Skip to content

Skip to table of contents

Maʻu ʻa e Fakafiemālie ʻi he Mālohi ʻo Sihová

Maʻu ʻa e Fakafiemālie ʻi he Mālohi ʻo Sihová

Maʻu ʻa e Fakafiemālie ʻi he Mālohi ʻo Sihová

“I hono lahi o eku gaahi [hohaʻa] iate au, oku fakafiefiaʻi au i hoo gaahi mea fakafiemalie.”—SĀME 94:​19PM.

KI HE faʻahinga kotoa ko ia ʻoku nau fakaʻānaua ki ha fakanongá, ʻoku ʻi he Tohitapú ʻa e ngaahi lea ʻo e fakafiemālie. ʻOku ʻikai leva ha ofo, ʻi he pehē ʻe he The World Book Encyclopedia “kuo hanga ʻa e kakai taʻefaʻalaua ki he Tohitapú ki ha fakafiemālie, ʻamanaki, mo e tataki lolotonga ʻa e ngaahi taimi ʻo e faingataʻá mo e veiveiuá.” Ko e hā hono ʻuhingá?

Koeʻuhi naʻe fakamānavaʻi ʻa e Tohitapú ʻe hotau Tokotaha-Fakatupu anga-ʻofá, ʻa e “Otua oe fiemalie kotoabe,” ʻa e Tokotaha ‘aia oku ne fakafiemalieʻi akitautolu i he e tau mamahi kotoabe.’ (2 Kolinito 1:​3, 4PM) Ko iá ko e ‘Otua oe fiemalie.’ (Loma 15:​5PM) Kuo fokotuʻu ʻe Sihova ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hono tokonaki mai ha founga ʻo e tokoni kiate kitautolu hono kotoa. Naʻá ne fekau mai ʻa hono ʻAlo tofu-pē-taha-ne fakatupú, ʻa Kalaisi Sīsū, ki he māmaní ke ne ʻomai kiate kitautolu ʻa e ʻamanaki mo e fakafiemālie. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū: “Naʻe ʻofa pehe ʻa e ʻOtua ki māmāni, ko ia naʻa ne foaki hono ʻAlo tofu-pe-taha-ne-fakatupu, koeʻuhi ko ia kotoa pe ʻoku tui pikitai kiate ia ke ʻoua naʻa ʻauha, kae maʻu ʻa e moʻui taʻengata.” (Sione 3:16) ʻOku fakamatalaʻi ʻe he Tohitapú ʻa Sihova ko e tokotaha “ʻoku ne fua kavenga maʻatautolu he ʻaho kotoa; ʻio ʻa Ela ko hotau fakamoʻuiʻanga.” (Sāme 68:19) Ko e faʻahinga ko ia ʻo e tangatá ʻoku manavahē-ʻOtuá ʻoku lava ke nau lea ʻi he loto-falala: “Kuo u ʻai ʻa Sihova ʻi hoku ʻao maʻu pē; ko e meʻa ʻi heʻene ʻi hoku toʻomataʻu ko ia ai ʻe ʻikai te u ngaūe.”—Sāme 16:8.

Ko e ngaahi konga pehē ʻi he Tohitapú ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻofa loloto ʻa Sihova ko e ʻOtuá kiate kitautolu faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku hoko ʻo hā mahino ʻokú ne maʻu ʻa e holi fakamātoato​—pea pehē ki heʻene malava​—ke tokonaki mai ʻa e fakafiemālie lahi pea ke fakasiʻisiʻi ʻa ʻetau mamahí ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. “Oku ne foaki ae malohi ki he vaivai; bea kiate kinautolu oku ikai haa nau malohi oku ne fakatubu ae malohi.” (Aisea 40:​29 [Isaia], PM) ʻE lava fēfē leva ke tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he mālohi ʻo Sihová?

