Skip to content

Skip to table of contents

‘Ko e Vaha Nai ko e Motu he Atua a Mutolu’

‘Ko e Vaha Nai ko e Motu he Atua a Mutolu’

“Ko mutolu nakai ko e motu i tuai, ka ko e vaha nai ko e motu he Atua.”​—1 PETE. 2:10.

1, 2. Ko e heigoa e hikiaga ne taute e Iehova he Penetekoso he tau 33? Ko hai ne eke mo tau tagata he motu foou ha Iehova? (Kikite fakatino he kamataaga.)

 HE Penetekoso he tau 33, ne taute e Iehova e hikiaga ke he fakamauaga tala. Ne fakatū e ia e motu foou ne fakahigoa ko “Isaraela he Atua,” po ko Isaraela fakaagaaga. (Kala. 6:16) Fakaaoga e Iehova e agaaga tapu haana ke fifili e tau tagata takitaha he motu nei. Tohi ai e Paulo ko lautolu ia he motu foou nei ne nakai lata ke peritome tuga ne taute he tau hologa ha Aperahamo. Ka ko e ha lautolu a “peritome foki, ko e mena he loto ia” puhala he agaaga tapu.​—Roma 2:29.

2 Ko e tau tagata fakamua he motu foou he Atua ko e tau aposetolo mo e molea e teau he tau tutaki foki he Keriso ne feleveia auloa he poko tapa ki luga i Ierusalema. (Gahua 1:12-15) Liligi he Atua e agaaga tapu ki luga ha lautolu, ti eke a lautolu mo tau tama he Atua. (Roma 8:15, 16; 2 Kori. 1:21) Fakamooli he mena nei kua talia e Iehova e poa he Keriso mo e hukui e maveheaga he Fakatufono aki e maveheaga foou. (Luka 22:20; totou Heperu 9:15.) Eke e tau tutaki fakauku nei mo tau tagata he motu foou ha Iehova. Foaki he agaaga tapu ki a lautolu e lotomatala ke vagahau mo e maama e tau vagahau loga mo e fakaako e “tau mana he Atua.”​—Gahua 2:1-11.

TAU TAGATA FOOU HE ATUA

3-5. (a) Ko e heigoa ne tala age e Peteru ke he tau Iutaia he aho Penetekoso? (e) Tupu fēfē e motu foou he tau tau fakamua atu?

3 Fakaaoga e Iehova e aposetolo ko Peteru ke uiina e tau Iutaia mo e tau tagata liliuina ke eke mo tau tagata he motu foou Haana, ko e fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku. He aho he Penetekoso, ne tala age fakamalolō a Peteru ke he tau Iutaia kua tamate e lautolu a Iesu ti ko e mogonei kua lata ia lautolu ke talia a ia ko e ha lautolu a “Iki mo e Keriso.” Ne hūhū e moto tagata ko e heigoa ha lautolu kua lata ke taute, ne tala age a Peteru ki a lautolu: “Ati tokihala a, ti takitaha mo e papatiso a mutolu oti ke he higoa a Iesu Keriso; mo e fakamagaloaga he tau hala; ati moua ai e mutolu e mena foaki noa mai, ko e Agaga Tapu haia.” (Gahua 2:22, 23, 36-38) He aho ia, kavi ke he 3,000 tagata ne eke mo vala he motu foou ha Isaraela fakaagaaga. (Gahua 2:41) Magaaho fakamui, ne matutaki e tau aposetolo ke fakamatala fakamakutu, ti tokologa e tagata ne talia e kupu mooli. (Gahua 6:7) Ne tupu e motu foou.

4 Fakamui, ne kamata e tau tutaki ha Iesu ke fakamatala ke he tau Samaria. Tokologa ia lautolu ne talia e kupu mooli ti papatiso, ka e nakai moua e lautolu e agaaga tapu. Ko e kau fakatufono i Ierusalema ne fakafano a Peteru mo Ioane ke ahiahi e tau matakainaga Samaria foou nei. Ne fakalago he tau aposetolo tokoua nei e tau lima ha laua ki a lautolu, “ti moua ai e lautolu e Agaga Tapu.” (Gahua 8:5, 6, 14-17) He puhala nei, ne fakauku e tau Samaria nei ti eke mo tau tagata ha Isaraela fakaagaaga.

