovah so lo soro ala ti gue na yayu. A ye pëpe ti tene so ala ye pëpe ti duti na fini na ndo ti sese. Ala hinga biani so ala yeke ga ahéritier legeoko na Jésus na yâ ti Royaume ti Nzapa na yayu tongana ala duti be-ta-zo juska na kuâ. Ala hinga so a yeke Jéhovah, “lo so ayeke nzoni-kue si asoro ala”. Laso, tanga ti aChrétien 144000 so a soro ala ti gue na yayu so, angbâ gi kete na ndo ti sese (1 Jean 2:20; Apoc. 14:1). A yeke na lege ti yingo ti Nzapa la ala dekongo, ala tene: “Abba, Babâ!” Ala yeke biani na kpengba songo na Nzapa.

BÂ BEKU SO MO YEKE NA NI NA NENE NI

17. Beku wa la aChrétien 144000 ayeke na ni? Ala bâ beku ni tongana nyen?

17 Tongana mo yeke na beku ti gue na yayu, a yeke kota ye so a lingbi mo sambela ndali ni. Nga, ambeni tënë so ayeke na yâ ti Bible abâ gi mo. Na tapande, tongana Bible asara tënë ti mariage so Jésus na “wali” ti lo ayeke sara na yayu, mo hinga so tënë ni abâ mo wani nga mo yeke ku ngoi ti mariage ni kungo (2 aCor. 11:2; Jean 3:27-29; Apoc. 21:2, 9-14). Tongana na yâ ti Bible Nzapa asara tënë ti ndoye ti lo na mbage ti amolenge ti lo ti yingo, a yeke nzoni mo tene: “Tënë so abâ mbi.” Nga tongana na yâ ti Bible Jéhovah amû wango na amolenge ti lo so lo soro ala ti gue na yayu, yingo vulu ayeke pusu mo ti sara ye a lingbi na wango ni nga ti tene na yâ ti bê ti mo, mo tene: “Wango so abâ mbi.” Tongaso, yingo ti Nzapa nga na yingo ti mo ayeke fa na mo so mo yeke na beku ti gue na yayu.

18. Beku wa la “ambeni ngasangbaga” ayeke na ni? Mo bâ ni tongana nyen?

18 Na mbage, tongana mo yeke na yâ ti “azo mingi mingi” ti “ambeni ngasangbaga”, Nzapa amû na mo beku ti wara fini na ndo ti sese (Apoc. 7:9; Jean 10:16). Mo ye ti ngbâ na fini lakue lakue na yâ ti Paradis, na a nzere na mo mingi ti gbu li ti mo na ndo ti ye so Bible atene na ndo ti gigi ti e ti kekereke na ndo ti sese. Mo yeke ku kungo ti duti na yâ ti dunia so siriri ayeke dä legeoko na sewa ti mo nga na ambeni zo ti mbilimbili. Mo yeke ku na ngia ngoi so kpale ti kobe, yere, pasi, kobela, nga na kuâ ayeke duti dä mbeni pëpe (Ps. 37:10, 11, 29; 67:6; 72:7, 16; És. 33:24). Mo yeke ku kungo ti yamba azo so a yeke zingo ala na kuâ ti tene ala ngbâ na fini lakue lakue na ndo ti sese (Jean 5:28, 29). Mo kiri singila mingi na Jéhovah so amû na mo pendere beku so. Atâa so mo yeke te mapa nga mo yeke nyon vin ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus ape, mo yeke gue na matanga ni ti fa so mo kiri singila ndali ti ngere so Jésus Christ afuta ti zi na azo.

MO YEKE DUTI ANDE DÄ?

19, 20. (a) Nyen la mo lingbi ti sara ti ngbâ na fini lakue lakue? (b) Ngbanga ti nyen mo yeke gue ande na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus?

19 Mo lingbi ti ngbâ na fini lakue lakue, na sese wala na yayu, gi tongana mo mä na bê na Jéhovah Nzapa, na Jésus Christ, nga na ngere so a futa ti zi na azo. Tongana mo gue na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus, mo yeke wara pasa ti gbu li ti mo na ndo ti beku ti mo nga na ndo ti ndani so kuâ ti Jésus ayeke kota ye. Tongaso, leke ti duti na popo ti azo kutu mingi so ayeke ga ande na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus. A yeke sara ni ande na vendredi lango 3 ti avril, ngu 2015 na peko ti lindango ti lâ na yâ ti dunia kue na yâ ti aDa ti Royaume nga na ambeni ndo.

20 Tongana mo gue na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus alingbi ti sara si mo kiri singila mingi ndali ti ngere so Jésus afuta ti zi na azo. Tongana mo dengi mê ti mo nzoni na diskur so a yeke mû ni, a lingbi ti pusu mo ti ye amba ti mo na ti fa na ala aye so mo manda na ndo ti ndoye ti Jéhovah nga na ye so lo leke na bê ti lo ti sara ndali ti azo (Mat. 22:34-40). Sara kue ti duti dä na ngoi ti Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus.

^ par. 1 Ti aHébreu, lango oko ti ala akomanse na lindango ti lâ na ahunzi na lindango ti lâ ti peko.