Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Iku ʻa e ʻAfungí ki he Ongoongo-Kovi

ʻOku Iku ʻa e ʻAfungí ki he Ongoongo-Kovi

ʻOku Iku ʻa e ʻAfungí ki he Ongoongo-Kovi

“Kuo haʻu ʻa e ʻafungí? ʻE haʻu leva mo e ongoongo-koví; ka ko e potó ʻoku ʻi he faʻahinga anga-fakanānaá ia.”—PALOVEPI 11:​2, NW (LEA FAKATĀTĀ, PM).

1, 2. Ko e hā ʻa e ʻafungí, pea ʻi he founga fē kuo iku atu ai ia ki he fakatuʻutāmakí?

 KO HA tokotaha Līvai meheka ʻokú ne taki ha fuʻu kakai angatuʻu tokolahi ki he kau maʻu mafai kuo fakanofo ʻa Sihová. Ko ha pilinisi fiemāʻolunga ʻokú ne faʻufaʻu ha filioʻi kākā ke ne faʻao ʻaki ʻa e taloni ʻo ʻene tamaí. Ko ha tuʻi taʻefaʻakātaki ʻokú ne taʻetokaʻi ʻa e ngaahi fakahinohino pau ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá. ʻOku maʻu ʻe he kau ʻIsileli ʻe toko tolu ko ʻení ha ʻulungaanga tatau: ko e ʻafungí.

2 Ko e ʻafungí ko ha anga ia ʻo e lotó ʻokú ne ʻomai ha fakamanamana mafatukituki ki he faʻahinga kotoa. (Sāme 19:13) Ko e tokotaha ʻafungí ʻokú ne fai hokohoko loto-toʻa ʻa e ngaahi meʻá ʻi he ʻikai fakamafaiʻi ia ke ne fai iá. ʻOku faʻa taki atu ʻa e meʻá ni ki he fakatuʻutāmaki. Ko hono moʻoní, kuo hanga ʻe he ʻafungí ʻo fakaʻauha ʻa e ngaahi tuʻi pea fakatooki ʻa e ngaahi ʻemipaea. (Selemaia 50:​29, 31, 32; Taniela 5:20) Kuo aʻu ʻo ne tauheleʻi ʻa e niʻihi ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová pea taki atu ai kinautolu ki heʻenau ʻauhá.

3. ʻOku malava fēfē ke tau ako fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻafungí?

3 Ko e ʻuhinga lelei ʻoku pehē ai ʻe he Tohitapú: “Kuo haʻu ʻa e ʻafungí? ʻE haʻu leva mo e ongoongo-koví; ka ko e potó ʻoku ʻi he faʻahinga anga-fakanānaá ia.” (Palovepi 11:​2NW) ʻOku tokonaki mai ʻe he Tohitapú kiate kitautolu ʻa e ngaahi fakatātā ʻoku nau fakapapauʻi ʻa e moʻoni ʻo e palōveepi ko ʻení. Ko hano sivisiviʻi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni ʻe tokoni ia kiate kitautolu ke tau sio ai ki he fakatuʻutāmaki ʻo e fakalaka atu mei he ngaahi ngataʻanga totonú. Ko ia ai, tau fakakaukau angé ki he founga naʻe hanga ai ʻe he meheká, fiemāʻolungá, mo e taʻefaʻakātakí ʻo fakatupunga ʻa e kau tangata ʻe toko tolu naʻe lave ki ai ʻi he kamataʻangá ke nau fai ʻa e ʻafungí, ʻo iku atu ai ki heʻenau ongoongo-koví.

Kola—Ko ha Tokotaha-Angatuʻu Meheka

4. (a) Ko hai ʻa Kola, pea ko e hā ʻa e ngaahi meʻa fakahisitōlia naʻe hoko naʻá ne kaunga taʻetoeveiveiua ki aí? (e) ʻI hono ngaahi taʻu ki muí, ko e hā ʻa e tōʻonga ongoongo-kovi naʻe fakalanga ʻe Kolá?