Fakamatala a Peteru ki a Konelio mo e magafaoa mo e tau kapitiga haana (Kikite paratafa 5)

5 He tau 36, ne fakaaoga he Atua a Peteru ke uiina e taha matakau foki ke he motu foou ha Isaraela fakaagaaga. Tupu e mena nei he mogo ne fakamatala a Peteru ke he kautau leoleo Roma ko Konelio mo e tau magafaoa mo e tau kapitiga haana. (Gahua 10:22, 24, 34, 35) Talahau he Tohi Tapu ko e mogo ne vagahau a Peteru ne moua he tau tagata motu kehe oti hane fanogonogo e agaaga tapu. “Ati ofo lahi ai e tau tagata kua tua ne peritome, ne o mai mo Peteru, he liligi hifo ke he tau tagata kehe e fakaalofa he Agaga Tapu.” (Gahua 10:44, 45) Tali mai he mogoia, ko lautolu ne nakai peritome he tau motu kehe ne uiina ke fai vala he Isaraela fakaagaaga.

“TAU TAGATA MĀNA”

6, 7. Ko e heigoa ne taute he tau tagata he motu foou ke eke mo tau tagata ma e higoa ha Iehova?

6 He fonoaga he kau fakatufono he tau 49, ne pehē e tutaki ko Iakopo: “Kua fakamatala mai e Simona [Peteru] e ahiaga fakamua he Atua ke he tau motu kehe ke moua ai e tau tagata māna.” (Gahua 15:14) Ko lautolu nei ko e “tau tagata māna” kua putoia e tau Kerisiano Iutaia mo lautolu he tau motu kehe ne fakatū he Atua ke he taha e motu. (Roma 11:25, 26a) Fakamui, ne tohi e Peteru: “Ko mutolu nakai ko e motu i tuai, ka ko e vaha nai ko e motu he Atua.” Ne fakamaama e Peteru e kakano he motu foou nei he pehē: “Ko mutolu, ko e hau fifili a mutolu, ko e tau patuiki mo e tau ekepoa, ko e motu tapu, mo e motu kua moua māna, kia fakakite atu e mutolu e mitaki hana ne ui a mutolu ke o mai he pouli ke he hana maama ke ofo lahi ai.” (1 Pete. 2:9, 10) Kua lata a lautolu ke eke mo tau fakamoli loto malolō ma Iehova mo e fakaheke fakalaulahi a ia ko e Pule Katoatoa he lagi mo e lalolagi.

7 Fakaaoga e Iehova mogonei e motu foou ha Isaraela fakaagaaga ti fakahigoa a lautolu nukua “eke e au e motu nai māku; to talahau ai e lautolu haku a fakahekeaga.” (Isaia 43:21) Ne tala age loto malolō a lautolu ke he tau tagata ko Iehova e Atua mooli tokotaha maka ka e fakavai e tau atua oti ne toe. (1 Tesa. 1:9) Ko lautolu ko e tau fakamoli ha Iehova mo Iesu “ki Ierusalema, mo Iutaia oti ni, mo Samaria, ke hoko ni ke he [tau kala oti] he lalolagi.”​—Gahua 1:8; Kolo. 1:23.

8. Ko e heigoa e hatakiaga ne tuku age he aposetolo ko Paulo ke he tau tagata he Atua he senetenari fakamua?

8 Ko e fakamoli loto toa a Paulo ma Iehova mo e lalago a Ia ko e Atua mooli tokotaha maka, pihia foki he mogo ne vagahau a ia ke he tau pulotu pouliuli. Ne talahau e ia e kakano ko Iehova “ko e Atua ne eke e lalolagi mo e tau mena oti kana ha ha i ai” ti “ko e Iki a ia he lagi mo e lalolagi.” (Gahua 17:18, 23-25) Ne hataki foki e Paulo e fakapotopotoaga: “Kua iloa e au ka mole haku a fano to hoko mai kia mutolu e tau luko favale, nakai fakahelehele e fuifui mamoe. To tutupu foki ia mutolu ni e tau tagata ke vagahau mai ke he tau mena fakakeukeu, to futiaki ai e tau tutaki kia mumui atu kia lautolu.” (Gahua 20:29, 30) He matahiku he senetenari fakamua, ne loga tuai e tau tagata tiaki taofiaga.​—1 Ioa. 2:18, 19.

9. Ko e heigoa ne tupu ke he tau tagata he Atua he mole e mamate he tau aposetolo?

9 He momole e mamate he tau aposetolo, ne holofa e tau tagata tiaki taofiaga ke he tau fakapotopotoaga mo e fakatū e tau lotu he Kerisitenitome. He lata ke eke mo tau tagata he higoa ha Iehova, ne utakehe he tau Kerisiano fakavai nei e higoa he Atua mai he loga e tau fakaliliuaga Tohi Tapu ha lautolu. Kua nakai fakalilifu e lautolu e Atua he tau puhala loga foki. Ne muitua e lautolu e tau faiagahau pouliuli ti fakaako e tau puhala ne nakai mai he Tohi Tapu. Ne tau a lautolu he tau ne fakahigoa ko e felakutaki tapu mo e talahau kua tau ma e Atua. Mahani matahavala mo e feuaki a lautolu. Totou teau tau he mole e kamata he tiaki taofiaga, ne gahoa ni e tagata tapuaki fakamooli ha Iehova he lalolagi ti nakai fai matakau fakatokatoka ne eke mo “tau tagata māna.”