Ko e Ola Fakafiemālie ʻo e Tokanga Mai ʻa Sihová

Naʻe tohi ʻa e tokotaha-tohi-sāmé: “Li hoʻo kavenga kia Sihova, he te ne poupou koe ʻe ia: ʻe ʻikai te ne tuku ʻa e maʻoniʻoni ke ueʻia ʻo taʻengata.” (Sāme 55:22) ʻIo, ʻoku mahuʻingaʻia ʻa Sihova ko e ʻOtuá ʻi he fāmili ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻapositolo ko Pitá ki he kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí: “ʻOkú ne [ʻOtuá] tokanga kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:​7NW) Naʻe fakamamafaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e mahuʻinga ʻoku tuku ʻe he ʻOtuá ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻaki ʻene pehē: “ʻIkai ʻoku fakatau ha fanga kiʻi misi ʻe toko nima ki ha konga seniti ʻe ua? pea ʻoku ʻikai tuku taʻe manatu hanau toko taha ʻi he ʻafio ʻa e ʻOtua. Ka naʻa mo e ngaahi tuʻoni louʻulu ʻomoutolu kuo ʻosi lau fakalāutelau. ʻOua te mou manavahe: ʻoku mou mahuʻinga ʻi ha fanga misi tokolahi.” (Luke 12:​6, 7) ʻOku tau mahuʻinga pehē ki he ʻOtuá he ʻokú ne fakatokangaʻi naʻa mo e fanga kiʻi fakaikiiki siʻi taha ʻo fekauʻaki mo kitautolú. ʻOkú ne ʻafioʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai te tau ʻiloʻi ʻe kitautolú koeʻuhi ʻokú ne mahuʻingaʻia lahi ʻiate kitautolu taki taha.

ʻI hono ʻiloʻi ʻa e mahuʻingaʻia fakafoʻituitui ko eni ʻa Sihová naʻe fakamoʻoniʻi ʻa ʻene mātuʻaki fakafiemālie kia Suetilaná, ʻa e kiʻi finemui faifeʻauaki totongi naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. Naʻe teu ke ne fakahoko ʻa e taonakita ʻi he taimi naʻá ne fetuʻutaki ai mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. Naʻá ne tali leva ha ako Tohitapu, ʻa ia naʻe tokoniʻi ai ia ke ne hoko ʻo maheni ai mo Sihova ʻi hono tuʻunga ko ha tokotaha moʻoni ʻoku mahuʻingaʻia mai ʻi he lelei ʻaʻaná. Naʻe maongo ʻa e meʻá ni ki hono lotó, ʻo ueʻi ai ia ke liliu ʻa ʻene founga moʻuí pea ke fakatapui ia tonu ki he ʻOtuá. Naʻe toe ʻoange ai kia Suetilana ʻa e tuʻunga taʻealatuku ʻo e fakamahuʻingaʻi-kita naʻá ne fiemaʻu ke kītaki ai neongo ʻa ʻene ngaahi palopalemá, pea ke maʻu ha sio papau ki he moʻuí. “ʻOku ou tuipau,” ko ʻene lea ia he taimi ní, “ʻe ʻikai ʻaupito ke liʻaki au ʻe Sihova. Kuó u ʻilo ko e meʻa ko ia ʻoku hiki ʻi he 1 Pita 5:7 ʻoku moʻoni. ʻOku pehē ai: ‘Mou lī atu ā hono kotoa ʻo hoʻomou lotomoʻuá [kia Sihova]; he ʻokú ne tokanga kiate kimoutolu.’”

Fakafiemālie ʻa e ʻAmanaki ʻOku Makatuʻunga ʻi he Tohitapú

Ko ha founga tefito ʻa ia ʻoku tokonaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e fakafiemālié ʻoku fakafou ia ʻi heʻene Folofola kuo tohí, ʻa ia ʻoku ʻi ai ha ʻamanaki fakaofo ki he kahaʻú. Naʻe tohi ʻe he ʻapositolo ko Paulá: “He ʻilonga ha meʻa naʻe tohi muʻa naʻe tohi moʻotau akonekina; koeʻuhi ko e meʻa ʻi he fakakataki mo e poupou ʻoku fai ʻe he folofola ke tau maʻu ai ʻa e ʻamanaki lelei.” (Loma 15:4) Naʻe fakamāʻalaʻala ʻe Paula ʻa e fehokotaki ʻi he vahaʻa ʻo e ʻamanakí mo e fakafiemālie moʻoní ʻi heʻene tohi: “Bea koeni, ko ho tau . . . Otua, koe tau Tamai, aia naa ne ofeina akitautolu, o ne foaki mai ae fiemalie taegata moe amanaki lelei i he aloofa, ke ne fakafiemalie ki ho mou loto, bea fakatuu mau akimoutolu i he gaahi lea moe gaue lelei kotoabe.” (2 Tesalonaika 2:​16, 17PM) Ko e “amanaki lelei” ko ení ʻoku kau ai ʻa e ʻamanaki ki ha moʻui haohaoa, fiefia, mo taʻehanongataʻanga ʻi ha māmani palataisi.​—2 Pita 3:​13.