4 Ko Kolá ko ha Līvai ia ʻi he haʻa Kōhaté, naʻe tokouaʻaki ʻe Mōsese mo ʻĒlone. ʻOku hā mahino, naʻá ne mateaki kia Sihova ʻi ha ngaahi hongofuluʻi taʻu. Naʻe maʻu ʻe Kola ʻa e monū ke ne kau ʻi he lotolotonga ʻo e faʻahinga naʻe fakahaofi fakaemana atu ʻi he Tahi Kulokulá, pea ʻoku hangehangē naʻá ne kau ʻi hono fakahoko ʻa e fakamaau ʻa Sihova ki he kau ʻIsileli lotu ki he kiʻi pulú ʻi he Moʻunga Sainaí. (Ekisoto 32:26) Kae kehe, naʻe faai mai pē pea hoko ʻa Kola ko e taki angatuʻu ia ʻi ha fakafepaki kia Mōsese mo ʻĒlone ʻa ia naʻe kau ai ʻa Tētani, ʻApilami, mo ʻOni, ʻi he haʻa Lūpení, fakataha mo e kau ʻulumotuʻa ʻIsileli ʻe toko 250. a “Oku lahi fau a hoo mo fie bule amoua,” ko ʻenau lea ia kia Mōsese mo ʻĒloné, “he kuo maonioni taki taha kotoabe ae kakai, bea oku iate kinautolu a Jihova: bea koeha te mo hiki hake ai akimoua ke mo maoluga i he kakai [“fakatahaʻanga,” NW] a Jihova?”—Nomipa 16:​1-3PM.

5, 6. (a) Ko e hā naʻe angatuʻu ai ʻa Kola kia Mōsese mo ʻĒloné? (e) Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku hangehangē naʻe ʻikai fakamahuʻingaʻi ʻe Kola ʻa hono tuʻunga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá?

5 ʻI he hili ʻa e ngaahi taʻu ʻo e anga-tonú, ko e hā ne angatuʻu ai ʻa Kolá? ʻOku pau naʻe ʻikai ke fakafeʻātungia ʻa e tuʻunga-taki ia ʻo Mōsese ki ʻIsilelí, he ne “agavaivai ia, o lahi hake i he kau tagata kotoabe nae i he fuga o mamani.” (Nomipa 12:​3PM) Ka, ʻoku hangehangē naʻe meheka ʻa Kola kia Mōsese mo ʻĒlone pea ʻita ʻi heʻena tuʻu-ki-muʻá, pea naʻe taki atu ai ia ʻe he meʻá ni ke ne lea—fehālaaki—ʻo pehē naʻá na hiki hake fakaehaua mo siokita kinaua ʻo na māʻolunga ʻi he fakatahaʻangá.—Sāme 106:16.

6 Ko e konga ʻo e palopalema ʻa Kolá ʻoku mātuʻaki hangehangē naʻe ʻikai te ne koloaʻaki ʻa hono ngaahi monū tonu ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá. Ko e moʻoni, ko e kau Līvai ʻi he haʻa Kōhaté naʻe ʻikai ko ha kau taulaʻeiki, ka ko e kau faiako kinautolu ʻo e Lao ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau toe toʻo ʻa e naunau mo e ʻū meʻa ngaohi kai ʻo e tāpanekalé ʻi he taimi naʻe pau ai ke fetukutuku ʻa e ngaahi meʻá ni. Naʻe ʻikai ko ha ngafa taʻemahuʻinga ia, he ko e ʻū meʻa ngaohi kai toputapú naʻe lava ke toʻo pē ia ʻe he faʻahinga tāutaha naʻa nau maʻa fakalotu mo fakaeʻulungāngá. (Aisea 52:​11 [Isaia, PM]) Ko ia ai, ʻi he fakafetaulaki ʻa Mōsese kia Kolá, ko hono moʻoní, naʻá ne ʻeke ange ki ai, ʻOkú ke vakai ki ho vāhenga-ngāué ko ha meʻa ʻoku mātuʻaki siʻi hono mahuʻingá ʻa ia kuo pau ai ke ke toe kakapa ki he tuʻunga-taulaʻeikí? (Nomipa 16:​9, 10) Naʻe ʻikai lava ke fakatokangaʻi ʻe Kola ko e lāngilangi lahi tahá ko hono tauhi anga-tonu ʻa Sihova ʻo fakatatau ki heʻene fokotuʻutuʻú—ʻikai ko hono maʻu ha faʻahinga tuʻunga pe lakanga makehe.—Sāme 84:10.

7. (a) Naʻe anga-fēfē ʻa e feangai ʻa Mōsese mo Kola mo ʻene kau tangatá? (e) Naʻe anga-fēfē hono ʻomai ʻe he angatuʻu ʻa Kolá ha ikuʻanga fakatuʻutāmakí?

