Skip to content

Skip to table of contents

Na‘e ‘a‘ahi ‘a Sīsū ki he fa‘ē ‘a e mali ‘o Pitá ke fakamo‘ui ia.—Mātiu 8:14, 15; Ma‘ake 1:29-31

Ko ha Fiema‘u Pau ke Fuakava Nofo Ta‘emali ha Faifekau Kalisitiane?

Ko ha Fiema‘u Pau ke Fuakava Nofo Ta‘emali ha Faifekau Kalisitiane?

KO E ngaahi lotu takatakai ‘i he māmaní—hangē ko e Siasi Katolika Lomá, ko e ngaahi va‘a kehekehe ‘o e siasi ‘Ofotokisī, Lotu-Putá, mo e ngaahi lotu kehé—ko e fiema‘u pau ia ke fuakava nofo ta‘emali honau kau taki lotú mo e kau faifekaú. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ‘oku ongo‘i ‘e he kakai tokolahi ko e tō‘onga ko ení ko e tupu ia mei ha ngaahi me‘a fakamā fakaefehokotaki fakasino na‘e kau ai ki muí ni ‘a e kau faifekau ‘i he ngaahi lotu kehekehe.

Ko ia ai, ‘oku ‘uhinga lelei ke ‘eke, Ko ha fiema‘u pau Fakatohitapu ia ke fuakava nofo ta‘emali ha faifekau Faka-Kalisitiane? Ke tali ‘a e fehu‘i ko iá, tau sio angé ki he tupu‘anga mo e tuku‘au mai ‘a e tō‘onga ko ení pea mo e vakai ‘a e ‘Otuá ki he me‘á ni.

FUAKAVA NOFO TA‘EMALÍ ‘I HE HISITŌLIA ‘O E LOTÚ

‘Oku fakamatala‘i ‘e he Encyclopædia Britannica ‘a e fuakava nofo ta‘emalí ko e “tu‘unga ‘o e ‘ikai ha hoa mali, pea ko ia ai ‘e ‘ikai fai ha fehokotaki fakasino, tautefito ‘i he fekau‘aki mo e fatongia fakalotu ‘o ha faifekau pe tokotaha mo‘ui fuakava.” ‘I ha lea ‘a Tu‘i Tapu Penitiketo XVI ki he Roman Curia ‘i he 2006 na‘á ne fakafekau‘aki ai ‘a e fiema‘u pau ki he fuakava nofo ta‘emalí ki ha “talatukufakaholo ‘i he ngaahi ‘aho si‘i pē hili ‘a e taimi ‘o e kau ‘Apositoló.”

Kae kehe, ko e fuakava nofo ta‘emalí na‘e ‘ikai ko ha ‘ulungaanga ia na‘e tō‘onga‘aki ‘e he kau Kalisitiane ‘i he ‘uluaki senitulí. Ko hono mo‘oní, ko e ‘apositolo ko Paulá na‘e mo‘ui ‘i he ‘uluaki senitulí na‘á ne fakatokanga ki he fa‘ahinga ‘i he tuí ‘o fekau‘aki mo e kau tangata te nau fai ha “ngaahi fakamatala fakamānava‘i fakatupu takihala‘i” pea “te nau tapui ‘a e malí.”— 1 Tīmote 4:1-3.

Na‘e toki kamata ‘i he lolotonga ‘a e senituli hono uá ‘a e hūhū mai hono ngāue‘aki ‘a e fuakava nofo ta‘emalí ‘i he ngaahi siasi “Kalisitiane” ‘o e Hihifó. Fakatatau ki he tohi Celibacy and Religious Traditions, ko e me‘á ni “‘oku tatau ia mo e ākenga fo‘ou ko e faka‘ehi‘ehi mei he fehokotaki fakasinó ‘a ia na‘e kamata ia mei he ‘Emipaea Lomá.”