Ko ha ʻamanaki papau mo fakafiefia pehē naʻá ne fakalototoʻaʻi ʻa Laimonis, ʻa e ʻolokahōlika mamatea ko ia naʻe lave ki ai ʻi he kupu ki muʻá. ʻI hono lau ʻa e tohi makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová, naʻá ne fiefia ai ke ʻilo ʻo fekauʻaki mo e māmani foʻou ʻi he malumalu ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻe lava ke toe fakafoki kakato mai ai ʻa ʻene tuʻunga moʻui leleí. ʻI he Tohitapú, naʻá ne lau ai ʻa e talaʻofa fakafiefia hoko hake ʻo kau ki he fakamoʻui fakaemaná: “ʻE toki fakaava ʻa e mata ʻo e kui, pea toʻo ʻa e telinga ʻo e tuli. Toki hopo ʻa e heke hange ha tia, pea hiki mavava ʻa e ʻelelo ʻo e noa: he pa mai ʻa e ngaahi vai ʻi he lala, mo e ngaahi vaitafe ʻi Alapa.” (Aisea 35:​5, 6) Koeʻuhi ke taau ki he moʻui ʻi he Palataisi ko iá, naʻe fai ʻe Laimonis ʻa e ngaahi liliu lahi. Naʻá ne tafoki mei he ʻolokaholó, pea ko ʻene liliú naʻe ʻikai ke taʻefakatokangaʻi ʻe hono ngaahi kaungāʻapí mo e ngaahi mahení. ʻOkú ne fai he taimí ni ʻa e ngaahi ako Tohitapu, ʻo fevahevaheʻaki mo e niʻihi kehé ʻa e fakafiemālie ko ia ʻoku ʻomai ʻe he ʻamanaki ʻoku makatuʻunga ʻi he Tohitapú.

Ko e Ngafa ʻo e Lotú

ʻI he taimi ʻoku mamahi ai hotau lotó ʻi ha faʻahinga ʻuhinga, ʻe lava ke tau maʻu ʻa e fakafiemālié ʻi he lotu kia Sihova. ʻE lava ke toʻo ʻe he meʻa ko iá ʻetau mafasiá. Lolotonga ʻa ʻetau ngaahi kolé, ʻe fakafiemālieʻi nai kitautolu ʻaki ʻa hono fakamanatuʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku leaʻaki ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá. Ko e sāme lōloa taha ʻi he Tohitapú ʻoku hangē ia ha foʻi lotu mālié. ʻOku hiva ʻa hono tokotaha-punaké: “E Jihova, naaku manatu ki hoo gaahi fakamāu i mua; beau fakafiemalieʻi au.” (Sāme 119:​52PM) ʻI he ngaahi tuʻunga mātuʻaki faingataʻá, tautefito ki he ngaahi tuʻunga ko ia ʻoku kau ki ai ʻa e tuʻunga faingataʻa ʻi he moʻuí, ʻoku ʻikai faʻa ʻi ai ha tali pē ʻe taha te ne kātoi kotoa. ʻI hotau mālohi pē ʻo kitautolú, ʻe ʻikai nai ke tau ʻiloʻi tonu ʻa e feituʻu ke tau hanga ki aí. Kuo ʻiloʻi ʻe he tokolahi ʻi he taimi ko ia kuo fai ai ʻa e meʻa fakaetangata kotoa ʻoku ala lavá, ko e hanga ki he ʻOtuá ʻi he lotú kuo iku ia ki he fakafiemālie lahi, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ki ha ngaahi fakaleleiʻanga taʻeʻamanekina.​—1 Kolinito 10:13.

