Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

MUNYUHI NƐ KƆƆ HƐ MI MUNYU Ɔ HE | BAIBLO Ɔ​—E NYƐ GBLEE SI HIMIHI NƐ A MI WA MI

Nihi Bɔ Mɔde Kaa A Ma Puɛ Baiblo ɔ, Se A Yi Manye

Nihi Bɔ Mɔde Kaa A Ma Puɛ Baiblo ɔ, Se A Yi Manye

NYAGBA A: Jami hɛ mi nyɛɛli kɛ ma kudɔli peeɔ níhi nɛ Baiblo ɔ tu munyu kɛ si. Behi fuu ɔ, a ngɔɔ he blɔhi nɛ a ngɛ ɔ kɛ tsiɔ nihi a nya konɛ a nine nɛ ko su Baiblo ɔ nɔ. Jehanɛ se hu ɔ, a bɔɔ mɔde kaa a maa tsi nihi nɛ a suɔ kaa a maa tsɔɔ Baiblo ɔ sisi, loo a pee Baiblo ɔ fuu konɛ a gba ha ni kpahi ɔ a nya. Ha nɛ waa hyɛ nɔ hyɛmi ní enyɔ komɛ:

  • Maa pee jeha 167 loko a fɔ Kristo ɔ, Matsɛ Antiochus Epiphanes nɛ e je Seleucus matsɛmɛ a weku ɔ mi ɔ bɔ mɔde kaa e maa nyɛ Yuda bi ɔmɛ a nɔ konɛ a kplɛɛ Hela jami ɔ nɔ. Enɛ ɔ he ɔ, e fã ke a kpata Somi Momo ɔ tsuo hɛ mi. Yi nɔ sane ngmalɔ ko nɛ a tsɛɛ lɛ ke Heinrich Graetz ɔ tsɔɔ kaa ke matsɛ ɔ tsɔli ɔmɛ na Somi Momo ɔ eko ɔ, a hiaa lɛ loo a sãa, nɛ a gbeɔ nihi tsuo nɛ a suɔ kaa a maa kane ɔ hulɔ.

  • Maa pee jeha 800 nɛ be ɔ, Katoliki jami hɛ mi nyɛɛli komɛ a mi mi fu nihi nɛ a ngɛ jami ɔ mi nɛ a tsɔɔ we Katoliki tsɔɔmi ɔ, se mohu a tsɔɔ níhi nɛ ngɛ Baiblo ɔ mi ɔ. A sume kaa sɔlemi bi ɔmɛ a nine nɛ su Baiblo ɔ nɔ, ja La womi ɔ pɛ ngɛ Latin gbi ɔ mi. Enɛ ɔ he ɔ, ke a na Baiblo ɔ mi womi ɔ ekpa ko ngɛ nɔ ko dɛ ɔ, a naa jamɛ a nɔ ɔ kaa e yi Katoliki jami ɔ anɔkuale. Jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ pee kpe ko, nɛ a fã a tsɔli ɔmɛ kaa “a ya hla nɔ fɛɛ nɔ we mi, kɛ hehi nɛ a susu kaa nihi ma nyɛ maa ngɔ Baiblo ɔ kɛ laa ngɛ ɔ. We fɛɛ we nɛ a maa na Baiblo ɔ ngɛ mi ɔ, a puɛɔ jamɛ a we ɔ.”

Kaa nihi nɛ a bɔ mɔde kaa a ma kpata Baiblo ɔ hɛ mi ɔ ye manye ɔ, jinɛ sɛ gbi nɛ ngɛ Baiblo ɔ mi ɔ ko laa.

E ngɛ mi kaa a gbe William Tyndale ngɛ jeha 1536 mi, nɛ a sã Baiblohi nɛ e tsɔɔ sisi kɛ ya blɛfo gbi mi ɔ mohu lɛɛ, se loloolo ɔ, ekomɛ ngɛ kɛ ba si piɔ

NƆ́ NƐ HA NƐ BAIBLO Ɔ NGƐ KƐ BA SI AMLƆ NƐ Ɔ: Matsɛ Antiochus bɔ mɔde wawɛɛ kaa e ma kpata Ngmamihi tsuo nɛ ngɛ Israel ɔ hɛ mi, se pi Israel ma a mi pɛ nɛ Yuda bi ɔmɛ ngɛ. Ní leli tsɔɔ kaa, loko Yesu maa ba zugba a nɔ ɔ, Yuda bi fuu ngɛ mahi nɛ bɔle Israel ɔ a mi. Yuda bi ɔmɛ ngɔ Ngmami ɔmɛ kɛ to ngɛ a jami he ɔmɛ, nɛ pee se ɔ, Kristofo ɔmɛ hu kɛ ba tsu ní.​—Ní Tsumi 15:21.

Maa pee jeha 800 ɔ mi ɔ, e ngɛ mi kaa ma nɔ yeli ɔmɛ kɛ jami hɛ mi nyɛɛli ɔmɛ wa nihi nɛ a suɔ Baiblo ɔ yi mi wawɛɛ mohu lɛɛ, se a ya nɔ nɛ a tsɔɔ Baiblo ɔ sisi. Jeha 500 se benɛ a ma bɔni Baiblo ɔ fiami ɔ, jamɛ a be ɔ mi ɔ, a tsɔɔ sisi, nɛ a hyɛ nɔ́ nɛ a tsɔɔ sisi ɔ nɔ nɛ a ngma kɛ ya gbihi maa pee 33 mi momo. Enɛ ɔ ha nɛ a pee Baiblo ɔ fuu pe be ko nɛ be ɔ.

NƆ́ NƐ JE MI KƐ BA: Ngɛ mɔde nɛ matsɛmɛ nɛ a ngɛ he wami kɛ jami hɛ mi nyɛɛli bɔ kaa a ma puɛ Baiblo ɔ tsuo se ɔ, a tsɔɔ Baiblo ɔ sisi nɛ a gba pe womi kpahi tsuo ngɛ yi nɔ sane mi. Baiblo ɔ ná mlaahi, kɛ gbihi nɛ a tuɔ ngɛ ma slɔɔtohi a mi ɔ a nɔ he wami, nɛ e tsake nimli ayɔhi abɔ a si himi.