‘I ha ngaahi senituli hono hokó, na‘e poupou‘i ‘e he ngaahi kosilio fakasiasí mo e Ngaahi Tamai Fakalotu lau peé ‘a e fuakava nofo ta‘emali ‘a e kau faifekaú. Na‘a nau fakakaukau ko e fehokotaki fakasinó ‘oku ‘uli‘i mo ‘ikai taau ia mo e fatongia fakafaifekaú. Kae kehe, ‘oku tuhu‘i mai ‘e he Encyclopædia Britannica ko e “talu mei he konga ki mui ‘o e senituli hono 10 ko e kau pātele tokolahi mo e kau pīsope ‘e ni‘ihi na‘e ‘i ai honau ngaahi uaifi.”

Na‘e fakamamafa‘i lahi ‘a e fiema‘u ke fuakava nofo ta‘emali ‘a e kau faifekaú lolotonga ‘a e Kosilio Latelani ‘i he 1123 mo e 1139, ‘a ia na‘e fai ‘i Lomá, pea na‘e hoko ia ko e tu‘unga fakangāue ‘a e Siasi Katolika Lomá ‘o a‘u mai ki he ‘ahó ni. ‘I he tu‘unga ko iá, na‘e malu‘i ai ‘e he siasí ‘a e mole hono mafaí mo ‘ene pa‘anga hū maí ‘a ia na‘e fa‘a hoko ‘i hono tohi tuku ‘e he kau pātele na‘e malí ‘a e koloa ‘a e siasí ki he‘enau fanaú.

VAKAI ‘A E ‘OTUÁ KI HE FUAKAVA NOFO TA‘EMALÍ

Ko e vakai ‘a e ‘Otuá ki he fuakava nofo ta‘emalí ‘oku fakahaa‘i mahino ia ‘i he‘ene Folofolá, ‘a e Tohi Tapú. ‘Oku tau lau ai ‘a e lea ‘a Sīsū ‘o fekau‘aki mo e fa‘ahinga na‘a nau nofo ta‘ehoa ‘o hangē ko iá, “koe‘uhi ko e Pule‘anga ‘o hēvaní.” (Mātiu 19:12) ‘I he fakakaukau tatau pē, na‘e lave ‘a e ‘apositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane na‘a nau fili ke muimui ‘i he‘ene fa‘ifa‘itaki‘angá ko e nofo ta‘ehoa “ma‘á e ongoongo leleí.”—1 Kolinitō 7:37, 38; 9:23.

Neongo ia, na‘e ‘ikai ke tu‘utu‘uni‘i ‘e Sīsū mo Paula ‘a e kau faifekaú ke nau fai ha fuakava nofo ta‘emali. Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e nofo ta‘ehoá ko ha “me‘a‘ofa” ia na‘e ‘ikai ke ma‘u ‘e he kotoa hono kau muimuí. ‘I he taimi na‘e tohi ai ‘a Paula ‘o fekau‘aki mo e “fa‘ahinga kuo te‘eki ai ‘aupito ke nau mali,” na‘á ne tali mahino “‘oku ‘ikai ha fekau ia ki ai te u ma‘u mei he ‘Eikí, ka ‘oku ou ‘oatu ‘eku fakakaukaú.”—Mātiu 19:11; 1 Kolinitō 7:25, fakamatala ‘i lalo.

Tānaki atu ki aí, ‘oku fakahaa‘i ‘i he Tohi Tapú na‘e ‘i ai ‘a e kau faifekau Kalisitiane tokolahi ‘i he ‘uluaki senitulí na‘a nau mali, kau ai ‘a e ‘apositolo ko Pitá mo e kau tangata kehe. (Mātiu 8:14; Ma‘ake 1:29-31; 1 Kolinitō 9:5) Ko hono mo‘oní, ko e fakamatala ko ia ki he lahi ‘o e tō‘onga fakafehokotaki fakaesino ta‘etaau ‘i Loma ‘i he taimi ko iá, na‘e tohi ai ‘e Paula kapau ‘e mali ha ‘ovasia Kalisitiane na‘e pau ke ne hoko “ko ha husepāniti ia ‘o ha uaifi ‘e taha” pea ma‘u ha ‘fānau ‘oku nau fakamo‘ulaloa.’—1 Tīmote 3:2, 4.

