Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 11

Omulingo Kusoma Baibuli Kusobora Kukukonyera Kugumira Ebizibu

Omulingo Kusoma Baibuli Kusobora Kukukonyera Kugumira Ebizibu

“Byona ebyahandikirwe ira, bikahandikwa obwokwegesa itwe, nukwo tube nokunihira obwokugumisiriza nokuhumura okwomubyahandikirwe.”​—BAR. 15:4.

EKIZINA 94 Nitusiima habw’Ekigambo kya Ruhanga

EBITURAYEGA *

1. Bizibu bya mulingo ki abaheereza ba Yahwe barabamu?

OINE ekizibu eky’amaani eky’orukurabamu? Obundi haroho omuntu omu kitebe ow’akukozere kubi. (Yak. 3:2) Obundi abakozi bataahi baawe rundi abeegi bagenzi baawe bakusekereza habw’okuheereza Yahwe. (1 Pet. 4:3, 4) Obundi abanyabuzaale baawe nibalengaho kukutanga kugenda omu nsorrokano rundi kutebeza. (Mat. 10:35, 36) Kakuba ekizibu kikuhinguranaho n’osobora kwehurra nkarukugonza kuleka kuheereza Yahwe. Baitu n’obworaaba oine ekizibu ekirukusisana kita, Yahwe naija kukuha amagezi ag’okukora encwamu enungi, hamu n’amaani nukwo osobole kukigumiisiriza.

2. Kusigikirra ha Abarumi 15:4, kusoma Baibuli nikusobora kutugasira kuta?

2 Omu Baibuli, Yahwe asoborra omulingo abantu abatahikiriire baasoboire kugumira ebizibu eby’amaani. Habwaki? Nukwo tusobole kubegeraho. Egi niyo ensonga habwaki Yahwe yaletiire omukwenda Paulo kuhandiika Abarumi 15:4 (Soma.) Kusoma ebyokurorraho binu ebiri omu Baibuli nikisobora kutuhuumuza kandi n’okutuha okunihira. Baitu, kusobora kugasirwa, kusoma Baibuli kyonka tikurukumara. Tusemeriire kwikiriza Ebyahandiikirwe kuhindura entekereza yaitu kandi n’okutuhika ha mutima. Kiki ekitusobora kukora obuturukuba nituserra obuhabuzi obusobora kutukonyera kuraba omu kizibu? Nitusobora kukora ebintu binu bbina: (1Kusaba, (2Kuteeramu Akasisani, (3Kwecumiitiriza, kandi (4n’Okuteeka omu Nkora. Leka tubazeeho omulingo tusobora kukoramu ebintu binu. * Kandi nitwija kukozesa omulingo gunu ogw’okwesomesa kurora ebitusobora kwegera ha ky’okurorraho ky’Omukama Daudi hamu n’omukwenda Paulo.

1. KUSABA

Otakatandikire kusoma Baibuli, banza osabe Yahwe akukonyere kurora omulingo eby’orasoma bisobora kukugasira (Rora akacweka 3)

3. Obworaaba otakatandikire kusoma Baibuli kiki eky’osemeriire kukora kandi habwaki?

3 (1Kusaba. Saba otakatandikire kusoma Baibuli, banza osabe Yahwe akukonyere kurora omulingo eby’orasoma bisobora kukugasira. Ekyokurorraho, obworaaba n’oserra obuhabuzi oburakukonyera kuraba omu kizibu, saba Yahwe akukonyere kutunga emisingi kuruga omu Baibuli ey’erakuhabura.​—Baf. 4:6, 7; Yak. 1:5.

2. TEERAMU AKASISANI

Lengaho kuteeramu akasisani oyeteeke omu nyikara ey’omuntu orukusomaho (Rora akacweka 4)

4. Kiki ekisobora kukukonyera kweyongera kwetegereza kurungi ebyorukusoma omu Baibuli?

4 (2Teeramu akasisani. Yahwe atuhaire obusobozi oburukuhuniiriza obutusobozesa kuteeramu akasisani. Kukukonyera kwetegereza kurungi ebintu ebyorukusoma omu Baibuli, lengaho kuteeramu akasisani orole ekirukugenda omu maiso kandi oyeteeke omu nyikara ey’omuntu orukusomaho. Lengaho kurora ebintu omuntu ogu yarozere kandi oyehurre omu mulingo ogw’asobora kuba yayehuliiremu.

