Fehuʻi mei he Kau Lautohí
ʻOku malava ke tala pau ʻa e lahi ʻo e kikite faka-Mīsaia ʻoku ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú?
Ko hano ako fakalelei ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku fakamafeia ai ke tau ʻiloʻi ʻa e lahi ʻo e kikite naʻe fakahoko ʻia Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi kikite ko ení naʻe tomuʻa tala fakaikiiki ai ʻa e puipuituʻa ʻo e Mīsaiá, taimi ʻene haá, ngaahi ngāué, ngaohikoviá, mo hono tuʻunga he fokotuʻutuʻu ʻa Sihova ko e ʻOtuá. ʻOku fakatahatahaʻi kinautolu ke faʻuʻaki ha fuʻu foʻi ʻata lahi ʻe taha ʻoku tokoni kia kitautolu ke ʻiloʻi ai ʻa Sīsū ko e Mīsaiá. Kae kehe, ʻoku fiemaʻu e tokanga kapau ʻoku tau feinga ke fakapapauʻi pau ko e ngaahi kikite faka-Mīsaia ʻe fiha ʻoku maʻu ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú.
ʻOku ʻikai loto-tatau e tokotaha kotoa ki he meʻa ko ha kikite faka-Mīsaiá pe ʻikai ko ha kikite faka-Mīsaiá. ʻI heʻene tohi The Life and Times of Jesus the Messiah, naʻe pehē ai ʻe Alfred Edersheim ko e ngaahi tohi fakalāpai ʻo e kuonga muʻá naʻe fakakalasi ai e potutohi ʻe 456 mei he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú ʻoku faka-Mīsaia, neongo ko e lahi ai ʻoku ʻikai te nau lave fakapatonu ki he Mīsaiá. Ko ha vakai ofi ki he potutohi ʻe 456 ko ení ʻoku malanga hake ai e ngaahi fehuʻi pe ko e niʻihi ʻo kinautolu ʻoku tuʻu fakaekikite kia Sīsū. Ko e fakatātaá, naʻe pehē ʻe Edersheim naʻe lau ʻe he kau Siú ʻoku faka-Mīsaia ʻa e Senesi 8:11. Naʻa nau pehē ko e “lou ʻōlive naʻe ʻomi ʻe he lupé, naʻe ʻomai ia mei he moʻunga ʻo e Mīsaiá.” Naʻe toe lave ʻa e tokotaha-faʻu-tohí ki he Ekisoto 12:42. ʻI hono fakamatalaʻi e anga ʻo e mahinoʻi hala ʻe he kau Siú ʻa e konga tohi ko ení, naʻá ne tohi: “ʻI he hū mai ʻa Mōsese mei he toafá, ʻe pehē pē mo e hū mai ʻa e Mīsaiá mei Lomá.” ʻE ʻilo taʻetoeveiveiua ʻe he kau mataotao mo e niʻihi kehe tokolahi ʻoku faingataʻa ke fakafelāveʻi e ongo konga tohi ʻe ua ko ení mo e ngaahi fakamatala hala fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí.
Neongo kapau te tau fakangatangata ʻetau tokanga ki he ngaahi kikite ko ia naʻe fakahoko moʻoni ʻia Sīsū Kalaisí, te tau fetaulaki mo e ngaahi faingataʻa ʻi he loto-tatau ki ha fika pau. Ko e fakatātaá, ko e Aisea vahe 53, ʻa ia ʻoku ʻi ai e ngaahi tafaʻaki fakaekikite kehekehe fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻOku kikiteʻi ʻi he Aisea 53:2-7: “ʻOku ʻikai ha fakaʻofoʻofa ke tau manako ai kiate ia . . . Ko e toko taha taʻetokaʻi, mo eʻehi mei ai ʻa e kakai . . . Ko e ngaahi mahaki ʻatautolu naʻe fua ʻe he toko taha ko ia . . . Naʻe fai hono hokaʻi koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻatautolu . . . Hange ha lami ʻoku taki atu ke tamateʻi.” ʻOku totonu ke lau kotoa e potutohi ko eni ʻia Aisea vahe 53 ko e kikite faka-Mīsaia ʻe taha, pe ʻoku totonu ko e ngaahi tafaʻaki taki taha ko ʻeni fekauʻaki mo e Mīsaiá ke vakai ki ai ko ha kikite mavahe ʻiate ia pē?
Toe fakakaukau foki, ko e Aisea 11:1, ʻa ia ʻoku pehē ai: “Pea ʻe fisiki mai ha lito mei he sinoʻiʻakau ʻo Sese, pea ʻe fua ha huli mei hono aka.” ʻI he veesi 10, ʻoku toe hā ai ʻa e kikite ko ení, ʻo fakalea meimei tatau. ʻOku totonu ke tau lau e ongo veesi ʻe ua ko ení ko e ongo kikite māvahevahe ʻe ua pe ko e kikite ʻe taha ʻoku toe leaʻaki? Ko e ngaahi fakamulituku ne aʻu ki ai fekauʻaki mo e Aisea vahe 53 mo e Aisea vahe 11 te ne mātuʻaki uesia e lahi fakakātoa ʻo e ngaahi kikite faka-Mīsaiá.
Ko ia ai, ʻoku lelei ke tau fakaʻehiʻehi mei he fakamatematē fekauʻaki mo e lahi fakakātoa ʻo e ngaahi kikite faka-Mīsaia ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú. Kuo pulusi ʻe he kautaha ʻa Sihová e ʻū lisi ʻo fakahaaʻi ai e lahi fau ʻo e ngaahi kikite fekauʻaki mo Sīsū mo honau fakahokó. a Ko e ʻū lisi ko ení ʻe lava ke tokoni ia mo fakalototoʻa kia kitautolu ʻi heʻetau ako fakafoʻituituí mo e fakafāmilí pea ʻi heʻetau ngāue fakafaifekau ki he kakaí. ʻIkai ngata aí, ko e ngaahi kikite faka-Mīsaia lahi, ko e hā pē honau lahí, ʻoku ʻomai ai e fakamoʻoni mālohi ko Sīsū ʻa e Kalaisí, pe Mīsaiá.
[Fakamatala ʻi lalo]
a Insight on the Scriptures, Voliume 1, peesi 1223; Voliume 2, peesi 387; “All Scripture Is Inspired of God and Beneficial,” peesi 343-344; Ko e Hā ʻOku Akoʻi Moʻoni ʻe he Tohi Tapú? peesi 200.