7 Naʻe fakaafeʻi ʻe Mōsese ʻa Kola mo ʻene kau tangatá, ke nau fakatahataha ʻi he pongipongi hono hokó ki he tēniti ʻo e feʻiloakiʻangá fakataha mo ha ngaahi ʻaiʻanga malala mo e ʻinisēnisi. Naʻe ʻikai fakamafaiʻi ʻa Kola mo ʻene kau tangatá ke nau tutu ʻinisēnisi, koeʻuhi naʻe ʻikai ko ha kau taulaʻeiki kinautolu. Kapau naʻa nau haʻu mo e ngaahi ʻaiʻanga malalá mo e ʻinisēnisí, ʻe fakahaaʻi mahino ʻe he meʻá ni ko e kau tangatá ni naʻa nau kei ongoʻi pē naʻe ʻi ai ʻenau totonu ke ngāue ko e kau taulaʻeiki—neongo ʻenau maʻu ʻa e pō kakato ko iá ke nau toe fakakaukau ai ki he meʻá. ʻI heʻenau fakatefua mai he pongipongi hono hokó, naʻe fakahāhaaʻi totonu ai ʻe Sihova ʻa ʻene houhaú. ʻI he fekauʻaki mo e haʻa Lūpení, naʻe “fakamanga ʻe he kelekele hono ngutu, ʻo ne folo fua kinautolu.” Ko e toengá, ʻo kau ai ʻa Kola, naʻe keina ʻe he afi mei he ʻOtuá. (Teutalonome 11:6; Nomipa 16:​16-35; 26:10) Naʻe iku ʻa e ʻafungi ʻa Kolá ki he ongoongo-kovi taupotú—ko e taʻehōifua ai ʻa e ʻOtuá!

Talitekeʻi ʻa e “Holi ki he Meheka”

8. ʻOku malava fēfē ke hā ʻa e “holi ki he meheka” tonu ʻi he lotolotonga ʻo e kau Kalisitiané?

8 Ko e fakamatala fekauʻaki mo Kolá ko ha fakatokanga ia kiate kitautolu. Koeʻuhi ko ha “holi ki he meheka” ʻoku nofo ʻi he faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá, ʻoku malava ke hā tonu mai ia naʻa mo e ʻi he fakatahaʻanga Kalisitiané. (Semisi 4:​5PM) Ko e fakatātaá, ʻoku tau tokanga nai ki he tuʻungá. Hangē ko Kolá, ʻoku tau meheka nai ki he faʻahinga ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi monū ʻoku tau holi ki aí. Pe ʻoku malava ke tau hoko ʻo hangē ko e tokotaha Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ko hono hingoá ko Taiotifi. Naʻá ne fakaangaʻi lahi ʻa e mafai fakaeʻapositoló, koeʻuhi ʻoku hā mahino naʻá ne fiepule. Ko e moʻoni, naʻe tohi ʻa Sione ʻo pehē ko Taiotifí “oku manako ke lahi hake iate kinautolu.”—3 Sione 9PM.

9. (a) Ko e hā ʻa e fakakaukau ki he ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá ʻoku fiemaʻu ke tau fakaʻehiʻehi mei aí? (e) Ko e hā ʻa e vakai totonu fekauʻaki mo hotau tuʻunga ʻi he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá?

9 Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke hala ki ha tangata Kalisitiane ke ne kakapa atu ki he ngaahi fatongia ʻi he fakatahaʻangá. Naʻe aʻu ʻo fakalototoʻaʻi ʻe Paula ha ʻalunga pehē. (1 Timote 3:1) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻaupito totonu ke tau vakai ki he ngaahi monū ʻo e ngāué ko ha ngaahi fakaʻilonga fakaeʻulungaanga ia ʻo e lavameʻa, ʻo hangē ia ko hono maʻu kinautolú, kuo tau ngaʻunu hake ai ʻi ha kakaʻanga ʻo ha tuʻunga ʻoku taku fekauʻaki mo e laka ki muʻá. Manatuʻi, naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko ia oku loto ke lahi iate kimoutolu, ke hoko ia ko ho mou tauhi. Bea ko ia oku loto ke eiki iate kimoutolu, e hoko ia ko hoo mou tamaioeiki.” (Mātiu 20:​26, 27PM) ʻOku hā mahino, ʻe hala ke meheka ki he faʻahinga ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fatongia lahi angé, ʻo hangē ia ko hotau mahuʻinga ki he ʻOtuá ʻoku fakatuʻunga ʻi hotau “lakanga” ʻi heʻene kautahá. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Ko kimoutolu ko e ngāhi tokoua kotoa pe.” (Mātiu 23:8) ʻIo, pe ko ha tokotaha malanga pe tāimuʻa, toki papitaiso pe tokotaha tauhi mateaki-angatonu fuoloa—ko e faʻahinga kotoa ʻoku nau tauhi loto-ʻaufuatō ʻa Sihová ʻoku nau maʻu ha tuʻunga mahuʻinga ʻi heʻene fokotuʻutuʻú. (Luke 10:27; 12:​6, 7; Kaletia 3:28; Hepelu 6:10) Ko ha tāpuaki moʻoni ke ngāue uma ki he uma mo e laui miliona ko ia ʻoku nau feinga ke ngāueʻaki ʻa e akonaki ʻa e Tohitapú: “Mou noʻo kotoa pe ʻaki ʻa e fefakavaivaiʻaki.”—1 Pita 5:5.

