Skip to content

Skip to table of contents

Ko e Akonaki Fakapotopoto ʻa ha Faʻē

Ko e Akonaki Fakapotopoto ʻa ha Faʻē

Ko e Akonaki Fakapotopoto ʻa ha Faʻē

“Tama, fanongo ki he akonaki ʻa hoʻo tamai, pea ʻouae hiki mei he ngaahi tala ʻa hoʻo faʻe.”​—Palovepi 1:8 (Lea Fakatātā, PM).

KO ʻETAU ngaahi mātuʻá​—ʻetau tamaí mo ʻetau faʻeé​—ʻe lava ke nau hoko ko ha matavai mahuʻinga ʻo e fakalototoʻa, poupou, mo e akonaki. ʻOku talanoa ʻa e tohi Tohitapu ko Palovepí ʻo fekauʻaki mo ha tuʻi kei talavou ʻe taha, ko Limueli, ʻa ia naʻá ne maʻu ha “pōpoaki mahuʻinga” ʻo e “fakatonutonu” mei heʻene faʻeé. Ko e ngaahi leá ni ʻoku hiki ia ʻi he Palōvepi vahe 31, pea ko kitautolu foki ʻoku lava ke tau maʻu ʻaonga mei he akonaki fakapotopoto fakaefaʻē ko ení.​—Palovepi 31:1NW.

Akonaki ʻOku Tuha ki ha Tuʻi

ʻOku kamataʻaki ʻe he faʻē ʻa Limuelí ha ngaahi fehuʻi ʻa ia ʻokú ne fakatupulekina ʻetau mahuʻingaʻiá: “Ko e hā ʻeku leá, ʻE ʻa hoku foha, pea ko e hā, ʻE ʻa e foha ʻo hoku manavá, pea ko e hā, ʻE ʻa e foha ʻo ʻeku ngaahi tukupā?” Ko ʻene fakatangi hokohoko tuʻo tolu ko ení ʻoku fakahaaʻi ai ʻa ʻene mātuʻaki hohaʻa ke tokanga hono fohá ki heʻene ngaahi leá. (Palovepi 31:​2NW) Ko ʻene hohaʻa ko ia fekauʻaki mo e tuʻunga fakalaumālie ʻa hono fohá ʻoku fokotuʻu ai ha faʻifaʻitakiʻanga lelei ki he ngaahi mātuʻa Kalisitiane ʻi he ʻaho ní.

Fekauʻaki mo e tuʻunga ʻa hono fohá, ko e hā ʻoku lava ke ne fakahohaʻasi lahi ange ha faʻē ʻi he ngaahi paati longoaʻa mo e ngaahi anga-fakalusa , hangē ko e laú, ʻi he uainé, fefiné, mo e hivá? ʻOku haʻu hangatonu ʻa e faʻē ʻa Limuelí ki he poiní: “ʻOua naʻa tuku ho ivi mālohí ki he kakai fefiné.” Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e tōʻonga fehokotaki fakasino taʻetoponó ko e “meʻa ʻoku taki atu ki hono tafiʻi atu ʻa engaahi tuʻí.”​—Palovepi 31:​3NW.

Ko e inu ʻo tōtuʻá ke ʻoua naʻa hoko ʻo taʻetokangaʻi. “Oku ʻikai maʻá e ngaahi tuʻí, ʻE Limueli, ʻoku ʻikai maʻá e ngaahi tuʻí ke inu uaine,” ko ʻene fakatokangá ia. ʻE anga-fēfē hano fakahoko ʻe ha tuʻi ha fakamaau totonu mo fakakaukau lelei ʻo ʻikai ke “ngalo ai ʻa e ngaahi meʻa kuo tuʻutuʻuní pea pikoʻi ai ʻa e fakamāuʻi ʻo ha taha ʻo e ngaahi foha ʻo e faingataʻaʻiá” kapau ʻokú ne hokohoko konā?​—Palovepi 31:​4-7NW.

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ko hono tauhi maʻu ke ʻatā mei he ngaahi ʻulungaanga kovi peheé, ʻe malava ai ʻe he tuʻí ke “fakamaau māʻoniʻoni mo taukapoʻi ai ʻa e fakamāuʻi ʻo e tokotaha faingataʻaʻiá mo e tokotaha masivá.”​—Palovepi 31:​8, 9NW.