LIU FAKATŪ E TAU TAGATA HE ATUA

10, 11. (a) Ko e heigoa ne talahau tuai e Iesu hagaao ke he “tau saito” mo e “tau titania”? (e) Fakamooli fēfē e fakataiaga ha Iesu he mole e 1914?

10 Fakaaoga e Iesu e fakatai he tau saito mo e tau titania ke talahau tuai e tiaki taofiaga ka taute ke uka lahi ke kitia e lotu mooli. Pehē a ia “kua momohe e tau tagata,” ti tō he Tiapolo e tau titania he fonua ne tō he Tama he tagata e tau tega saito. To tutupu fakalataha e tau saito mo e tau titania ato hoko ke he “fakaotiaga he lalolagi nai.” Ne fakamaama e ia ko e “tau saito mitaki” kua kakano “ko e fanau haia he kautu” mo e “ko e tau titania” ko e “fanau haia hana kua kelea.” He magaaho he fakaotiaga to fakafano he Tama he tagata e tau agelu ke vevehe e tau titania mai he tau saito. Ti fakapotopoto he tau agelu e fanau he Kautu. (Mata. 13:24-30, 36-43) Tupu fēfē e mena nei? Maeke fēfē e mena nei ma e Atua ke liu fai matakau fakatokatoka he tau tagata tapuaki he lalolagi?

11 Ko e “fakaotiaga he lalolagi nai” ne kamata he 1914. He magahala ia, tokogahoa ni e afe he tau Kerisiano fakauku he lalolagi. He felakutaki ne kamata he tau ia, ko e “fanau haia he kautu” ne nonofo paea agaia i Papelonia Lahi. Ka e he 1919, ne fakatokanoa e Iehova a lautolu, ti ko e kehekeheaga he tau Kerisiano mooli nei mo e tau Kerisiano fakavai nukua kitia maali. Ne fakapotopoto e ia e “fanau haia he kautu” ke eke mo matakau fakatokatoka, tuga ne perofeta e Isaia: “Ke mamahi fanau kia e motu ke he aho taha? Ke fanau mai agataha kia e motu? ha kua mamahi fanau a Siona ti fanau mai e ia hana tau tama tane.” (Isaia 66:8) He vala tala nei, ko Siona ko e fakatokatokaaga ha Iehova he tau agelu. Ne “fanau mai” a Siona he magaaho ne fakatū e motu he tau fanau fakauku he lalolagi.

12. Eke fēfē a lautolu ne fakauku mo tau tagata ma e higoa ha Iehova?

12 Tuga e tau Kerisiano he senetenari fakamua, ko e “fanau [fakauku] haia he kautu” he vahā nei ko e tau fakamoli ha Iehova. (Totou Isaia 43:1, 10, 11.) Kua kehe a lautolu ha ko e tau mahani Kerisiano mitaki ha lautolu mo e kua fakamatala e lautolu e tala mitaki he Kautu “ke eke mo talahau ke he tau atu motu oti.” (Mata. 24:14; Filipi 2:15) He puhala nei, kua lagomatai e lautolu e tau tagata tokologa ke feaki e fakafetuiaga tata ni ha lautolu mo Iehova.​Totou Tanielu 12:3.

“TO O A TAUTOLU MO MUTOLU”

13, 14. Ko e heigoa kua lata ke taute e lautolu ne nakai fakauku ke talia e tapuakiaga ha lautolu ki a Iehova? Talahau tuai fēfē e mena nei he Tohi Tapu?

13 Ko e vala tala fakamua ne fakakite i Isaraela i tuai, ne talia e Iehova e tapuakiaga he tau motu kehe he magaaho ne tapuaki a lautolu mo e tau tagata haana. (1 Patu. 8:41-43) He vahā nei, ko lautolu ne nakai fakauku kua lata ke tapuaki ki a Iehova mo e Tau Fakamoli fakauku haana.