ʻApisalome—Ko ha Tokotaha Fiemāʻolunga Fakasio-Faingamālie Siokita

10. Ko hai ʻa ʻApisalome, pea naʻe anga-fēfē ʻene feinga ke maʻu mai ʻa e leleiʻia ʻa e faʻahinga naʻe haʻu ki he tuʻí ki ha fakamāú?

10 Ko e ʻalunga moʻui ʻa e foha hono tolu ʻo Tuʻi Tēvitá, ʻa ʻApisalome, ʻokú ne tokonaki mai ha fakatātā ʻaonga ʻo e fiemāʻolungá. Naʻe feinga ʻa e tokotaha fakasio-faingamālie siokita faʻufaʻu kākā ko ʻení ke ne maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e faʻahinga ko ia naʻa nau haʻu ki he tuʻí ki ha fakamāú. ʻUluakí, naʻá ne fakahuʻuhuʻu ʻo pehē naʻe ʻikai tokanga ʻa Tēvita ki heʻenau ngaahi fiemaʻú. Pea naʻá ne toki taʻofi leva ʻene founga olopoto kākaá kae fakahaaʻi ʻa ʻene taumuʻa totonú. “Taumaiā ne fakanofo au ke fai fakamāu ʻi he fonua,” ko e laulautuʻu ia ʻa ʻApisalomé, “kae haʻu kiate au ʻa e kakai kotoa ʻoku ʻi ai ʻenau meʻa ke fakatonutonu pe fakamāu, te u taukapoʻi ʻene totonu.” Naʻe ʻikai hano ngataʻanga ʻo e filioʻi anga-kākā ʻa ʻApisalomé. “Ka ʻiloange foki ʻe ʻunuʻunu mai ha taha ke fakaʻapaʻapa ki ai,” ko e lau ia ʻa e Tohitapú, “naʻa ne ala ʻo puke ia, ʻo fekita ki ai. ʻIo, naʻe pehe ʻa e fai ʻa Apisalome ki he Isileli kotoa naʻe haʻu ke fakamāu ki he tuʻi.” Ko e hā hono olá? “Naʻe kaihaʻasi ʻe Apisalome ʻa e loto ʻo e kau tangata Isileli.”—2 Samiuela 15:​1-6.

11. Naʻe anga-fēfē ʻa e feinga ʻa ʻApisalome ke faʻao ʻa e taloni ʻo Tēvitá?

11 Naʻe fakapapauʻi ʻe ʻApisalome ke ne faʻao ʻa e tuʻunga-tuʻi ʻo ʻene tamaí. ʻI he taʻu ʻe nima ki muʻá, naʻá ne fakapoongi ai ʻa e foha lahi taha ʻo Tēvitá, ʻa ʻAmanoni, ko e sāuni ʻo fakavaʻanga ki hono tohotohoʻi ʻo e tuofefine ʻo ʻApisalome ko Temá. (2 Samiuela 13:​28, 29) Kae kehe, naʻa mo e taimi ko iá ne ʻosi tuku nai ai ʻe ʻApisalome ʻene tokangá ki he taloní, ʻi he vakai ki he fakapoongi ʻo ʻAmanoní ko ha founga faingamālie ia ke taʻofi ʻaki ha feʻauhi. b ʻI ha faʻahinga tuʻunga pē, ʻi he hoko pē ʻa e taimí, naʻe fai leva ʻe ʻApisalome ʻene foʻi laká. Naʻá ne ʻai ke talaki ʻi he fonuá kotoa ʻa hono tuʻunga-tuʻí.—2 Samiuela 15:10.