3. WECUMIITIRIZE

Teekerezaaho n’obwegendereza ebintu eby’osomere kandi n’omulingo birukukukwatabo (Rora akacweka 5)

5. Okwecumiitiriza nikimanyisa ki kandi nitusobora kukukora tuta?

5 (3Wecumiitirize. Kwecumiitiriza nikimanyisa kuteekerezaaho n’obwegendereza ebintu eby’osomere kandi n’omulingo birukukukwataho. Kinu kitukonyera kulengesaniza ebitwakaruga kusoma hamu n’ebitubaire tumanyire kandi n’okwongera kwetegereza kurungi isomo. Kusoma Baibuli otarukwecumitiriza nikisisana n’okurolerra kwonka ebirungo ebyorukugonza kukozesa kucumba. Baitu obw’obiteraniza hamu okabicumba nubwo oihamu ekiihuro ekinuzire. Kukukonyera kwecumiitiriza, n’osobora kwekaguza kandi okagarukamu ebikaguzo nka binu: ‘Kiki omuntu arukukira kubazibwaho omu kyahandiikirwe kinu, ekiyakozere kumaraho ekizibu kye? Yahwe akamukonyera ata? Ninsobora nta kukozesa amasomo aganyegere kugumira ebizibu byange?’

4. TEEKA OMU NKORA

Kozesa ebyoyegere kukora encwamu enungi, kweyongera kutunga obusinge kandi n’okugumya okwikiriza kwawe (Rora akacweka 6)

6. Habwaki tusemeriire kuteeka omu nkora ebiturukwega?

6 (4Teeka omu Nkora. Yesu akagamba ngu kakuba tutateeka omu nkora ebiturukwega, nitusisana n’omusaija anyakwombeka enju ye ha musenyi. Ayekamba kukora n’amaani, baitu asiisa amaani ge. Habwaki? Habwokuba obuhateera ihunga ery’amaani kandi amaizi gakasandaara, enju ye egwa. (Mat. 7:24-27) Omu mulingo nugwo gumu, naitwe obuturasaba, tukateeramu akasisani, kandi tukecumiitiriza baitu tutataire omu nkora ebitwegere nitwija kuba tusiisire amaani gaitu. Nahabweki obutuhikwaho ebizibu rundi obutuhiiganizibwa, okwikiriza kwaitu kuba kutagumire ekirukumara. Baitu obutwesomesa kandi tukateeka omu nkora ebitwegere, tukora encwamu enungi, tweyongera kutunga obusinge kandi okwikiriza kwaitu kweyongera kuguma. (Is. 48:17, 18) Leka tukozese ebintu bbina ebitubalizeeho, kurora ekitusobora kwegera ha nyikara ey’ahikireho Omukama Daudi.

KIKI EKY’OSOBORA KWEGERA HA MUKAMA DAUDI?

7. Kyokurorraho ki kuruga omu Baibuli ekiturukugenda kubazaaho?

7 Haroho munywani wawe rundi omunyabuzaale ow’akugobiize? Obukiraaba nukwo kiri noija kugasirwa omu kwesomesa ebirukukwata hali Abusalomu mutabani w’Omukama Daudi, ayagobiize ise kandi yalengaho n’okwiba obukama bwe.​—2 Sam. 15:5-14, 31; 18:6-14.

8. Kiki eky’osobora kukora kutunga obukonyezi bwa Yahwe?

8 (1Saba. Obu notekerezaaho ebyahandiikirwe ebi, gambira Yahwe omulingo orukwehurramu habw’omulingo otwaziibwemu kubi. (Zab. 6:6-9) Gambira Yahwe omulingo gwonyini ogw’orukwehurramu. Hanyuma omusabe akukonyere kurora emisingi ey’esobora kukuhabura obworaaba n’olengaho kugumira ekizibu eki.

