Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

Ndepyʼapýpa ne renonderã?

Ndepyʼapýpa ne renonderã?

Ndepyʼapýpa ne renonderã?

OJEKYHYJE heta mbaʼégui. Pór ehémplo, oĩ tapicha okyhyjéva ko Yvy oñehundíramo g̃uarã. “Hakuetereive yma guarégui, oĩ umi torménta guasu, inundasión, okái umi kaʼaguy ha umi iélo guasu oĩva márpe hyku ohóvo. Koʼã mbaʼe ohechauka ko Yvy oñembyaipaha ohóvo” heʼi pe rrevísta hérava Time osẽvaʼekue 3 de abril, 2006-pe.

Mayo 2002-pe, pe Programa de las Naciones Unidas para el Medio Ambiente ojapo peteĩ infórme hérava “Perspectiva del Medio Ambiente Mundial-3”. Mil tapicha rupi oipytyvõ ojejapo hag̃ua upe infórme. Upépe heʼi: “Ko Yvy jaikoha ningo tesa parápe ojecha. Umi mbaʼe yvyporakuéra ojapóva ikatu ombyai umi kaʼaguy, oséano, rrío, montáña, mymba, ha hetave mbaʼe oñekotevẽva jaiko hag̃ua koʼág̃a ha oikotevẽtava ñande raʼykuéra avei”.

Ha ndahaʼéi ko Yvýre añónte jajepyʼapýva. Opárupi tapichakuéra okyhyje umi terrorístagui. Peteĩ karai omoakãva servicio de inteligencia Canadapegua heʼi: “Ndorokevéi pyharekue ndoroikuaáigui arakaʼe térã moõpa ikatu ojapo hikuái peteĩ mbaʼe vai”. Ha upeichaite ningo, ñamañávonte télepe umi notísiare jakyhyjéma!

Heta tapicha ojepyʼapy opytáramo g̃uarã travahoʼỹre. Ndaipóri traváho, oñemboty umi fávrika, umi ombaʼapóva oiko vai oñondive, umi patrón ojopyeterei hendivekuéra, opa koʼã mbaʼére heta tapicha nombaʼapói pyʼaguapýpe. Umi mitãkuña ha mitãrusu katu okyhyje hapichakuéra ijavegua omboykéramo g̃uarã chupekuéra. Ha umi mitã mimi okyhyje isy térã itúva ndohayhuvéiramo g̃uarã chupekuéra. Ha mbaʼépa opensa mitãnguéra umi mbaʼe oikóvare ko múndope? Peteĩ kuñakarai ojepyʼapýva imembykuérare heʼi: “Mitãme g̃uarã ko múndo peteĩ lugár ivaieterei ha oporomongyhyjéva”. Ha heta sy ha túva ojepyʼapy ko múndo aña ombyaíramo g̃uarã ifamiliakuérape.

Umi itujavéva okyhyje hoʼáramo g̃uarã térã ojeasaltáramo g̃uarã chupekuéra osẽ jave. La Biblia heʼi voi: “Umi yvateha oporomongyhyjéne, tapére katu oiméne oporombyaiséva” (Eclesiastés 12:5). Okyhyje avei hasyetéramo g̃uarã. Jakyhyje ñahendúvo oĩha gripe oporojukáva, cáncer ha umi mbaʼasy ojeguerováva. Ndajaipotái ova ñanderehe térã ñande rogayguáre peteĩ mbaʼasy pyahu ikatúva ñandereja ndajavalevéi térã ñandejuka voi. Upévare jahechávo peteĩ tapicha hesãi ha imbaretéva hasy sapyʼa ha ndokueravéi, jajepyʼapy oikóramo g̃uarã avei upéva ñanderehe térã ñane hentekuérare. Ha ajépa ñambyasyete ñamañávo peteĩ hasývare ha jahecha ndorekoiha esperánsa.

Upéicharõ, ikatúpa jaguerovia iporãtaha ñane renonderã? Mbaʼépa ñanepytyvõta ñahaʼarõ hag̃ua iporãva? Pe párte oúvape jahecháta koʼã mbaʼe.

[Roagradese oĩva taʼanga ndive páhina 3]

© Jeroen Oerlemans/Panos Pictures