Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Bao stork

Men ko Jemaroñ Katak jãn Bao Ko

Men ko Jemaroñ Katak jãn Bao Ko

Men ko Jemaroñ Katak jãn Bao Ko

“Kwõn kajjitõk ippãn, . . . bao ko in mejatoto, im renaaj kõnnaanek eok. Wõn iaan men kein otemjej ejjab jel̦ã bwe pein Jeova ear kõm̦m̦an men in?”​—Job 12:7, 9.

ELÕÑL̦O̦K jãn 3,000 iiõ ko remootl̦o̦k, em̦m̦aan eo etan Job ear kile bwe elõñ men ko jemaroñ katak jãn bao ko kõn menin kõm̦anm̦an ko an Anij. Ebar lõñ men ko kõn bao ko me jemaroñ keidi ñan mour ko ad im katak jãni. Ilo Baibõl̦, elõñ eoon ko me rej kwal̦o̦k kõn bao ko. Elõñ men ko raorõk kõn mour im kõn jem̦jerã eo ad ippãn Anij me jemaroñ katak jãn elõñ iaan eoon kein. Jen lale jet waanjoñak ko.

IJOKO BAO SWALLOW KO REJ KÕM̦M̦AN AER EL IE

Ro rar jokwe ilo Jerusalem rar jel̦ã bwe bao swallow ko rekõn kõm̦m̦an aer el ium̦win bõrwaj in m̦õko ilo ãneo. Jet iaan bao kein rar kõm̦m̦an aer el ilo tampel̦ eo Solomon ear kalõke. Emaroñ kar em̦m̦an an bao swallow kein kõm̦m̦an aer el ijin kõnke rejel̦ã bwe ejjel̦o̦k menin uwõta im em̦m̦an ñan aer lali koon ko nejier ie.

Armej eo ear je Sam 84 jebta, eo im ear juon iaan l̦õm̦aro nejin Kora, ekõn jerbal ilo tampel̦ eo ium̦win juon wiik aolep 6 allõñ. L̦ein ear loi el kein ilo tampel̦ eo. Ear kõn̦aan bwe en ãinwõt bao swallow kein me rar likũt bwe m̦weo im̦õn Jeova en m̦weo im̦weer toon wõt aer mour. Ear ba: “O Anij Ekajoor Bõtata, el̦ap aõ yokwe tampel̦ eo am̦! El̦ap aõ oñkake! Ikõn̦aan kar pãd ilowaan wõrwõr in Tampel̦ eo an Irooj. . . . Aet, bao sparro rej kõm̦m̦an ileer ie, im bareinwõt bao swallow; Rej kõjparok koon ko nejier iturin lokatok eo am̦, O Irooj Ekajoor Bõtata, aõ Kiiñ im aõ Anij.” (Sam 84:1-3, UBS) Kõj im ajri ro nejid, jej ke bar kwal̦o̦k ad kam̦m̦oolol kõn eklejia eo im kõn̦aan keini ad kobal̦o̦k ippãn armej ro an Anij ilo eklejia eo?​—Sam 26:8, 12, UBS.

BAO STORK KO REJEL̦Ã KÕN IIEN

Rũkanaan Jeremaia ear ba: “Bao in mejatoto eo etan stork ejel̦ã iien an ro̦o̦l.” Ejjel̦o̦k pere bwe ear jel̦ã kõn an bao stork ko kõn kãlo̦k iturin Ãneen Kallim̦ur eo l̦o̦k. Ilo allõñ ko ej jino mããn̦ãn̦l̦o̦k im eddek menin eddek ko, kar loe bwe elõñl̦o̦k jãn 300,000 bao stork ko me remouj rej kãlo̦k jãn Africa ñan jikin ko ilo Europe ilo aer etal ilujenl̦o̦k Kom̦lal̦ in Jordan. Bao kein rej make jel̦ã ñe eiien aer jepl̦aak ñan ijo rar itok jãne bwe ren itõn lik ilo iien rak. Ãinwõt bao ko jet, “rejel̦ã iien aer em̦m̦akũt.”​—Jeremaia 8:7, UBS.

Juon bok (Collins Atlas of Bird Migration) ej ba: “Men eo el̦ap an kabwilõñlõñ ej bwe er make rejel̦ã iien eo ñan aer em̦m̦akũt.” Jeova Anij ear lel̦o̦k mãlõtlõt ñan bao kein bwe ren make em̦m̦akũt ñan bar juon jikin ilo iien eo ejejjet, ak ear lel̦o̦k lol̦o̦kjen̦ ñan armej bwe ren jel̦ã katu im kõn iien añõneañ. (Luk 12:54-56) Bõtab, eoktak jel̦ã eo ippãd jãn bao ko kõnke jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo Anij ej letok ñan kõj ej jipañ kõj ñan jel̦ã kõn kõkal̦l̦e ko me rej kaalikkar tõre ta in jej mour ie kiiõ. RiIsrael ro ilo raan ko an Jeremaia rar jab jel̦ã kõn kõkal̦l̦e ko kõn tõre eo rar mour ie. Anij ear kwal̦o̦k unin an kar ãindein ke ear ba: “Em̦õj aer julo̦k naan ko aõ, innem renaaj bõk aer mãlõtlõt ia kiiõ?”​—Jeremaia 8:9, UBS.

Rainin, elõñ kein kam̦ool ko rej kaalikkar bwe jej mour ilo “raan ko ãliktata.” (2 Timote 3:1-5) Ãinwõt bao stork ko, kwõj ke kile tõre ta in jej mour ie kiiõ?

