‘Ko Homau ʻOtuá Te Ne Lava ke Fakahaofi Kimautolu’

‘Ko Homau ʻOtuá Te Ne Lava ke Fakahaofi Kimautolu’

“ʻOku Totonu Pe ke Fai ki he Pule ʻa e ʻOtua ʻi he Pule ʻa e Tangata”

‘Ko Homau ʻOtuá Te Ne Lava ke Fakahaofi Kimautolu’

KO E meʻa ko eni naʻe hokó naʻe faʻufaʻu ia ke fakatoʻoaloto. Naʻe fokotuʻu ha fuʻu ʻīmisi koula kāfakafa ʻi he potu tafangafanga ko Tulá, ngalingali naʻe ofi ki he kolo lahi ko Pāpiloné. Naʻe teuaki ke kātoangaʻi ʻa e fuʻu ʻīmisí lolotonga ha kātoanga makehe naʻe kau ki ai ʻa e kau ʻōfisa māʻolungá ʻa ia naʻe fiemaʻu ke nau punou ki he ʻīmisí ʻi he haʻaki fakataha ha ngaahi meʻalea kehekehe. Naʻe tuʻutuʻuniʻi ʻe he tuʻi Pāpilone ko Nepukanesá, ka ʻi ai ha taha ʻe ʻikai lotu ki he ʻīmisí ʻe lī ia ki ha fōnise afi vela kakaha. Ko hai ia ʻe fakatoʻotoʻa ke talangataʻa ki he tuʻutuʻuni ko iá?

ʻI he ʻohovale ʻa e fuʻu matangá, ko e toko tolu manavahē-ʻOtua ʻo e kau lotu kia Sihová—ʻa Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikō—naʻe ʻikai te nau punou. Naʻa nau ʻiloʻi ko e fai peheé ʻe maumauʻi ai ʻa ʻenau anga-līʻoa maʻataʻatā kia Sihova ko e ʻOtuá. (Teutalonome 5:​8-10) ʻI hono fekauʻi ke nau fakamatala ki he ʻuhinga ʻo ʻenau tuʻu maʻú, naʻa nau tala ange taʻemanavahē kia Nepukanesa: “Kapau ko hono anga ia, ko e ʻOtua ʻoku mau tauhi ki ai te ne lava ke fakahaofi kimautolu mei he fonise afi kakaha, pea te ne fakahaofi mei he nima ʻo e ʻafiona. Pea ka ʻikai; ke meaʻi ʻe he ʻafiona, ʻe ʻikai te mau momoʻi tauhi ho ngaahi ʻotua, pe lotu ki he imisi koula kuo ke fokotuʻu.”—Taniela 3:​17, 18.

ʻI hono lī ʻa e toko tolu Hepeluú ki he fōnise afi vela kakahá, ko ha mana pē te ne toki lava ʻo fakahaofi ʻenau moʻuí. Naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ha ʻāngelo ke ne maluʻi ʻEne kau sevāniti faitōnungá. Ka naʻa nau ʻosi fili kinautolu ke nau mate ʻo ʻikai talangataʻa kia Sihova. a Ko honau tuʻungá naʻe meimei tatau mo e kau ʻapositolo ʻa Sīsū Kalaisí ʻa ia naʻa nau fakahaaʻi ʻi he ʻao ʻo e fakamaauʻanga māʻolunga faka-Siú laka hake ʻi he senituli ʻe ono ki mui ai: “ʻOku totonu pe ke fai ki he pule ʻa e ʻOtua ʻi he pule ʻa e tangata.”—Ngāue 5:29.

Ngaahi Lēsoni Mātuʻaki Mahuʻinga kia Kitautolu

Ko Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó ko e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga lelei kinautolu ʻo e tui, talangofua mo e mateaki. Naʻe ngāueʻi ʻe he toko tolu Hepeluú ʻa ʻenau tui kia Sihová. Naʻe ʻikai fakaʻatā kinautolu ʻe honau konisēnisi ʻosi akoʻi ʻe he Tohi Tapú ke nau kau ʻi ha faʻahinga ngāue pē ʻo e lotu loí pe mateakiʻi fonuá. Ko e kau Kalisitiane ʻi he ʻaho ní ʻoku nau falala kakato ki he ʻOtua moʻoní ʻi he tuʻunga meimei tatau. ʻOku tataki kinautolu ʻe honau konisēnisi ʻosi akoʻi ʻe he Tohi Tapú pea nau fakafisi ke kau ʻi he ngaahi ngāue ʻo e lotu loí pe ngaahi kātoanga ʻoku maumauʻi ai ʻa e ngaahi lao mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa e ʻOtuá.

