Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

¿Mbaʼépa ohechauka ñandéve pe univérso?

¿Mbaʼépa ohechauka ñandéve pe univérso?

Umi astrónomope osorprendeterei umi mbaʼe odeskuvríva ñane univérsope. Koʼýte koʼág̃arupi ojeguereko hetave instruménto ha erramiénta ojestudia hag̃ua pe univérso. ¿Ha mbaʼépa ojedeskuvri?

Ko univérso oñeorganisa porãiterei. Peteĩ artíkulo osẽ vaʼekue pe rrevísta Astrónomype heʼi: “Umi galáxia ndahaʼéi oĩva sarambikuépe pe yvágare, síno oĩ vién ordenádo. Ojogua lénto peteĩ rrédpe”. ¿Mbaʼéicha piko oiko upéva? Umi sientífiko opensa oipytyvõha peteĩ kláse de matéria ndaikatúiva jahecha ombohérava hikuái matéria oskúra. ¿Mbaʼépa pe matéria oskúra? Oñekompara jepi peteĩ andámio ndaikatúivare jahecha, ha ko estruktúrape oñemohenda ha opyta vién ordenádo umi galáxia, kúmulo de galáxia ha súper kúmulo de galáxia.

¿Mbaʼéicha rupípa pe univérso oñeorganisa porãite? ¿Sera ke ijehegui reínte péicha oĩ vién ordenádo? Eñatendemína la heʼívare Allan Sandage, peteĩ sientífiko ogueroviáva Ñandejára oexistiha, ojeʼe voi hese haʼeha peteĩva umi astrónomo iñimportantevéva síglo véintepe.

Haʼe heʼi: “Che apensa ndaikatuiha peteĩ sarambi guasúgui ko univérso opyta vién organisádo. Oĩmante vaʼerã álgo oorganisa vaʼekue”.

Ko univérso oreko hústo la oñekotevẽva oĩ hag̃ua vída. Por ehémplo pe kuarahy hendy kontinuadoite kon la mísma fuérsa. Pe fuérsa oipytyvõva chupe hendy hag̃ua ikangyvérire, pe kuarahy ndaikatumoʼãi kuri oexisti. Ha pe fuérsa imbaretevérire, pe kuarahy ja odesaparesétama kuri.

Oĩve ningo léi ko univérsope ombaʼapóva oñekotevẽhaichaite oĩ hag̃ua vída. Peteĩ eskritór de téma sientífiko hérava Anil Ananthaswamy heʼi ke peteĩva jepe koʼã léi térã fuérsa oĩva ko univérsope ombaʼapo diferenteʼimíramo, “umi estrélla, umi planéta ha umi galáxia ndaikatumoʼãi oñeforma. Ha ni mbaʼevéicharõ ndaiporimoʼãi kuri vída”.

Ko univérsope oĩ peteĩ lugár ijojahaʼỹva oiko hag̃ua yvyporakuéra. Ñane planéta oreko pe atmósfera oñekotevẽhaichaite ha avei pe kantida de y oñekotevẽva. Pe jasy katu oreko pe tamáño hústo oipytyvõva ñane planétape ijestávle hag̃ua. Rrevísta National Geographic heʼi “pe naturalésa ha pe vída oĩva ko yvy ape ári unikoha, ha umi sientífiko ndotopaiha ótro lugár yvyporakuéra ikatu vaʼerãme oiko”. *

Peteĩ expérto heʼi ñane sistéma solár oĩha mombyryeterei umi ótra estréllagui oĩva ko galáxiape. Péro upéicha rupínte avei oĩ vída ko yvy ape ári. Por ehémplo, jaikórire ag̃uive umi ótra estréllagui, tahaʼe umi oĩvagui ñande galáxia mbyte gotyove térã umi oĩvagui ivórde gotyove, ndajaikuaái ikatútapa kuri oĩ vída ko yvy ape ári, pórke pe rradiasión imbareteterei umi lugár rupi. Ñane planéta oĩ hústo pe lugár ikatuhápe oĩ vída ko galáxiape.

Peteĩ sientífiko hérava Paul Davies oikuaa hetaiterei mbaʼe ko univérsogui ha umi léi oĩvagui pype. Haʼe heʼi: “Che ndaroviaséi ñande jaikoha ko univérsope oiko rupínte peteĩ aksidénte tuichaitereíva, pe destíno káusare térã ñandesuerteterei rupínte. [...] Chéverõ g̃uarã ñande rekove oreko algún propósito”. * La verda ke Paul Davies nomboʼéi Ñandejára okrea hague ko univérso ni ñandeapo hague ñandéve. Péro, ¿mbaʼépa nde repensa? ¿Ajépa entéro mbaʼénte ohechauka ko univérso ha ñane planéta oñediseña hague oĩ hag̃uáicha vída? Upéicharõ, ¿naisentidovéi piko ñapensa oĩha álgien odiseña vaʼekue entéro koʼã mbaʼe?

^ párr. 8 Ko artíkulo osẽva National Geográphicpe ndahaʼéi ontendekaséva Ñandejára okrea hague ko yvy ha yvyporakuérape, síno ohechaukánte ko yvy haʼeha peteĩ lugár ijojahaʼỹva jaiko hag̃ua pype.

^ párr. 10 Paul Davies: La mente de Dios (1993)