Naʻá Ke ʻIloʻi?

Naʻá Ke ʻIloʻi?

Ko e hā ha toe fakamoʻoni tuku kehe ʻa e Tohi Tapú naʻe nofo pōpula ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipite?

ʻOku līpooti ʻi he Tohi Tapú ʻi he hili hono ʻave ʻe he kau Mitianí ʻa Siosifa ki ʻIsipité, ko e pēteliake ko Sēkopé mo hono fāmilí naʻa nau hiki mei Kēnani ki ʻIsipite. Naʻa nau nofo ʻi he vahefonua ʻo ʻIsipite ko Kōsení, ʻi he Ngutuʻi Vaitafe Nailá. (Sēn. 47:1, 6) Ko e kau ʻIsilelí “naʻa nau tokolahi fakautuutu ai pē mo mālohi ange.” Ko ia naʻe hoko ʻo manavahē ʻa e kau ʻIsipité ʻi he kau ʻIsilelí pea fakamālohiʻi kinautolu ke nau hoko ko e kau pōpula.—ʻEki. 1:7-14.

Ko e niʻihi ʻo e kau fakaanga ʻi onopōní kuo nau manukiʻi ʻa e fakamatala ʻi he Tohi Tapú, ʻo ui ia ko ha talatupuʻa. Neongo ia, ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ko e haʻa Semí a naʻa nau nofo ko e kau pōpula ʻi ʻIsipite ʻo e kuonga muʻá.

Ko e fakatātaá, kuo maʻu ʻe he kau keli fakatotoló ʻa e ngaahi toetoenga ʻi he nofoʻanga ʻi he kuonga muʻá ʻi he fakatokelau ʻo ʻIsipité. ʻOku līpooti ʻe Dr. John Bimson ʻoku ʻi ai ʻa e fakamoʻoni ʻe 20 pe lahi ange naʻe nofo ʻa e kakai lea faka-Alameá ʻi he feituʻu ko ia ʻo e fakatokelau ʻo ʻIsipité. ʻIkai ko ia pē, ʻoku pehē ʻe he sioloki-ʻIsipite ko K. Hoffmeier: “ʻI ha vahaʻa taimi nai mei he 1800 ki he 1540 K.M., naʻe hoko ʻa ʻIsipite ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ke hiki ki ai ʻa e kakai lea faka-Alamea ʻo ʻĒsia hihifó.” ʻOkú ne toe pehē: “Ko e vahaʻa taimi ko ení ʻoku tatau ia mo e taimi ʻo e Kau Pēteliaké pea tatau mo e taimi naʻe hoko ai ʻa e meʻa ʻoku tau lau ʻi he Sēnesí.”

ʻOku toe ʻi ai ʻa e fakamoʻoni mei he fakatonga ʻo ʻIsipité. Ko ha pepailo naʻe fakaʻaho ki he Puleʻanga Lotolotó (2000 nai-1600 K.M. nai) ʻoku hā ai ʻa e hingoa ʻo e kau pōpula naʻa nau ngāue ʻi ha fale ʻi he fakatonga ʻo ʻIsipité. Ko e hingoa faka-Alamea ʻe 40 tupu nai ʻi he ngaahi hingoa ko iá. Ko e kau pōpula pe sevāniti ko ení, naʻa nau ngāue ko e kau kuki, lālanga mo e kau ngāue lau ʻaho. ʻOku fakamatala ʻa Hoffmeier: “Koeʻuhi naʻe ngāue ʻa e kakai Semi ʻe toko 40 tupu ʻi he fale ʻe taha ʻi Thebaid [fakatonga ʻo ʻIsipité], ko honau tokolahi ʻi ʻIsipité, tautefito ʻi he ngutuʻi vaitafé, ʻoku ngalingali naʻe tokolahi.”

ʻOku tohi ʻe he tokotaha keli fakatotolo ko David Rohl ko e niʻihi ʻo e hingoa ʻo e kau pōpula ʻi he lisí “ʻoku hangē naʻe haʻu hangatonu pē mei he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú.” Ko e fakatātaá, ʻoku hā ʻi he ngaahi kongokongá ʻa e hingoa ʻoku meimei tatau mo e hingoa ko e ʻĪsaka, ʻĀseli mo e Sīfila. (ʻEki. 1:3, 4, 15) “Ko e fakamoʻoni māʻalaʻala eni fekauʻaki mo e taimi naʻe nofo pōpula ai ʻa e kau ʻIsilelí ʻi ʻIsipite,” ko e fakamulituku ia ʻa Rohl.

ʻOku pehē ʻe Dr. Bimson: “Ko e talatukufakaholo fakatohitapu ʻo e nofo pōpula ʻi ʻIsipité mo e ʻEkisotó ʻoku ʻi ai hono makatuʻunga papau fakahisitōlia.”

a Ko e haʻa Semí ko ʻenau tupu meia Semi, ʻa e taha ʻi he ngaahi foha ʻe toko tolu ʻo Noá. Ko e hako ʻo Semí ngalingali ʻoku kau ki ai ʻa e kau ʻĪlamí, kau ʻAsīlia, muʻaki kau Kalitia, kau Hepelū, kau Sīlia mo e ngaahi matakali ʻAlepea kehekehe.