Naʻe falala ʻa e kau Hepelū faitōnunga ʻe toko tolú kia Sihova pea nau fakafisi ke fetongiʻaki ʻenau talangofua kiate iá ha meʻa pē naʻe tuʻuaki ange ʻe he ʻEmipaea Pāpiloné ʻi he ongoongoa, tuʻunga pe lāngilangi. Naʻe loto-lelei ʻa e kau talavoú ni ke nau faingataʻaʻia pea nau mate, kae ʻikai ke maumauʻi ʻa honau vahaʻangatae mo e ʻOtuá. ʻI he hangē pē ko Mōsese ki muʻa ʻi honau taimí, naʻa nau hokohoko “kitaki [ʻi heʻenau] sio ki he Tuʻi Taʻehamai.” (Hepelu 11:27) Tatau ai pē pe naʻe fili ʻe Sihova ke fakahaofi kinautolu mei he maté pe ʻikai, naʻe fakapapauʻi pē ʻe he toko tolú ni ke tauhi maʻu ʻenau anga-tonu kiate iá kae ʻikai fakangaloku ke fakahaofi ai ʻenau moʻuí. ʻI he hangehangē ko ʻene lave ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá, ʻoku fakamatala ʻa e ʻapositolo ko Paulá ki he kau faitōnunga naʻa nau “tamateʻi ʻa e malohi ʻo e afi.” (Hepelu 11:34) Ko e tui mo e talangofua peheé ʻoku fakahāhaaʻi ia ʻe he kau sevāniti ʻa Sihová ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahi ʻo ʻenau anga-tonú ʻi hotau ʻahó ni.

Mei he meʻa naʻe hoko kia Setaleki, Mēsake mo ʻApitenikoó, ʻoku tau toe ako mei ai ʻoku fakapaleʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e mateaki kiate iá. Naʻe hiva ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “[Ko] Jihova . . . oku ikai te ne liaki hono kakai maonioni” pe kau mateakí. (Sāme 37:​28PM) ʻI he ʻahó ni, heʻikai lava ke tau ʻamanekina hano fakahaofi fakaemana kitautolu ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē ko ia naʻá ne fai ki he toko tolu Hepeluú. Ka neongo iá, ʻoku lava ke tau loto-falala, tatau ai pē pe ko e hā ʻa e faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá, ʻe tokonaki mai ʻe heʻetau Tamai fakahēvaní ʻa e tokoni. ʻE lava ke toʻo ʻosi ʻe he ʻOtuá ʻa e palopalemá, ʻomai kia kitautolu ʻa e mālohi ke tau kātekina ia, pe fokotuʻu hake kitautolu, kapau te tau tauhi maʻu ʻetau anga-tonú ʻo aʻu ki he mate. (Sāme 37:​10, 11, 29; Sione 5:​28, 29) ʻOku ikuna ʻa ʻetau tuí, talangofuá mo e mateakí ʻi he taimi kotoa pē ʻoku ʻahiʻahiʻi ai ʻetau anga-tonú pea tau fili ke talangofua ki he ʻOtuá kae ʻikai ko e tangatá.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Sio ki he 2006 Calendar of Jehovah’s Witnesses, Siulai/ʻAokosi.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 9]

NAʻÁ KE ʻILOʻI?

• Naʻe taʻu 20 tupu lahi ʻa e toko tolu Hepeluú ʻi he taimi ne nau fetaulaki ai mo hono ʻahiʻahiʻi ʻo ʻenau anga-tonú.

• Naʻe hā mahino ne tafu ke vela ʻaupito ʻa e fōnisé.—Taniela 3:19.