Ko Pat, ʻa ia naʻe leleakiʻi ki he loki fakavavevave ʻi he falemahakí, naʻá ne hokosia ʻa e ola fakafiemālie ko eni ʻo e lotú. ʻI he hili ʻa ʻene fakaakeaké, naʻá ne pehē: “Naʻá ku lotu kia Sihova peá u ʻiloʻi moʻoni kuo pau ke u tuku ʻa ʻeku moʻuí ki hono nimá, ʻo falala kiate ia ke ne fai ha meʻa pē ʻokú ne finangalo ki aí. Lolotonga ʻa e taimi kotoa ko ení, naʻá ku ongoʻi nonga; naʻá ku aʻusia ai ʻa e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku lave ki ai ʻi he Filipai 4:​6, 7.” He fakafiemālie moʻoni ē ko e ongo veesi ko ení kiate kitautolu hono kotoa! ʻOku enginaki mai ai ʻa Paula kiate kitautolu: “Neongo pe ko e ha ʻa e meʻa, ʻoua te mou lotomoʻua ai; ka ʻi he meʻa kotoa pe tuku ke ha ki he ʻOtua hoʻomou ngaahi kole, ʻi he lotu mo e hufia, pea fai mo e fakafetaʻi. Pea ko e nonga ʻa e ʻOtua, ʻa ia ʻoku mamaʻo ʻi he tatae ʻa e ʻatamai kotoa pe, te ne maluʻi homou loto mo hoʻomou ngaahi fakakaukau ʻia Kalaisi Sisu.”

Hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha Fakafiemālie

ʻI he pō ki muʻa peá ne pekiá, naʻe fakamahino ʻe Sīsū ki heʻene kau ʻapositoló ʻe vave ʻa ʻene mavahe meiate kinautolú. Naʻe fakahohaʻasi mo fakalotomamahiʻi kinautolu ʻe he meʻá ni. (Sione 13:​33, 36; 14:​27-31) ʻI hono ʻiloʻi ʻenau fiemaʻu ha fakafiemālie hoko atú, naʻe talaʻofa ʻa Sīsū: “Te u tala ki he Tamai, pea te ne foaki kiate kimoutolu ha Taukapo [pe fakafiemālie] ʻe toko taha, koeʻuhi ke ne ʻiate kimoutolu ʻo taʻengata.” (Sione 14:16) Naʻe ʻuhinga heni ʻa Sīsū ki he laumālie māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he lotolotonga ʻo e ngaahi meʻa kehé, naʻe fakafiemālieʻi ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e kau ʻapositoló lolotonga honau ngaahi ʻahiʻahí pea fakaivimālohiʻi kinautolu ke hokohoko atu ʻa hono fai ʻo e finangalo ʻo e ʻOtuá.​—Ngāue 4:​31.

Ko Angie, ʻa ia ne meimei mate ʻa hono husepānití hili ha fakatuʻutāmaki lahi, naʻá ne malava ke fekuki ola lelei mo e kotoa ʻo e faingataʻa mo e mamahi ʻi hono tuʻungá. Ko e hā naʻá ne tokoniʻi iá? ʻOkú ne pehē: “Ka ne taʻeʻoua ʻa e tokoni ʻa e laumālie māʻoniʻoni ʻo Sihová, ne mei ʻikai lava ke ma lavaʻi ʻa e meʻa ko ia ne ma aʻusiá mo kei mālohi ai pē. Kuo fakaeʻa moʻoni ʻa e mālohi ʻo Sihová ʻi homa ngaahi vaivaiʻangá, pea kuó ne fakamoʻoniʻi ʻa ʻene hoko ko ha mālohinga ʻi homa taimi faingataʻá.”

Ko ha Fetokouaʻaki Fakafiemālie

Ko e hā pē ha tuʻunga ʻoku ʻi ai nai ʻa e moʻui ʻa ha taha, tatau ai pē pe ko e hā ha ngaahi tuʻunga fakamamahi ʻe tupu hake nai ai, ʻoku totonu ke ne malava ʻo maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he fetokouaʻaki ʻoku ʻi ai ʻi he loto fakatahaʻanga ʻa Sihová. ʻOku tokonaki mai ʻe he fetokouaʻaki ko ení ʻa e poupou mo e tokoni fakalaumālie ki he faʻahinga ko ia ʻoku feohi mo iá. ʻI aí, ʻoku lava ke maʻu ai ʻe ha taha ha kulupu ʻo e ngaahi kaumeʻa anga-ʻofa, tokanga, mo fakafiemālie, ʻa ia ʻoku nau mateuteu mo loto-lelei ke tokoni mo fakafiemālieʻi ʻa e niʻihi kehé ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá.​—2 Kolinito 7:​5-7.