12. Fakamatalaʻi ʻa e anga ʻo e iku ʻa e ʻafungi ʻa ʻApisalomé ki he ongoongo-koví.

12 ʻI ha kiʻi taimi siʻi, naʻe lavameʻa ʻa ʻApisalome, he “naʻe tuʻu kaukaua ʻa e fakaaoao; pea naʻe fakautuutu ai pe ʻa e toko lahi ʻo e kakai ʻa Apisalome.” ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe fakamālohiʻi ai ʻa Tuʻi Tēvita ke ne hola telia ʻene moʻuí. (2 Samiuela 15:​12-17) Neongo ia, naʻe vave ʻa e mutukia ʻa e lakanga ʻo ʻApisalomé ʻi hono tāmateʻi ia ʻe Sioapé, ʻo lī ki ha fuʻu luo, pea tanu ʻaki ʻa e maká. Fakaʻuta atu—ko e tangata fiemāʻolunga ʻeni naʻá ne loto ke ne tuʻí naʻe aʻu ʻo ʻikai ke tanu fakalelei ia ʻi heʻene maté! c Ko e ʻafungí naʻe iku moʻoni atu ia ki he ongoongo-kovi ai ʻa ʻApisalome.—2 Samiuela 18:​9-17.

Fakamamaʻo mei he Fiemāʻolunga Siokitá

13. ʻOku malava fēfē ke faiaka ʻi he loto ʻo ha Kalisitiane ha laumālie ʻo e fiemāʻolungá?

13 ʻOku hoko ko ha lēsoni kiate kitautolu ʻa e ʻalu hake ʻa ʻApisalome ʻo maʻu mafaí pea mo ʻene tō ki mui aí. ʻI he māmani anga-fulikivanu ʻo e ʻaho ní, ko e meʻa anga-maheni pē ia ki he kakaí ke fakahekeheke ki he kau māʻolunga ʻiate kinautolú, ʻo feinga ke ʻai ke nau hā lelei kiate kinautolu koeʻuhi pē ke ʻai ke nau ʻilonga pe ke maʻu nai ai ha faʻahinga monū pe hiki lakanga. ʻI he taimi tatau pē, ʻoku nau fai nai ha ngaahi lea pōlepole ki he faʻahinga māʻulalo ʻiate kinautolú, ʻi he ʻamanaki ke maʻu mai ʻaki ʻenau leleiʻiá mo e poupoú. Kapau heʻikai ke tau tokanga, ʻe lava ke faiaka ha faʻahinga laumālie fiemāʻolunga pehē ʻi hotau lotó. ʻOku hā mahino, naʻe hoko ʻeni ʻi he lotolotonga ʻo e niʻihi ʻi he ʻuluaki senitulí, ʻo pau ai ki he kau ʻapositoló ke nau fai ha ngaahi fakatokanga mālohi fekauʻaki mo e faʻahinga peheé.—Kaletia 4:17; 3 Sione 9, 10.

14. Ko e hā ʻoku totonu ai ke tau fakaʻehiʻehi mei ha laumālie ʻo e fiemāʻolungá mo e fakahīkihikiʻi-kitá?

14 ʻOku ʻikai ha feituʻu ʻa Sihova ʻi heʻene kautahá ki he kau faʻufaʻu kākā fakahīkihikiʻi-kita ko ia ʻoku nau feinga ke “kumi . . . ho nau ogoogolelei onautolu.” (Palovepi 25:​27PM) Ko e moʻoni, ʻoku fakatokanga mai ʻa e Tohitapú: “Ke fakaʻauha mai ʻe he ʻEiki ʻa e ngaahi loungutu momoleʻolunga, ʻa e ʻelelo ʻoku lea fakamofutofuta.” (Sāme 12:3) Naʻe maʻu ʻe ʻApisalome ha loungutu momoleʻolunga. Naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakahekeheke ki he faʻahinga ko ia naʻá ne fiemaʻu ʻenau leleiʻiá—ʻo fai kotoa pē ke maʻu ha tuʻunga mafai mānumanu. ʻI hono kehe ʻaupitó, he tāpuekina lahi ē ko kitautolu ke tau hoko ʻo ʻi he lotolotonga ʻo ha fetokouaʻaki ʻoku muimui ʻi he akonaki ʻa Paulá: “ʻOua ʻe feinga ki ha meʻa ko e fakafekakeʻi, pe ko e fieongoongoa; ka ʻi hoʻomou loto taʻehiki mou taki taha lau ʻoku lelei hake ʻa hono kainga ʻiate ia.”—Filipai 2:3.