Neongo ko e kau talavou Kalisitiané ʻoku ʻikai nai ko ha “ngaahi tuʻi” he ʻahó ni, ko e akonaki fakapotopoto ʻa e faʻē ʻa Limuelí ʻoku kei taimi tonu pē, naʻa mo haʻane taimi tonu lahi ange. Ko e ngāuehalaʻaki ʻo e ʻolokaholó, ngāueʻaki ʻo e tapaká, mo e fehokotaki fakasino taʻetāú, ʻoku failahia ia ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau talavoú he ʻahó ni, pea ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ki he toʻutupu Kalisitiané ke nau tokanga ʻi he taimi ʻoku ʻoatu ai ʻe heʻenau ngaahi mātuʻá kiate kinautolu ha ‘ngaahi pōpoaki mahuʻingá.’

Ko ha Uaifi Lavameʻa

ʻOku tonu pē ʻa e hohaʻa ʻa e ngaahi faʻeé fekauʻaki mo e ngaahi ʻamanaki ko ia ke mali honau ngaahi foha ʻoku fakaʻau atu ke nau lalahí. ʻOku hoko atu ʻa e faʻē ʻa Limuelí ʻo hanga ki he ngaahi ʻulungaanga ko ia ʻo ha uaifi feʻungamālie. ʻOku ʻikai ha veiveiua, ʻe maʻu ʻaonga lahi ha kiʻi talavou ʻi haʻane fakakaukau ki he anga ʻo e vakai ko ia ʻa ha fefine fekauʻaki mo e meʻa mahuʻinga ko ení.

ʻI he veesi 10, “ko ha uaifi lavameʻa,” ʻoku fakatatau ia ki he ngaahi feo hāhāmolofia mo mahuʻinga, ʻa ia ʻi he ngaahi taimi ʻo e Tohitapú naʻe maʻu pē ʻi hano mātuʻaki feingaʻi. ʻI ha founga meimei tatau, ko hono maʻu ha uaifi lavameʻá ʻoku fiemaʻu ʻa e feinga. ʻI he ʻikai hohaʻa fakavave ki he malí, ʻoku lelei ki ha kiʻi talavou ke tuku ha taimi feʻunga ke filifili lelei ai. Pea, ʻe ngalingali leva te ne fakamahuʻingaʻi lahi ʻene fili mahuʻingá.

Fekauʻaki mo e uaifi lavameʻá, ʻoku tala kia Limueli: “Kuo falala ʻa e loto ʻo e tokotaha ʻoku ʻoʻona iá kiate ia.” (Veesi 11) ʻI hono fakalea ʻe tahá, ʻoku ʻikai totonu ke vilitaki ʻa e husepānití ke fakaongoongo ange ʻa e uaifí ki ai ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e moʻoni, ko e ongo meʻa malí ʻoku totonu ke na alēlea ki muʻa ʻi hono fai ha ngaahi fili mafatukituki, hangē ko ia ko e ngaahi meʻa fekauʻaki mo e fai ha ngaahi fakatau totongi mamafa, pe ko hono ʻohake ko ia ʻo ʻena fānaú. Ko e fetuʻutaki ʻi he ngaahi tafaʻaki ko ení ʻoku tokoni ia ki ha haʻi vāofi ʻiate kinaua.

Ko ha uaifi lavameʻa, ko e moʻoni, ʻoku lahi ʻene meʻa ke faí. ʻI he veesi 13 ki he 27 ʻoku fakahokohoko ai ʻa e akonaki mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻa ia ʻe lava ke ngāueʻaki ʻe he ngaahi uaifi ʻo ha faʻahinga taʻumotuʻa pē ke ʻaonga ki honau ngaahi fāmilí. Ko e fakatātaá, ʻi he hikihiki ʻa e totongi ʻo e valá mo e naunau falé, ʻoku ako leva ha uaifi lavameʻa ke nima-poto mo faʻa ngāue koeʻuhiā ke vala feʻunga mo taau hono fāmilí. (Veesi 13, 1921, 22) Ke fakasiʻisiʻi ʻa e moʻua meʻakai ʻa e fāmilí, ʻokú ne tō ʻa e meʻa ʻokú ne lavá mo fakatau fakapotopoto.​—Veesi 1416.