BAO IKÕL̦ KO REJ LOE JÃN ETTOL̦O̦K

Elõñ alen an Baibõl̦ kwal̦o̦k kõn bao ikõl̦ ko. Bareinwõt, elõñ bao rot in ilo kar Ãneen Kallim̦ur eo. Meñe bao ikõl̦ ko rej kõm̦m̦ani el ko aer ilo ijoko relukkuun utiej ilo tol̦ ko, ak remaroñ ‘reilo̦k jãn ijoko rettol̦o̦k’ im ‘lo jabdewõt men eo remaroñ m̦ane im kañe.’ (Job 39:27-29, UBS) Joñan an kajoor mejãn juon ikõl̦, emaroñ loe juon rapit meñe jimattan m̦ail̦ ettol̦o̦kin.

Ãinwõt an juon ikõl̦ maroñ ‘lo jabdewõt men jãn ijoko rettol̦o̦k,’ ewõr an Jeova maroñ ñan loe im jel̦ã kõn ta ko renaaj wal̦o̦k ilju im jekl̦aj. Eñin unin Jeova Anij ej ba: “Jãn jinoin, ikar kwal̦o̦k wõt ta ko renaaj wal̦o̦k. Etto wõt ke iar rũkaanij kõn men ko renaaj wal̦o̦k.” (Aiseia 46:10, UBS) Ñe jej l̦oore naanin tõl ko an Jeova, jemaroñ lo tokjãn jãn mãlõtlõt eo an ekanooj l̦ap im an lol̦o̦kjen̦.​—Aiseia 48:17, 18.

Baibõl̦ ej bar keidi ro rej lõke Anij ñan bao ikõl̦ ko ilo an ba: “Ro rej kõttare Jeova renaaj kõkããl aer kajoor; renaaj jepel̦ã lõñl̦o̦k kõn peier ãinwõt ikõl̦ ko.” (Aiseia 40:31) Juon ikõl̦ ekkã an jepel̦ã ilo ijoko me kõto eo ie ej okmããn̦ãn̦ lõñl̦o̦k. Ñe ewõr juon jikin me ikõl̦ eo ej loe bwe eokmããn̦ãn̦ kõto eo ie, ej el̦l̦o̦ke pein im jepel̦ã lõñl̦o̦k ilowaan wõt ijo me kõto eo ie ej okmããn̦ãn̦ lõñl̦o̦k. Ikõl̦ in ejjab pedped ioon maroñ eo an make ñan jepel̦ã im kãlo̦k ñan ijoko rettol̦o̦k. Ilo ejja wãween in wõt, ro rej lõke Jeova rej reilo̦k ñane bwe en jipañ er ilo an lel̦o̦k ñan er “maroñ eo ekanooj l̦ap.”—2 Korint 4:7, 8.

“ÃINWÕT JUON LO̦LO̦ EJ AINI JOJO KO NEJIN”

Jejjo raan m̦okta jãn an kar Jijej mej, ear kalimjek Jerusalem im ba: “O Jerusalem, Jerusalem! Kwõj m̦an rũkanaan ro im kade rũkeeañ ro Anij ear jilkinwaj er. Ekanooj in lõñ alen iar kõn̦aan atbo̦kwõj aolepen armej ro am̦ kõn peiũ, ãinwõt juon lo̦lo̦ ej aini jojo ko nejin n̦a ium̦win pein, ak kwaar jab kõtl̦o̦k!”​—Matu 23:37, UBS.

Juon iaan men ko el̦ap an bao ko kõm̦m̦ane ej kõjparok koon ak tokkwi ko nejier. Ñe bao ko ãinwõt lo̦lo̦ ko rej lik, rej lukkuun waje tokkwi ko nejier jãn men ko rekauwõtata. Ñe juon lo̦lo̦ ej loe an juon bao hawk ekkãke imejatoto, ej jañ im ikkũr bwe tokkwi ko nejin ren m̦õkaj im ettõrl̦o̦k ñan ium̦win pein bwe en kõjparok er. Tokkwi kein rej bar pãd ium̦win pein jineer ñan bõk kõjparok jãn an lukkuun det ak kõjato ñe ej wõt mijeljel. Ejja ãindein an kar Jijej bar kõn̦aan jipañ im kõjparok armej ro ilo Jerusalem bwe ren epaake Jeova. Rainin, Jijej ej kũr kõj bwe jen bõk kaenõm̦m̦an im kõjparok jãne kõnke elõñ men ko reppen im inepata ko jej iiooni kajjojo raan ilo mour ko ad.​—Matu 11:28, 29.

Ealikkar bwe elõñ men ko jemaroñ katak jãn bao ko. Ilo am̦ lale men ko rej kõm̦m̦ani, kajjioñ l̦õmn̦ak kõn wãween an eoon ko ilo Baibõl̦ waanjoñak kake er. Ikijjeen bao swallow ko, kwõmaroñ katak ñan kwal̦o̦k kam̦m̦oolol kõn im̦õn kabuñ eo an Jeova. Ñe kwõj reilo̦k wõt ñan Anij im likũt am̦ kõjatdikdik ilo e, kwõnaaj ãinwõt juon bao ikõl̦ eo ej jepel̦ã. Ñe kwõj katak m̦ool eo jãn Jijej, men in enaaj kõjparok eok ãinwõt an juon lo̦lo̦ kõjparok tokkwi ko nejin. Im bao stork ko remaroñ jipañ kakeememej eok ñan ekkõl wõt im l̦õmn̦ak kõn kõkal̦l̦e ko me rej kaalikkar tõre ta in jej mour ie kiiõ.