Saula—Ko ha Tuʻi Taʻefaʻakātaki

15. Naʻe anga-fēfē hono fakahāhā ʻe Saula ʻi ha taimi ʻe taha ʻa ʻene anga-fakanānaá?

15 Ko Saula, ʻa ia naʻe hoko ki mui ko ha tuʻi ʻo ʻIsilelí, naʻe anga-fakanānā ʻi he taimi ʻe taha. Ko e fakatātaá, fakakaukau ange ki he meʻa naʻe hoko ʻi he ngaahi taʻu ʻo ʻene kei talavoú. ʻI he taimi naʻe lea lelei ai ʻo kau kiate ia ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ko Sāmiuelá, naʻe tali anga-fakatōkilalo ʻa Saula: “ʻIkai ko e Penisimani au, ʻo kau ki he siʻi taha ʻi he ngaahi matakali Isileli? pea ko hoku famili ko e kihiʻi siʻi ʻi he ngaahi famili ʻo Penisimani? ko e ha ʻoku ke lea pehe ai kiate au?”—1 Samiuela 9:21.

16. ʻI he founga fē naʻe fakahāhaaʻi ai ʻe Saula ha fakakaukau taʻefaʻakātakí?

16 Kae kehe, ki mui aí ne puli atu ʻa e anga-fakanānā ʻa Saulá. ʻI he lolotonga ʻa e tau mo e kau Filisitiá, naʻá ne holomui ai ki Kilikali, ʻa ia naʻe ʻamanekina ai ia ke ne tatali ai ke haʻu ʻa Sāmiuela ʻo fai ʻa e kole ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e ngaahi feilaulau. ʻI he ʻikai ke haʻu ʻa Sāmiuela ʻi he taimi naʻe kotofa ki aí, naʻe fai ai ʻi he ʻafungi ʻe Saula tonu ʻa e feilaulau tutú. ʻI heʻene ʻosí atu pē, naʻe aʻu mai ʻa Sāmiuela. “Koeha ia kuo ke fai?” ko e fehuʻi ia ʻa Sāmiuelá. Naʻe tali ange ʻe Saula: “Koe mea i he eku vakai kuo movete ae kakai meiate au, bea nae ikai te ke hoko mai i he gaahi aho nae kotofa, . . . koia neu kataki ai au o atu ae feilaulau tutu.”—1 Samiuela 13:​8-12PM.

17. (a) ʻI he ʻuluaki fakakaukaú atu pē, ko e hā nai ʻoku hā ngali ala fakatonuhiaʻi ai ʻa e ngaahi ngāue naʻe fai ʻe Saulá? (e) Ko e hā naʻe fakahalaiaʻi ai ʻe Sihova ʻa Saula ʻi heʻene tōʻonga taʻefaʻakātakí?

17 ʻI he ʻuluaki fakakaukaú atu pē, ʻoku hā ngali ala fakatonuhiaʻi nai ʻa e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe Saulá. He ko ē, ko e kakai ʻa e ʻOtuá naʻa nau “faingataʻaʻia,” “fakahohaʻa,” pea nau tetetete koeʻuhi ko e tuʻunga faingatāmaki naʻa nau ʻi aí. (1 Samiuela 13:​6, 7) Ko hono moʻoní, ʻoku ʻikai ke hala ʻa ʻete tomuʻa fai ʻe kita ʻa e meʻá ʻi he taimi ʻoku fakaʻatā ai ʻe he ngaahi tuʻunga ʻoku hokó. d Neongo ia, manatuʻi, ʻoku malava ʻe Sihova ke ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi lotó mo mahinoʻi ʻetau ngaahi taumuʻa loloto ʻi lotó. (1 Samiuela 16:7) Ko ia ai, kuo pau naʻá ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ʻe niʻihi fekauʻaki mo Saula ʻoku ʻikai ke fakahaaʻi hangatonu mai ia ʻi he fakamatala ʻa e Tohitapú. Ko e fakatātaá, naʻe ʻafioʻi nai ʻe Sihova ko e taʻefaʻakātaki ʻa Saulá naʻe ueʻi ia ʻe he loto-pōlepolé. Mahalo pē naʻe fakaʻita lahi ʻa Saulá he ko ia ē—ko e tuʻi ʻo ʻIsileli kātoá—ne fiemaʻu ke ne tatali ki he tokotaha naʻá ne vakai ki ai ko ha palōfita motuʻa, mo tolotoloi-meʻa! Ko hono moʻoní, naʻe ongoʻi ʻe Saula ia ne hanga ʻe he fakatuotuai ʻa Sāmiuelá ʻo ʻoange kiate ia ʻa e totonu ke ne fai ʻe ia ʻa e ngaahi meʻá ʻiate ia pē kae taʻetokanga ai ki he ngaahi fakahinohino pau naʻe ʻoange kiate iá. Ko e olá? Naʻe ʻikai ke fakamālōʻiaʻi ʻe Sāmiuela ia ʻa e tomuʻa fai ʻe Saula ʻa e meʻá. ʻI hono kehe ʻaupitó, naʻá ne tuku ha tautea kia Saula, ʻi heʻene pehē: “E ikai tuu mau ho buleaga . . . koeuhi nae ikai te ke tauhi aia nae fekau e Jihova kiate koe.” (1 Samiuela 13:​13, 14PM) Ko e toe iku eni ʻa e ʻafungí ki he ongoongo-koví.

