Skip to content

Skip to table of contents

“Kuo ʻIkai ʻAupito Ke U Aʻusia ha ʻOfa Pehē”

“Kuo ʻIkai ʻAupito Ke U Aʻusia ha ʻOfa Pehē”

Ko ha Tohi mei he Lepupilika Tominiká

“Kuo ʻIkai ʻAupito Ke U Aʻusia ha ʻOfa Pehē”

NAʻE fai ʻe Niurka ha malanga Fakatohitapu ko e fuofua taimí ia ʻi heʻemau fakatahaʻangá ʻi he uiké ni. Naʻá ne teuteu ʻene malangá ʻaki ʻene tohi ʻi he lea maʻá e kau kuí ʻa e meʻa te ne leaʻakí, peá ne toki ako maʻuloto leva ia. Naʻá ku ʻi he peletifōmú mo ia ʻo fakatātaaʻi ha tokotaha naʻá ne fie ako ʻa e moʻoni Fakatohitapú. Naʻá ku lea ʻi he maiká ʻo ne fanongo ki ai ʻi he meʻa ʻoku tokoni ki heʻene fanongó. ʻI he ʻosi ʻema kongá naʻe pasi leʻo-lahi ʻa e kau fanongo houngaʻiá ʻo lava moʻoni ke ne fanongo ki ai. Naʻe tapua mei heʻene malimalí ʻa ʻene fiefia mo e fiemālie lahi. Naʻá ku fiefia mo au foki. He meʻa fakafiemālie moʻoni ke ʻi he ngāue fakamisinalé!

ʻOku ou manatuʻi ʻa e ʻuluaki taimi naʻá ku feʻiloaki ai mo Niurka. Ko e taʻu ia ʻe ua kuo maliu atú. Hili ʻeku fakaʻuli ʻi ha haafe houa ʻi he ngaahi hala efua ʻi he koló, naʻá ku sio ai kiate ia ʻi he ʻuluaki taimí. Naʻá ne tangutu ʻi ha falefakatolo ʻo ha kiʻi fale masivesiva ʻi he koló—naʻe langaʻaki ha papa mo e piliki ngaohi mei he efuefu tofunangá mo hano ʻato kapa ʻumeʻumea. Naʻe tānaki atu ki ai ʻa e longoaʻa mo e nanamu ʻo e fanga kosi, fanga lāpisi mo e fanga kulī. Naʻe tangutu punopunou pikoua ʻa Niurka ʻo mataʻi taʻelata mo loto-mafasia. Naʻá ne hā motuʻa ange neongo naʻá ne taʻu 34 pē.

Naʻá ku tātaaʻi atu ʻa hono umá, pea naʻá ne hanga hake kiate kimaua neongo kuó ne kui ʻi he taʻu ʻe 11. ʻI he kaila ki hono telingá, naʻá ku fakafeʻiloaki au mo hoku kaungā malangá kiate ia. Naʻá ma toki ʻilo ki mui ai, naʻe maʻukovia ʻa Niurka ʻe he Marfan syndrome, ko ha mahaki tukufakaholo ʻa ia ʻoku lava ke ne ʻai ha taha ke kui mo tuli ʻo ne faingataʻaʻia lahi ai. Naʻe toe suka lahi foki ʻa Niurka ʻa ia naʻe fiemaʻu ai ke tokangaʻi maʻu pē ke ʻoua ʻe māʻolunga ʻa hono suká.

ʻI heʻeku ʻoange ki hono nimá ha Tohi Tapu, naʻá ne ʻiloʻi ia ʻo ne pehē naʻá ne saiʻia ʻi hono lau ʻa e Tohi Tapú ki muʻa ke ne kuí. Ko ia ai, ʻe fēfē haʻaku akoʻi ki he tokotaha taʻelata, anga-fakatōkilalo mo ngāvaivai ko ení ʻa e ngaahi moʻoni fakaivifoʻou ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá? Koeʻuhi naʻá ne ʻiloʻi ʻa e ʻalafapetí, naʻá ku kamata ʻaki hono ʻai ki hono nimá ʻa e ngaahi ʻalafapeti pelesitiki. Naʻe vave ʻene fāfā ʻo ʻiloʻi iá. Ko hono hokó, ʻi heʻene fāfā mai ki hoku nimá ʻi heʻeku fai ʻa e fakaʻilongá, naʻá ne ako ai ke fakafekauʻaki ʻa e mataʻitohi taki taha mo e mataʻitohi tatau ʻi he Lea Fakaʻilonga faka-ʻAmeliká. Naʻá ne ako māmālie mo e ngaahi fakaʻilonga kehe. Koeʻuhi ko ʻeku toki kamata pē ia ke ako ʻa e lea fakaʻilongá, ko e ako taki taha naʻe fiemaʻu ki ai ʻa e ngaahi houa ʻo e teuteu. Kae kehe, naʻe fakatou ueʻi mālohi ʻa Niurka mo au, ko ia naʻe tupulaki vave ʻa ʻema pōtoʻi ʻi he lea fakaʻilongá.