Ko e fa‘ahingá ni na‘e ‘ikai ke nau fai ha fuakava nofo ta‘emali, he ‘oku fakahaa‘i totonu ‘e he Tohi Tapú ko e “husepānití [kuo pau] ke ne fai ki hono uaifí ‘a e me‘a totonu ‘oku fiema‘u ‘e hono uaifí” pea ko e ongo me‘a mali ko iá ‘oku totonu ke “‘oua ‘e feta‘ofi‘aki” ‘ena ngaahi fiema‘u fekoekoe‘i fakaefehokotaki fakaesinó. (1 Kolinitō 7:3-5) ‘Oku hā mahino ko e fuakava nofo ta‘emalí ‘oku ‘ikai ko ha fiema‘u ia ‘a e ‘Otuá, pe ko ha fiema‘u pau ia ki he kau faifekau Kalisitiané.

KOE‘UHI KO E ONGOONGO LELEÍ

Kapau ko e fuakava nofo ta‘emalí ‘oku ‘ikai ko ha fiema‘u pau ia, ko e hā na‘e lea ai ‘a Sīsū mo Paula ki he lelei ‘o e nofo ta‘ehoá? Koe‘uhi ko e nofo ta‘ehoá ‘e ma‘u nai ai ‘e ha taha ‘a e faingamālie lahi ange ke vahevahe atu ‘a e ongoongo leleí ki he ni‘ihi kehé. Ko e fa‘ahinga ta‘ehoá ‘oku lava ke nau foaki atu kinautolu ‘o lahi ange, koe‘uhí he ‘oku nau ‘ata‘atā mei he ngaahi mamahi ‘oku hokosia ‘e he fa‘ahinga ‘oku nofo malí.—1 Kolinitō 7:32-35.

Fakakaukau ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a David, na‘á ne fili ke tukuange ‘ene ngāue totongi lelei ‘i he Kolo ‘o Mekisikoú kae hiki ki ha feitu‘u ‘uta ‘i Kositā Lika ke ako‘i ‘a e Tohi Tapú ki he ni‘ihi kehé. Na‘e ongo‘i nai ‘e David na‘e tokoni kiate ia ‘ene nofo ta‘ehoá? “‘Io ko e mo‘oni,” ko ‘ene leá ia. “Na‘e faingata‘a ke u fe‘unu‘aki ki ha anga fakafonua fo‘ou mo ha tu‘unga mo‘ui ‘oku kehe, ka koe‘uhi ko au pē tokotaha ke tokanga‘í na‘e faingofua ange ‘a e fe‘unu‘akí.”

Ko Claudia, ko ha Kalisitiane nofo ta‘ehoa na‘á ne hiki ‘o ngāue ‘i he ngaahi feitu‘u na‘e fiema‘u mo‘oni ai ‘a e kau ‘evangelioó, na‘á ne pehē: “‘Oku ou fiefia ‘i he‘eku ngāue kia Sihová. ‘Oku fakaivimālohi‘i ‘eku tuí pea mo hoku vaha‘angatae mo e ‘Otuá ‘i he‘eku vakai ki he founga ‘o ‘ene tokanga kiate aú.”

“‘Oku ‘ikai ko ha loko me‘a ia tatau ai pē pe nofo mali pe nofo ta‘ehoa, te ke fiefia pē koe kapau te ke foaki ho‘o lelei tahá kia Sihova ko e ‘Otuá.”Claudia

Ko e nofo ta‘ehoá ‘oku ‘ikai ko ha fakakavenga ia. ‘Oku tānaki mai ‘e Claudia: “‘Oku ‘ikai ko ha loko me‘a ia tatau ai pē pe nofo mali pe nofo ta‘ehoa, te ke fiefia pē koe kapau te ke foaki ho‘o lelei tahá kia Sihova ko e ‘Otuá.”—Saame 119:1, 2.