Maluʻi mei he Taʻefaʻakātakí

18, 19. (a) Fakamatalaʻi ʻa e founga ʻoku malava ai ʻe he taʻefaʻakātakí ʻo fakatupunga ha sevāniti ʻa e ʻOtuá ʻi onopooni ke ne fai ʻa e ʻafungí. (e) Ko e hā ʻoku totonu ke tau manatuʻi fekauʻaki mo e ngāue ʻa e fakatahaʻanga Kalisitiané?

18 Ko e fakamatala fekauʻaki mo e tōʻonga ʻafungi ʻa Saulá kuo lēkooti ia ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá ke ʻaonga kiate kitautolu. (1 Kolinito 10:11) ʻOku faingofua ʻaupito kiate kitautolu ke tau hoko ʻo loto-mamahi ʻi he ngaahi taʻehaohaoa ʻa hotau fanga tokouá. Hangē ko Saulá, te tau hoko nai ʻo taʻefaʻakātaki, ʻo ongoʻi kapau ʻoku fiemaʻu ke fakaleleiʻi totonu ʻa e ngaahi meʻá, kuo pau ke tau fai ia ʻe kitautolu. Ko e fakatātaá, tau pehē pē ʻoku ʻi ai ha tokoua ia ʻoku mahulu hake ʻi he ngaahi faʻahinga pōtoʻi ʻi he fokotuʻutuʻu māú. ʻOkú ne tauhi-taimi, laka mo e taimí ʻi he ngaahi meʻa ʻa e fakatahaʻangá, pea tufakangaʻaki ʻa e leá mo e faiakó. ʻI he taimi tatau pē, ʻokú ne ongoʻi ʻe ia ʻoku ʻikai ke tatau ʻa e niʻihi kehé ia mo ʻene ngaahi tuʻunga māú, pea ʻoku ʻikai te nau ofi hake ki he tuʻunga lavameʻa ko ia ʻokú ne fiemaʻú. ʻOku fakatonuhiaʻi ia ʻe he meʻá ni ke ne fakahāhā ha taʻefaʻakātaki? ʻOku totonu ke ne fakaangaʻi hono fanga tokouá, ʻo fakahuʻuhuʻu nai ka ne taʻeʻoua ʻene ngaahi feingá heʻikai ha meʻa ia ʻe lava pea ʻe ʻalu vaivai ai ʻa e fakatahaʻangá? ʻE hoko ʻeni ko e ʻafungi!