14 He vahā i tuai, ne talahau tuai he tau perofeta to tokologa ka tapuaki ki a Iehova mo e tau tagata haana he vahā nei he fakaotiaga. Talahau tuai e Isaia: “To o mai foki e tau motu kehe loga, mo e pehe age a lautolu, O mai a, kia o hake a tautolu ke he mouga a Iehova, ko e fale he Atua a Iakopo; to fakaako mai foki e ia a tautolu ke he hana tau puhala, ti o ai a tautolu ke he hana tau puhala; ha ko e mena fina atu ai e fakatufono i Siona, ko e kupu a Iehova foki ke fina atu ai i Ierusalema.” (Isaia 2:2, 3) Talahau tuai e Sakaria “to o mai foki e tau motu loga mo e tau motu malolo ke kumi a Iehova Sapaota i Ierusalema, ke olelalo atu foki kia Iehova.” Ko e matakau nei to o mai he “tau vagahau oti he tau motu kehe.” To tapuaki a lautolu ke he Atua fakalataha mo Isaraela fakaagaaga ti pehē: “To o a tautolu mo mutolu; ha kua logona e mautolu ha ha ia mutolu e Atua.”​—Saka. 8:20-23.

15. Ko e heigoa e kakano ko e ‘tau mamoe kehe’ to “o” mo Isaraela fakaagaaga?

15 Ko e ‘tau mamoe kehe’ to “o” mo Isaraela fakaagaaga he fakamatala e tala mitaki he Kautu. (Mare. 13:10) Kua eke a lautolu mo vala he tau tagata he Atua. Ko lautolu fakalataha mo e matakau fakauku ne “taha ai e fuifui mamoe” i lalo he “leveki mamoe mitaki,” ko Iesu Keriso.​Totou Ioane 10:14-16.

KIA PUIPUI HE FAKALATAHA MO E TAU TAGATA HE ATUA

16. Ko e heigoa ka taute e Iehova ke takitaki atu ki Amaketo?

16 Ka mole e moumou ha Papelonia Lahi, to ha ha ai e tauaga ke he tau tagata he Atua. To manako a tautolu ke he puipuiaga ha Iehova ke hao ai. He magaaho fifili ni ha Iehova, to takitaki e ia e tau mena he lalolagi, ka fua mai he totokoaga ke he tau tagata haana. To fakalagā he mena nei e vala fakahiku he ‘matematekelea lahi,’ i Amaketo. (Mata. 24:21; Eseki. 38:2-4) To totoko e Koku e “motu foki kua fakapotopoto mai he tau motu kehe.” (Eseki. 38:10-12) Ka tupu e mena ia, to oho atu mafiti a Iehova ke fakahao e tau tagata haana mo e tau atu ki a Koku mo e tau kau haana. To fakalilifu e Iehova e pule katoatoa haana ti fakatapu e higoa haana. Pehē a ia: “To fakalilifu e au a au, mo e fakatapu e au a au, to iloa foki au ki mua he tau motu loga, to iloa ai e lautolu ko au ni ko Iehova.”​—Eseki. 38:18-23.

He ‘matematekelea lahi,’ to manako a tautolu ke fakatata fakalahi ke he fakapotopotoaga ha tautolu (Kikite paratafa 16-18)

17, 18. (a) He magaaho ka totoko e Koku e tau tagata ha Iehova, ko e heigoa e tau fakatonuaga ka foaki e Iehova ki a lautolu? (e) Ka manako a tautolu ke puipui mai e Iehova, ko e heigoa ha tautolu kua lata ke taute?

17 He kamata a Koku ke totoko, to tala age a Iehova ke he tau fekafekau haana: “Kia o mai a, haku a motu na e; kia huhu atu ā mutolu ke he ha mutolu a tau poko, mo e pa ai ha mutolu a tau gutuhala ki tua ha mutolu; kia fakamumuli ai a koe ke he magaaho kiliiku, ato mole atu e ita lahi.” (Isaia 26:20) He magahala ia, to tuku mai e Iehova e tau fakaakoaga ke he mena kua lata ia tautolu ke taute ke puipui. Ko e “tau poko” kua liga matutaki ke he tau fakapotopotoaga ha tautolu.

18 Ka manako a tautolu ke puipui mai he matematekelea lahi, kua lata ia tautolu ke talia kua ha ha he Atua e tau tagata ke he lalolagi he vahā nei ti kua fakatokatoka e ia a lautolu ke he tau fakapotopotoaga. Lata ia tautolu ke kau mo e tau tagata ha Iehova mo e nonofo fakatata mo e fakapotopotoaga ha tautolu. Tuga e salamo, kia talahau e tautolu mo e tau loto katoa ha tautolu: “Ha ha ia Iehova e fakamouiaga; ha ha i luga he hāu a tau tagata hāu a monuina.”​—Sala. 3:8.