9. Kiki ekyabaireho hagati ya Daudi na Abusalomu?

9 (2Teeramu akasisani. Tekerezaaho ebintu eby’abaireho omu kyokurorraho kinu, kandi oteeremu akasisani orole omulingo Omukama Daudi yakwasirweho. Abusalomu mutabani wa Daudi, akakora kumara emyaka nyingi kuletera abantu kumugonza. (2 Sam. 15:7) Abusalomu obw’arora ngu akasumi akasemeriire kahikire, asindika bambega omu Isaleri yoona kutekaniza abantu bamwikirize nk’omulemi wabo. Ahika n’okuletera Ahitoferi omu ha banywani ba Daudi nfe na nfe kandi omuhi we ow’amagezi kumweteranizaaho omu bujeemu bunu. Abusalomu ayerangirra nk’omukama kandi alengaho kukwata n’okwita Daudi ow’asobora kuba akaba arwaire muno omu kasumi ako. (Zab. 41:1-9) Daudi akimanya kandi airuka kuruga omu Yerusalemu. Hanyuma ihe lya Abusalomu lirwana n’ihe rya Daudi. Ihe ery’abajeemu lisingurwa kandi Abusalomu aitwa.

10. Kiki Omukama Daudi ekiyakukozere?

10 Ekindi, tekerezaaho omulingo Daudi yayehuliiremu ebintu binu byona obubyamuhikireho. Yagonzaaga Abusalomu kandi yayesigaga Ahitoferi. Baitu, boona bakamugobeza. Bakasaaliza muno Daudi kandi balengaho n’okumwita. Kinu kikaba nikisobora kuletera Daudi kuleka kwesiga banywani be abandi n’okutandika kubekengera ngu beteranizeho Abusalomu. Akaba n’asobora kwetekerezaaho wenka kandi alengeho kwiruka omu ihanga wenka. Rundi yakuhwoirwemu muno amaani. Baitu ebintu binu byona Daudi atabikole. Oihire, akasingura ekizibu kinu eky’amaani. Kiki ekyamukonyire kukora eki?

11. Kiki Daudi ekiyakozere omu nyikara egi ey’ekaba egumire?

11 (3Wecumitirize. Misingi ki ey’osobora kwega omu kyokurorraho eki? Wekaguze, “Daudi akakora ki kusingura ekizibu kinu?” Daudi atanguhirize kukora encwamu. Kandi atatiine ekihinguraine, akalemwa n’okumanya eky’okukora. Oihireho, akasaba Yahwe kumukonyera. Ekindi akasaba banywani be kumukonyera. Kandi akanguha kuteeka omu nkora encwamu ez’akaba akazore. N’obukiraaba ngu Daudi akasaalirwa muno, ataikale abiihirwe. Akagumizaamu nayesiga Yahwe hamu n’abanywani be.

12. Kiki Yahwe ekiyakozere kukonyera Daudi?

12 Yahwe akakonyera ata Daudi? Obworukukora okuseruliiriza, noija kukyetegereza ngu Yahwe akaha Daudi amaani agakaba nayetaaga kugumira ekizibu eki. (Zab. 3:1-8.) Yahwe akaha omugisa encwamu Daudi yakozere. Kandi akasagika banywani ba Daudi abesigwa abarwaine kulinda omukama wabo.

13. Nosobora ota kwegera hali Daudi kakuba omuntu akubihiiza muno? (Matayo 18:15-17)

13 (4Teeka omu nkora. Wekaguze, ‘Ninsobora nta kwegera hali Daudi? Nikisobora kukwetaagisa kugira ekiwakoraho omu bwangu kumaraho ekizibu. Kusigikirra ha nyikara, nosobora kuteeka omu nkora obuhabuzi bwa Yesu oburukusangwa omu Matayo esuura 18 rundi kuhondera omusingi ogurumu. (Soma Matayo 18:15-17.) Baitu oyeriinde kukora encwamu za bwangu bwangu obworaaba obihiirwe. Saba Yahwe kukuha omutima oguteekaine hamu n’amagezi ag’orukwetaaga kumanya eky’okukora. Otaleka kwesiga banywani baawe, baitu ikiriza obukonyezi obubarakuha. (Nfu. 17:17) Ekirukukira obukuru, hondera obuhabuzi Yahwe arukukuha omu Baibuli.​—Nfu. 3:5, 6.

KIKI EKYOSOBORA KWEGERA HALI PAULO?

14. Nyikara ki ezisobora kukuletera kuteeka omutima ha 2 Timoseo 1:12-16; 4:6-11, 17-22?

14 Abanyabuzaale baawe nibakuhiganiza habwokuba noheereza Yahwe? Rundi noikara omu ihanga nambere omulimo ogw’Abakaiso ba Yahwe gutangirwe? Obukiraaba nukwo kiri, nosobora kugarurwamu amaani kakuba osoma 2 Timoseo 1:12-16 hamu na 4:6-11, 17-22. * Paulo akahandiika enkarra zinu obwakaba ali omu nkomo.