19 Ko hono moʻoní, ko e hā ʻokú ne pukepuke fakataha ha fakatahaʻanga ʻo e kau Kalisitiané? Ko e ngaahi pōtoʻi ʻi hono fai ʻo e ngāué? tuʻunga ʻo e lavameʻá? loloto ʻo e ʻiló? Ko e moʻoni, ʻoku ʻaonga ʻa e ngaahi meʻá ni ki he lele lelei ʻa ha fakatahaʻanga. (1 Kolinito 14:40; Filipai 3:16; 2 Pita 3:18) Kae kehe, naʻe pehē ʻe Sīsū ʻe tautefito hono ʻiloʻi ʻa hono kau muimuí ʻi heʻenau ʻofá. (Sione 13:35) Ko e ʻuhinga ia, ʻi he lolotonga ʻo e fokotuʻutuʻu māú, ko e kau mātuʻa tokangá, ʻoku nau lāuʻilo ko e fakatahaʻangá ʻoku ʻikai ko ha kautaha fakapisinisi ia ʻoku fiemaʻu ke fakalele fefeka; ʻi hono kehé, ʻoku faʻu ʻaki ia ha tākanga ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e tokanga fakaalaala. (Aisea 32:​1, 2; 40:11) Ko e ʻafungi ʻo taʻetokaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni peheé ʻoku faʻa iku ia ki he fakakikihi. ʻI hono kehé, ko e fokotuʻutuʻu maau fakaʻotuá ʻokú ne ʻomai ʻa e melino.—1 Kolinito 14:33; Kaletia 6:16.

20. Ko e hā ʻe lāulea ki ai ʻi he kupu hoko maí?

20 Ko e ngaahi fakamatala ʻa e Tohitapú fekauʻaki mo Kola, ʻApisalome, mo Saulá ʻoku fakahaaʻi mahino mai ai ko e ʻafungí ʻoku iku ia ki he ongoongo-kovi, ʻo hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Palovepi 11:2. Kae kehe, ʻoku tānaki mai ʻe he veesi Tohitapu tatau pē: “Ko e potó ʻoku ʻi he kau anga-fakanānaá ia.” Ko e hā ʻa e anga-fakanānā? Ko e hā ʻa e ngaahi faʻifaʻitakiʻanga mei he Tohitapú ʻoku malava ke tokoni ki hono fakaeʻa mai ʻa e ʻulungaanga ko ʻení, pea ʻe malava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e anga-fakanānaá he ʻahó ni? ʻE lāulea ki he ngaahi fehuʻí ni ʻi he kupu hoko maí.

[Fakamatala ʻi lalo]

a Koeʻuhi ko Lūpení ko e ʻuluaki foha ia ʻo Sēkopé, ko e faʻahinga ʻo hono ngaahi hakó ʻa ia naʻe fakatafokiʻi ʻe Kola ke nau angatuʻú naʻa nau ʻita nai koeʻuhi ko Mōsese—ko ha hako ia ʻo Līvai—naʻá ne maʻu ʻa e tuʻunga mafai kiate kinautolú.

b Ko Kiliapi, ʻa e foha hono ua ʻo Tēvitá, ʻoku ʻikai ha lave ki ai ʻi he hili hono fanauʻí. Naʻe mate nai ia ʻi ha taimi ki muʻa ʻi he angatuʻu ʻa ʻApisalomé.

c ʻI he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú, ko hono tanu ʻa e sino ʻo ha tokotaha mate ko ha ngāue ia naʻe mahuʻinga lahi. Ko ia ai, ʻi he ʻikai ke fai hano tanú ko ha mala ia pea naʻá ne faʻa fakahaaʻi ʻa e taʻehōifua ʻa e ʻOtuá.—Selemaia 25:​32, 33.

d Ko e fakatātaá, naʻe fai ʻe Fineasi ha ngāue fakavavevave ke taʻofi ʻaki ha mala naʻá ne tāmateʻi ʻa e laui mano ʻo e kau ʻIsilelí, pea ko Tēvita naʻá ne fakaʻaiʻai ʻa ʻene kau tangata ʻaungaluá ke kau fakataha mo ia ʻi hono kai ʻa e mā fono ʻi he “Fale ʻo e ʻOtua.” Naʻe ʻikai ke fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ia ʻo lau ko e ʻafungi ha taha ʻi he ongo ʻalungá ni.—Mātiu 12:​2-4; Nomipa 25:​7-9; 1 Samiuela 21:​1-6.

ʻOkú Ke Manatuʻi?

• Ko e hā ʻa e ʻafungí?

• Naʻe anga-fēfē hono fakatupunga ʻe he meheká ʻa Kola ke ne tōʻonga ʻafungí?

• Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala fekauʻaki mo ʻApisalome fiemāʻolungá?

• ʻE malava fēfē ke tau fakaʻehiʻehi mei he laumālie taʻefaʻakātaki naʻe fakahāhaaʻi ʻe Saulá?

[Fehuʻi ki he Ako]

[Fakatātā ʻi he peesi 10]

Naʻe hoko ʻa Saula ʻo taʻefaʻakātaki mo tōʻonga ʻafungi