Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Lava Ke Ke Falala ki he Lotú ʻi he Fekauʻaki mo e Taú?

ʻOku Lava Ke Ke Falala ki he Lotú ʻi he Fekauʻaki mo e Taú?

Ko ʻAlipate naʻe sōtia ʻi he meimei taʻu ʻe hongofulu. ʻOkú ne manatu: “Naʻe tāpuakiʻi kimautolu ʻe he faifekau fakakautaú ʻo pehē, ‘ʻOku kau ʻa e ʻOtuá mo kimoutolu.’ Ka naʻá ku fifili, ko ʻeku ʻalú ke tāmate ka ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú, “ʻoua te ke tāmate.”’”

Ko Lei naʻe ʻi he folau tau tahí lolotonga e Tau II ʻa Māmaní. ʻI he taimi ʻe taha naʻá ne kole ai ki he faifekau fakakautaú: “Haʻu muʻa ki vaka ʻo lotu maʻá e kau taú ki ha ikuna. ʻIkai ʻoku fai ʻe he filí ʻa e meʻa tatau?” Naʻe tali ʻe he faifekau fakakautaú ko e ʻEikí ʻokú ne ngāue ʻi he ngaahi founga misiteli.

Kapau ko e tali ko ení ʻoku ʻikai ke ke fiemālie ki ai, ʻoku ʻikai ko koe pē.

KO E HĀ ʻOKU AKOʻI ʻE HE TOHI TAPÚ?

Naʻe pehē ʻe Sīsū ko e taha ʻi he fekau lahi taha ʻa e ʻOtuá ko e “ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko hoʻo ʻofa kiate koé.” (Maʻake 12:31) Naʻe fokotuʻu heni ʻe Sīsū ha fakangatangata ʻi he ʻofa ki hotau kaungāʻapí makatuʻunga ʻi he feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e kaungāʻapí pe matakali ʻoku kau ki aí? ʻIkai. Naʻá ne tala ange ki heʻene kau ākongá: “ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he faʻahinga kotoa ko kimoutolú ko ʻeku kau ākonga, ʻo kapau ʻoku mou maʻu ʻa e ʻofá ʻi homou lotolotongá.” (Sione 13:34, 35) Ko ʻenau feʻofaʻakí ʻe makehe atu pea ʻe hoko ko e fakaʻilonga mahino ia. Te nau saiʻia ange ke foaki ʻenau moʻuí maʻá e niʻihi kehé kae ʻikai ko e toʻo e moʻui ʻa e niʻihi kehé.

Ko e muʻaki kau Kalisitiané naʻa nau moʻui ʻo fehoanaki mo e ngaahi lea ʻa Sīsuú. ʻOku fakahaaʻi ʻe he The Encyclopedia of Religion: “Ko e ngaahi tamai ʻo e muʻaki siasí, kau ai ʻa Tetuliane mo ʻOliseni, naʻa nau fakapapauʻi ke taʻofi ʻa e kau Kalisitiané mei hono toʻo ha moʻui ʻa ha taha, ko ha tefitoʻi moʻoni ia naʻe taʻofi ai kinautolu mei he kau ki he kau tau Lomá.”

ʻOKU FĒFĒ ʻA E KAU FAKAMOʻONI ʻA SIHOVÁ ʻI HE TUʻUNGÁ NI?

Koeʻuhi ko e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nau meimei nofo ʻi he fonua kotoa pē ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku nau nofo ʻi he feituʻu ʻoku hoko ai ha fekīhiaki ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi puleʻangá. Neongo ia, ʻoku nau fai honau lelei tahá ke tauhi maʻu ʻa e fakaʻilonga mahino ʻo e ʻofá.

Kuo akoʻi ʻe he kau taki lotú ʻa e ʻofa faka-Kalisitiane moʻoní?

Ko e fakatātaá, ʻi he 1994 lolotonga ʻa e fepaki fakafaʻahinga ʻi he vahaʻa ʻo e Hutú mo e Tutisī ʻi Luanitaá, naʻe tuʻu-ʻatā fakaʻaufuli ai pē ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Ko e Kau Fakamoʻoni ʻi he matakali ko eé naʻa nau maluʻi ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻi he matakali ʻe tahá, ʻo faʻa hoko ʻa e fakatuʻutāmaki lahi ki heʻenau moʻuí tonu. ʻI hono maʻu ʻa e ongo tangata Fakamoʻoni Hutú ʻa ia naʻá na maluʻi ʻa hona fanga tokoua Tutisií naʻe pehē ai ʻe he taha mei he kulupu fakakautau ʻa e Hutu Interahamwe, “Kuo pau ke mo mate koeʻuhi ko hoʻomo tokoniʻi ʻa e Tutisií ke haó.” Ko e meʻa fakamamahí, naʻe tāmateʻi fakatouʻosi ai ʻa e ongo Fakamoʻoni Hutú.—Sione 15:13.

Ko e hā hoʻo fakakaukaú: ʻOku fehoanaki ʻa e ngaahi ngāue ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová mo e lea ʻa Sīsū ʻo fekauʻaki mo e ʻofa feilaulauʻi-kitá?