ʻOku hā mahino, ko e fefiné ni ʻoku ʻikai te ne kai “ʻa e mā ʻo e fakapikopikó.” ʻOkú ne ngāue mālohi, pea ʻokú ne fevahevaheʻaki feʻunga ʻa ʻene ngaahi ngāue fakaʻapí. (Veesi 27) ʻOkú ne nonoʻo “hono kongalotó ʻaki ʻa e mālohi,” ʻa ia ʻoku ʻuhingá ʻokú ne teuteu ke fai ha ngaahi ngāue faingataʻa. (Veesi 17) ʻOkú ne tuʻu hake ki muʻa he hopo ʻa e laʻaá ke kamata hono ʻaho ngāué, pea ʻokú ne ngāue longomoʻui ʻo aʻu ki he poʻulí. ʻOku hangē ia kuo uloulo maʻu pē ʻa e maama ʻokú ne fakamaama ʻa ʻene ngāué.​—Veesi 1518.

Hiliō he meʻa kotoa, ko e uaifi lavameʻá ko ha tokotaha ʻoku fakalaumālie. ʻOkú ne manavahē ki he ʻOtuá mo lotu kiate ia ʻi he fakaʻapaʻapa loloto mo e tailiili anga-ʻapasia. (Veesi 30) ʻOku toe pehē foki ʻene tokoni ki hono husepānití ki hono akoʻi ʻena fānaú ke fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku pehē ʻe he veesi 26: “ʻI he poto,” ʻokú ne akoʻi ai ʻene fānaú, pea “ko e lao ʻo e anga-ʻofá ʻoku ʻi hono ʻeleló.”

Ko ha Husepāniti Lavameʻa

Koeʻuhi ke tohoakiʻi ʻa e tokanga ʻa ha uaifi lavameʻa, ʻe fiemaʻu kia Limueli ke ne fakahoko ʻa e ngaahi fatongia ʻo ha husepāniti lavameʻa. ʻOku fakamanatu ʻe he faʻē ʻa Limuelí kiate ia ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni.

ʻE maʻu ʻe ha husepāniti lavameʻa ha fakaongoongolelei “mei he kau mātuʻa ʻo e fonuá.” (Palovepi 31:​23NW) ʻOku ʻuhinga iá te ne hoko ko ha taha ʻoku lavameʻa, faitotonu, alafalalaʻanga, mo manavahē-ʻOtua. (Ekisoto 18:21; Teutalonome 16:​18-20) ʻI heʻene peheé, te ne hoko “ʻo ʻiloʻi ʻi he ngaahi matapā ʻo e ʻaá,” ʻa ia ʻoku fakataha ki ai ʻa e kau tangata tuʻu-ki-muʻá ke tataki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e koló. Ke hoko ʻo “ʻiloʻi” ko e tangata manavahē-ʻOtuá, kuo pau ke ne hoko ʻo fakaʻatuʻi mo ngāue feongoongoi mo e kau mātuʻa ʻo e “fonuá,” ngalingali ʻoku ʻuhingá ki ha vahefonua pe feituʻu.

ʻOku ʻikai ha veiveiua ko ʻene lea mei he meʻa naʻá ne hokosia tonú, ʻoku fakamanatu ai ʻe he faʻē ʻa Limuelí ki hono fohá fekauʻaki mo e mahuʻinga ʻo hono fakahāhā ʻa e houngaʻia ki hono uaifi ʻoku ʻamanekiná. ʻE ʻikai ha toe taha ʻi māmani ʻe toe mahuʻinga ange kiate ia. Ko ia, fakaʻuta atu ki he ongoʻi loloto ʻi hono leʻó ʻi he taimi ʻokú ne vete ai ʻi he ʻao ʻo e kakai kotoa pē: “ʻOku lahi ʻa e ngaahi ʻofefine kuo nau fakahāhā ʻa e lavameʻá, ka ko koe​—kuó ke mahulu hake ʻiate kinautolu hono kotoa.”​—Palovepi 31:29NW.

ʻOku hā mahino naʻe fakahoungaʻi ʻe Limueli ʻa e akonaki fakapotopoto ʻa ʻene faʻeé. Hangē ko ení, ʻoku tau fakatokangaʻi, ko e veesi ʻuluakí, ʻokú ne lave ai ki he ngaahi lea ʻa ʻene faʻeé ʻo hangē pē ko haʻane leá. Ko ia ai, ʻokú ne tali ʻa e “fakatonutonu” ʻa ʻene faʻeé ki hono lotó pea ʻokú ne maʻu ʻaonga mei heʻene akonakí. ʻOfa ke tau toe maʻu ʻaonga mo kitautolu foki mei he “pōpoaki mahuʻinga” ko ení ʻaki hono ngāueʻaki ʻa hono ngaahi tefitoʻi moʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

[Fakatātā ʻi he peesi 31]

Ko e uaifi lavameʻá ʻoku ʻikai te ne kai “ʻa e mā ʻo e fakapikopikó”