Cit atir i jami ma tye

Ngo Mutimme i Kom Lucaden pa Jehovah i Kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo?

Ngo Mutimme i Kom Lucaden pa Jehovah i Kare me Lweny me Aryo me Wi Lobo?

 Ki i kom Lucaden pa Jehovah 35,000 ma onongo gibedo i Germany ki dong lobe mukene ma i te loc pa Nazi, Lucaden ma romo 1,500 kulu guto i kare me nek alany man. Pe kingeyo ngo kikome ma oneko jo magi ducu. Kit ma pud kitye ka medde ki timo kwed mapol ma lubbe ki lok man, gibimedo wel dano kacel ki ngec mukene mapol.

 Guto nining?

  • Nyonyo me ngolo ngut ma onongo kitiyo kwede i te loc pa Nazi

      Kingolo kop me to i wigi ci kinekogi cutcut: Kineko cokcok Lucaden ma romo 400 kulu ma onongo gitye i Germany ki dong lobe mukene ma i te loc pa Nazi. Polgi kiterogi i kot, kingolo kop me to i wigi, ci kingolo ngutgi angola. Mukene kicelogi ki muduku, dok mogo kideyogi labongo winyo pido mo keken i komgi.

  •   Kitweyogi i kam ki buc ka ma kwo onongo tek iye adada: Lucaden makato 1,000 kulu guto i kam nyo i buc me Nazi. Jo mogo i kingi kiminigi tic matek ma gutiyo nio wa i to, mukene kiunogi wa i to, nyo guto pi kec, ngico, two, nyo pien pe gunongo yat ki kony me yotkom. Dok mogo guto woko i nge Lweny me II me Wi Lobo pi kwo matek ma guwok ki iye i kare ma gitye i kam.

  •   Mogo guto i yo mapat: Mogo kiwologi awola ki yamo maraco, mukene guto pien ludaktari gubedo ka temo yadi manyen i komgi, nyo tic i komgi me temo yo manyen me cango two.

 Pingo kiunogi?

 Kiuno Lucaden pa Jehovah pien ni onongo gilubo pwony me Baibul. I kare ma luloc me Nazi guwaco ni Lucaden gutim gin ma Baibul pe cwako, Lucaden pe guye turo cik me Baibul. Gin guyero me ‘winyo Lubanga makato dano.’ (Tic pa Lukwena 5:29) Nen kong labol aryo magi.

  1.   Pe gucwako tung ka mo keken i lok me wibye. Calo Lucaden ducu ma i kare-ni, Lucaden pa Jehovah ma i te loc pa Nazi bene pe gurwako wigi i lok me wibye. (Jon 18:36) Pi meno, gin gukwero

  2.   Timo jami ma Baibul cwako. Kadi bed kigengo Lucaden pa Jehovah me timo jami ma Baibul waco ni gutim, gin gumedde ameda ki

    •   Cokke kacel pi lega ki woro Lubanga.​—Jo Ibru 10:24, 25.

    •   Tito kwena ki poko bukke ma jenge i Baibul.​—Matayo 28:19, 20.

    •   Konyo jo mukene kadi wa Lujudaya.​—Marako 12:31.

    •   Cung matek pi niyegi, ki dok kwero keto cinggi me nyuto ni dong gipe Lucaden pa Jehovah.​—Marako 12:30.

 Professor Robert Gerwarth oloko i kom Lucaden pa Jehovah ni “gin keken aye gurup ma kibedo ka unogi pi niyegi.” a Jo mukene ma kitweyogi bene gubedo ki pwoc i kom kit ma Lucaden pa Jehovah gucung kwede matek pi niyegi. Mabuc mo ma a ki i Austria owaco ni: Lucaden pa Jehovah “pe gidonyo i lweny. Giye ni kinekgi me ka gin neko ngat mo.”

 Guto ki kwene?

  •   Kam ka ma kitweyo iye dano mapol: Pol pa Lucaden pa Jehovah guto i kam ka ma kibedo ka tweyo iye dano mapol. Kitweyogi i kam calo ma i Auschwitz, Buchenwald, Dachau, Flossenbürg, Mauthausen, Neuengamme, Niederhagen, Ravensbrück, ki dong Sachsenhausen. Lucaden pa Jehovah ma romo 200 kulu guto i kam ma i Sachsenhausen keken.

  •   Buc: Kipwodo Lucaden mogo matek i buc nio wa i to. Mukene guto pi ret ma kiketo i komgi i kare ma kitye ka penyogi me nongo ngec mogo.

  •   Ka ma kinekogi iye: Kineko pol pa Lucaden pa Jehovah ki i buc ma i Berlin-Plötzensee, Brandenburg, ki dong Halle/Saale. Medo i kom meno, kicoyo bene kabedo mukene ma romo 70 ka ma kineko iye Lucaden pa Jehovah mukene.

 Jo mogo ma kinekogi

  •  Nying: Helene Gotthold

     Ka ma kineke ki iye: Plötzensee (Berlin)

     Kimako Helene, dako ot mo ma onongo tye ki lutino aryo tyen mapol. I 1937, kiune marac adada i kare ma kitye ka penye me nongo ngec mogo, man oweko latin ma i iye opoto woko. I Decemba 8, 1944, kinguno ngute woko ki nyonyo mo me nguno ngut dano i buc ma i Plötzensee, Berlin.

  •  Nying: Gerhard Liebold

     Ka ma kineke ki iye: Brandenburg

     Kinguno ngut Gerhard i Mai 6, 1943 ma onongo tye ki mwaka 20 keken, dok man otimme i nge mwaka aryo ma kingolo iye ngut wonne ki i mabuc acel-li bene. Ma pud peya kinguno ngute, en ocoyo waraga me agikki bot jo ganggi kacel ki lamego ma en onongo tye ka winye kwede ni: “Labongo teko ma oa ki bot Rwot, onongo pe atwero kanyo jami magi ducu.”

  •  Nying: Rudolf Auschner

     Ka ma kineke ki iye: Halle/Saale

     Rudolf onongo tye ki mwaka 17 keken i kare ma kingolo ngute i Sektemba 22, 1944. I waraga me agikki ma en ocoyo bot minne, en owaco ni: “Utmege mapol gukanyo arem man, dok an bene abikanyo.”

a Buk me Hitler’s Hangman: The Life of Heydrich, pot karatac 105.