Naʻe hoko ha fakalakalaka lahi fakaʻulia kia Niurka ʻi hono meʻaʻofa ange ʻe ha kautaha tokoni ʻofa ha meʻa ke tokoni ki heʻene fanongó. Neongo naʻe ʻikai ke fakaeonopooni ka naʻe tokoni lahi ʻaupito. Hili ʻene nofo laka hake he taʻu ʻe hongofulu ʻo ʻikai te ne sio ki ha meʻa pea ʻi he meimei lōngonoa fakaʻaufuli, naʻá ne fakamavaheʻi ʻe ia ia. Ka naʻe fakaʻaaki ʻe he laumālie ʻo Sihová fakatouʻosi ʻa hono ʻatamaí mo hono lotó, ʻo fakafonuʻaki ia ʻa e ʻilo, ʻamanaki mo e ʻofa. Taimi nounou, ʻi hono ngāueʻaki ha tokotoko, naʻe luelue takai holo ʻa Niurka ʻi hono feituʻú, ʻo vahevahe ki he niʻihi kehé ʻa e moʻoni Fakatohitapú.

Naʻe fai ʻe Niurka ha ako Tohi Tapu mo e tokoua ʻo ʻene faʻeé pea mo e ongo tamaiki naʻá ne tokouaʻaki. ʻOkú ne teuteu lelei, ʻo ako maʻuloto ki muʻa ʻa e lēsoni taki taha. ʻOku lau ʻe heʻene kau akó ha palakalafi, pea ʻoku lau ʻe Niurka ʻa e fehuʻí mei heʻene tohi maʻá e kau kuí. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha kaungā malanga ʻa e talí kia Niurka ʻaki ʻene lea leʻo-lahi ki hono telingá pe fai ha fakaʻilonga ʻaki hono nimá.

ʻOku tokoniʻi mo fakalototoʻaʻi ʻe he fakatahaʻangá kotoa ʻa Niurka. ʻOku tokoni ʻa hono fanga tuongaʻane Kalisitiané ʻi hono ʻave ia ki he ngaahi fakatahá mo e ʻasemipilií. ʻOku ʻalu ʻa e niʻihi kehe mo ia ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē mai ki muí ni ʻe Niurka kiate au: “Kuo ʻikai ʻaupito ke u aʻusia ha ʻofa pehē.” ʻOkú ne ʻamanaki ke papitaiso ʻi heʻemau fakataha-lahi fakavahe hono hokó.

ʻI heʻemau afe atu ki he hala ʻoku nofo ai ʻa Niurka, ʻoku mau sio atu ki heʻene tangutu mai ʻi he falefakatoló ʻi he laʻaá ʻokú ne hanga ki ʻolunga fakataha mo ha mata malimali. ʻOku ou ʻeke ange pe ko e hā ʻokú ne malimali aí. ʻOkú ne pehē: “Naʻá ku fakakaukau fekauʻaki mo e kahaʻú ʻi he taimi ʻa ia ʻe hoko ai ko ha palataisi ʻa e māmaní. Pea naʻá ku fakaʻuta atu kuó u ʻosi ʻi ai.”

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

Ko Niurka mo e kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo ʻemau fakatahaʻangá ʻi muʻa ʻi he Fale Fakatahaʻangá

[Fakatātā ʻi he peesi 25]

ʻOku vahevahe ʻe Niurka ʻa e meʻa kuó ne akó ki he niʻihi kehé