15. Kiki eky’osobora kusaba Yahwe?

15 (1Saba. Otakasomere ebyahandiikirwe ebi, gambira Yahwe ekizibu kyawe kandi omusoborre n’omulingo kirukukuletera kwehurra. Musoborre omulingo gwonyini ogworukwehurramu. Hanyuma osabe Yahwe kukukonyera kurora emisingi kuruga omu byahandiikirwe ebirukubazaaho ebizibu bya Paulo, ey’esobora kukukonyera kumanya nk’oku osemeriire kwetwazaamu obworukuba n’oraba omu kizibu eki.

16. Kiki ekyahikire hali Paulo?

16 (2Teeramu akasisani. Teeramu akasisani oli omu nyikara Paulo akaba arumu. Asibirwe n’enjegere kandi ali omu nkomo omu Roma. Tiguli murundi gwe ogw’okubanza kuba omu nkomo, baitu ha murundi gunu akaba nakigumya ngu naija kwitwa. Abamu h’abanywani be bamwecwireho kandi ajwahire muno.​—2 Tim. 1:15.

17. Paulo akaba n’asobora kwetwaza ata?

17 Paulo akaba n’asobora kuteeka omutima gwe ha by’enyuma, atekereze ngu kakuba atarabaire Omukristaayo omwekambi, obundi tiyakutairwe omu nkomo. Akaba n’asobora kukwatirwa ekiniga abasaija ab’omu disiturikiti eya Asiya abakaba bamwecwireho, kandi akaba n’asobora kuleka n’okwesiga abanywani be abandi. Baitu Paulo atakole ebintu binu byona. Kiki eky’amukonyire kwikara aine obumanzi n’okunihira?

18. Kiki Paulo ekiyakozere omu nyikara enu ey’egumangaine?

18 (3Wecumiitirize. Garukamu ekikaguzo kinu, “Paulo akakora ki kusobora kugumira enyikara ey’akaba arumu?” N’obukiraaba ngu Paulo akaba akimanyire ngu ali haihi kufa, ateebwe ngu kuhaisa Yahwe ekitiinisa nikyo kintu ekirukukirayo obukuru. Kandi akagumizaamu n’atekerezaaho omulingo asobora kugarramu abandi amaani. Akesiga Yahwe kurabira omu kumusaba butoosa. (2 Tim. 1:3) Omu kiikaro ky’okuteeka omutima gwe gwona hali abo abaali bamwecwireho, akooleka okusiima kw’amaani habw’obukonyezi banywani be abesigwa bamuhaire. Ekindi Paulo akagumizaamu nayesomesa Baibuli. (2 Tim. 3:16, 17; 4:13) Ekirukukirayo obukuru, akaba nakigumiza kimu ngu Yahwe na Yesu nibamugonza. Bakaba batamwecwireho kandi baali nibaija kumuha empeera habw’okubaheereza n’obwesigwa.

19. Yahwe akakonyera ata Paulo?

19 Yahwe akaba agambiire Paulo ngu akaba naija kuhiiganizibwa habw’okuba Omukristaayo. (Eng. 21:11-13) Yahwe akakonyera ata Paulo? Akagarukamu esaara ze, kandi hanyuma y’obwire akamuha amaani. (2 Tim. 4:17) Yahwe akagumya Paulo ngu akaba nagenda kumuha empeera ey’akaba ay’ekambire kukolerra. Kandi akakozesa abanywani ba Paulo abesigwa kumukonyera.

20. N’osobora ota kwegera ha kwikiriza Paulo yayolekere nk’oku kyolekerwe omu Abarumi 8:38, 39?

20 (4Teeka omu nkora. Wekaguze, ‘Ninsobora nta kwegera hali Paulo?’ Nka Paulo, naitwe nitwija kuhiiganizibwa habw’okwikiriza kwaitu. (Mar. 10:29, 30) Kusobora kwikara tuli besigwa hali Yahwe, obutuba twine ebizibu, nitwetaaga kwikara nitumusaba kandi nitwesomesa Baibuli butoosa. Kandi tusemeriire kwikara nitwijuka ngu ekintu ekirukukirayo obukuru ekitusobora kukora nukwo kuhaisa Yahwe ekitiinisa. Tukigumize kimu ngu Yahwe talitulekaho kandi busaho ekintu kyona omuntu wena eky’asobora kukora kumutanga kutugonza.​—Soma Abarumi 8:38, 39; Baheb. 13:5, 6.

