Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Jaha vaipaite ningo ko múndo añáme

Jaha vaipaite ningo ko múndo añáme

Jaha vaipaite ningo ko múndo añáme

PETEĨ karai ndaje omyendy ilampĩu araitépe ha osẽ oheka peteĩ kuimbaʼe heko potĩva péro ndotopái. Ko karai héra Diógenes, peteĩ filósofo oikovaʼekue Aténaspe 300 áño rupi Jesús onase mboyve.

Ndojekuaaporãi kóvapa peteĩ káso reínte térãpa oikorakaʼe. Péro Diógenes oikovérire koʼág̃a oñehaʼã mbareteve vaʼerãmoʼã otopa peteĩ kuimbaʼe heko potĩva. Koʼág̃a rupi heta tapicha heʼi natekotevẽiha ñamombaʼe teko potĩ. Umi notísia katu pyʼỹi ohechauka umi tapicha ifamósova, umi polítiko ha umi ipláta hetáva heko vaiha. Umi mbaʼe yma oñemombaʼevaʼekue koʼág̃a noñemombaʼevéi. Ha oĩ heta mbaʼe oñemoporãguaʼúva péro avave ndojapóiva.

“Koʼág̃a rupi oñembotapykuéma teko potĩ” heʼi Alan Wolfe, karai ikatupyrýva rrelihiónpe. Heʼi avei: “Ndahaʼevéima yma guaréicha. Hetave oĩ heʼíva ndaikatuiha jajerovia umi tradisión ha rrelihiónre”. Pe rrevísta Los Angeles Times onohẽ mbaʼépa heʼi filósofo Jonathan Glover imanduʼávo umi cien áño ohasavaʼekuére. Haʼe heʼi hetaveha opárupi oñorairõva ha oporojukáva noñemombaʼevéi rupi rrelihión ha teko potĩ.

Jepe oĩ heta ndoikuaáiva mbaʼépa omombaʼevaʼerã, oĩ avei heta tapicha oñehaʼãva oikuaa mbaʼépa iporã ha mbaʼépa ivai. Ndaʼaréi Federico Mayor, UNESCO direktorkue heʼihague “ko múndope oñekotevẽtereiha teko potĩ”. Péro yvyporakuéra ndoikuaáiramo jepe mbaʼépa iporãve, oĩ konsého ohechaukáva mbaʼéichapa jaikovaʼerã.

Ikatúnepa enterove omombaʼe peteĩchapa teko potĩ? Nahániri. Upéicharõ, mbaʼéicha piko jaikuaáta mbaʼépa iporã térã ivai? Oĩ heta heʼíva ñandete jadesidivaʼerãha mbaʼépa iporã térã ivai. Péro ko mbaʼe noipytyvõi yvyporakuérape heko porãve hag̃ua.

Peteĩ karai ikatupyrýva istóriape, hérava Paul Johnson heʼi upéicha ojeiko rupi “koʼág̃a noñemombaʼeveiha teko potĩ. Yma katu enterove oñehaʼãvaʼekue ojapo iporãva”. Upéicha ojeikovaʼekue pe síglo veinte oñepyrũ mboyve.

Oĩpa konsého iporãva enterovépe g̃uarã? Mávapa ikatúne omeʼẽ konsého iporãva, nokambiáiva, ñanepytyvõva koʼág̃a guive ha opa ára g̃uarã? Pe párte oúvape jahecháta koʼã mbaʼe.