ʻOku akoʻi ʻa e ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ke “ngaue ʻaonga ki he kakai kotoa pe: kae lahi pe kiate kinautolu ʻoku ʻi he famili ʻo e lotu.” (Kaletia 6:10) Ko e ako makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku nau maʻú ʻokú ne ueʻi kinautolu ke fakahāhā ʻa e ʻofa fakatokoua mo e fetokangaʻaki. (Loma 12:10; 1 Pita 3:8) ʻOku ueʻi ʻa e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine fakalaumālie ʻi he fakatahaʻangá ke nau anga-lelei, fakafiemālie, mo manavaʻofa.​—Efeso 4:32.

Ko Joe mo Rebecca, ʻa ia ne mole fakamamahi ʻa hona fohá ʻi he maté, naʻá na aʻusia ʻa e poupou fakafiemālie pehē mei he ngaahi mēmipa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané. ʻOkú na pehē: “Kuo tokoniʻi kimaua ʻe Sihova mo ʻene fakatahaʻanga anga-ʻofá ʻi homa taimi faingataʻá. Naʻe maʻu ʻa e ngaahi kaati, ngaahi tohi, mo e ngaahi tā telefoni ʻe lauingeau. Naʻe ʻai ʻe he meʻá ni ke ma houngaʻia ʻi he mahuʻinga ʻo ʻetau fetokouaʻakí. Lolotonga ʻa ʻema moʻutāfuʻua ʻi he meʻa fakamamahi ne hokó, naʻe tokoniʻi kimaua ʻe he ngaahi fakatahaʻanga lahi fakalotofonuá, ʻi hono tokonaki mai ʻa e meʻakai mo fakamaʻa ʻa e falé.”

Maʻu ʻa e Fakafiemālie!

ʻI he taimi ʻoku kamata ke fakalalahi ai ʻa e ngaahi matangi tōtakutaku ʻo e faingataʻá, pea mo e tō hokohoko mai ʻa e ʻuha taʻefakavaivai mo e ʻuha ʻaisi ʻo e mamahí, ʻoku mateuteu ʻa e ʻOtuá ke tokonaki mai ha maluʻanga fakafiemālie. Ko e anga eni ʻo hono fakamatalaʻi ia ʻe he taha ʻo e ngaahi sāmé ʻi heʻene tokonaki mai ʻa e maluʻanga fakafiemālié: “Te ne ʻufiʻufi koe ʻaki hono fulufulu, pea te ke toi ʻi hono lalo kapakau.” (Sāme 91:4) Mahalo ko e fakatātā ʻi hení ki ha ʻīkale. Ko ha fakatātā ia ʻo ha manupuna ʻokú ne ʻiloʻi ʻa e fakatuʻutāmakí peá ne toki folahi leva ʻa hono kapakaú ʻi he maluʻi ʻo hono fāngangá. ʻI ha toe ʻuhinga lahi ange, ʻoku hoko ʻa Sihova ko ha Tokotaha-Maluʻi moʻoni ki he faʻahinga kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e hūfanga ʻiate iá.​—Sāme 7:1.

Kapau ʻokú ke fakaʻamu ke ako lahi ange ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá, ko hono ʻulungāngá, ko ʻene ngaahi taumuʻá, mo ʻene malava ke tokonaki mai ʻa e fakafiemālié, ʻoku fakaafeʻi atu koe ke ke ako ʻa ʻene Folofolá. ʻE fiefia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ke tokoniʻi koe ʻi he feinga ko iá. ʻIo, ko koe foki ʻe lava ke ke maʻu ʻa e fakafiemālie ʻi he mālohi ʻo Sihová!

[Fakatātā ʻi he peesi 7]

Ko e ʻamanaki makatuʻunga ʻi he Tohitapú ʻoku lava ke ne tokonaki mai ʻa e fakafiemālie