YEGERA H’ABANTU ABANDI ABARUKUBAZIBWAHO OMU BAIBULI

21. Kiki ekyakonyire Aya hamu na Hector kusingura ebizibu byabo?

21 Ebyokurorraho ebiri omu Baibuli nibisobora kutukonyera kutunga amaani ag’okugumira buli kizibu kyona. Ekyokurorraho, munyaanya itwe Aya, anyakuli payoniya omu Japan, n’agamba ngu ekyokurorraho kya Yona kikamukonyera kuleka kutiina kutebeza omu rwijwire. Hector, omusigazi kuruga omu Indonesia ow’aine abazaire abatarukuheereza Yahwe, n’agamba ngu ekyokurorraho kya Rusi kimukonyera kugonza kwega hali Yahwe hamu n’okumukonyera.

22. Kiki ekisobora kukukonyera kugasirwa muno omu mizaano erukusigikirra ha Baibuli rundi omu bicweka “Imitate Their Faith”?

22 Ninkaha nambere osobora kusanga ebyokurorraho kuruga omu Baibuli ebirakugarramu amaani? Vidiyo zaitu, emizaano enyakukwasirwe omu maraka hamu n’ebicweka “Imitate Their Faith” byona bitukonyera kwetegereza kurungi ebintu ebirukubazibwaho omu Baibuli. * Otakarozere, rundi kuhuliiriza, rundi kusoma ebintu binu ebiseruliirizibweho kurungi, saba Yahwe akukonyere kuzoora amasomo agosobora kuteeka omu nkora. Teeramu akasisani oli omu nyikara y’omuntu oworukwegaho. Wecumiitirizeeho ebintu abaheereza ba Yahwe banu abesigwa ebibaakozere kandi n’omulingo yabakonyiremu kuraba omu bizibu. Hanyuma amasomo ag’oyegere gakozese omu nyikara ey’orumu. Siima Yahwe habw’obukonyezi obw’aikaire nakuha. Kandi yoleka ngu n’osiima habw’obukonyezi obu kurabira omu kuserra emiringo osobora kugarramu abandi amaani hamu n’okubasagika.

23. Kusigikirra ha Isaya 41:10, 13, Yahwe n’araganiza kutukorra ki?

23 Obwomeezi omu nsi enu erukulemwa Sitaani nibusobora kuguma, kandi obwire obumu nitusobora n’okulemwa kumanya eky’okukora. (2 Tim. 3:1) Baitu titurukwetaaga kutuntura rundi kutiina. Yahwe amanyire ebizibu ebiturukurabamu. Obutugwa naturaganiza ngu naija kugumizaamu atukwatiriire n’omukono gwe ogw’obulyo kandi ogw’amaani. (Soma Isaya 41:10, 13.) Nitukigumya ngu Yahwe naija kutukonyera kandi Baibuli n’etuha amaani agaturukwetaaga kugumira buli kizibu kyona.

EKIZINA 96 Ekitabu kya Ruhanga​—Ky’Omuhendo Mwingi

^ kac. 5 Ebyokurorraho bingi omu Baibuli nibikigumya ngu Yahwe n’agonza abaheereza be, kandi abakonyera kugumira buli kizibu kyona. Ekicweka kinu nikibazaaho omulingo osobora kwesomesa Baibuli nukwo oyeyongere kugasirwa omu by’osomere.

^ kac. 2 Omulingo gw’okwesomesa ogubaziibweho hanu, guli gumu ha miringo ey’osobora kukozesa. Emiringo endi ey’okwesomesa Baibuli n’osobora kugisanga omu kitabu Research Guide for Jehovah’s Witnesses hansi y’omutwe “The Bible” kandi hansi y’ekicweka “Reading and Understanding the Bible.”

^ kac. 14 Mutasoma ebyahandiikirwe binu omu kwega Omunaara gw’Omulinzi nk’ekitebe.

^ kac. 22 Rora ekicweka “Imitate Their Faith​—Men and Women in the Bible” ekiri ha jw.org. (Genda nambere hali BIBLE TEACHINGS > FAITH IN GOD.)