Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha konga ‘o e tohi ‘a ‘Aiseá mei he Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté pea ‘i lalo ai ko ha liliu ‘i onopooni ‘o e tohi ‘a ‘Aiseá ‘i he lea faka-‘Alepeá. ‘Oku tolonga ‘a e pōpoaki ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘o ‘ikai liliu

Kuo ‘i Ai ha Liliu ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá?

Kuo ‘i Ai ha Liliu ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá?

‘Oku fifili ‘a e kakai ‘e ni‘ihi pe kuo ‘i ai nai ha liliu ‘i he Folofola ‘a e ‘Otuá. Na‘e pehē ‘e he palōfita ko ‘Aiseá ko e folofola ‘a e ‘Otuá “‘oku tolonga ‘o ta‘engata.” (‘Aisea 40:8) ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ko e ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá kuo fakatolonga tonu mātē mai?

‘Oku ma‘u ‘e he ‘Otuá ‘a e mālohi ke fakatolonga ‘ene Folofolá pea ta‘ofi ia mei hano fakamele‘i. ‘I he kuonga mu‘á, ‘i hono hiki ‘a e ngaahi tatau tohinimá, na‘e lau fakalelei ‘e he kau hiki-tataú ‘a e mata‘itohi kotoa pē ke fakapapau‘i na‘e ‘ikai ke toe tānaki, liliu pe to‘o ha fo‘i lea. Neongo ia, ‘oku ta‘ehaohaoa ‘a e tangatá, pea ko e kau hiki-tatau ‘e ni‘ihi na‘a nau fai ‘a e fanga ki‘i fehālaaki.

‘E LAVA FĒFĒ KE TAU FAKAPAPAU‘I KO E FOLOFOLÁ ‘OKU MA‘U AI ‘A E MU‘AKI PŌPOAKI ‘A E ‘OTUÁ?

‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi tatau tohinima motu‘a ‘e laui afe ‘o e Folofola Mā‘oni‘oní. Kapau ‘oku ‘i ai ha ki‘i kehe si‘i ‘i ha tatau ‘e taha, ‘e lava ke fakahoa ia mo e ngaahi tatau kehé ke ma‘u ‘a e mo‘oní.​—Ke ako lahi ange, sio ki he kupu “Kuo ‘i Ai ha Liliu ‘i he Tohi Tapú?” ‘i he jw.org.

Ko e fakatātaá, fakakaukau angé ki he Ngaahi Takainga Tohi Tahi Maté, na‘e ma‘u ‘e he kau ‘Alepeá ‘i ha ‘ana ofi ki he Tahi Maté ‘i he 1947. Ko e ngaahi takainga tohi ko ení na‘e ma‘u ai ‘a e ngaahi konga ‘o e Folofola Mā‘oni‘oní ‘a ia ne laka hake he ta‘u ‘e 2,000 hono motu‘á. Na‘e fakahoa ‘e he kau mataotaó ‘a e ngaahi tatau tohinima motu‘a ko ení mo e Folofola Mā‘oni‘oni ‘oku tau ma‘u he ‘aho ní. Ko e hā na‘a nau ‘ilo aí?

Na‘e ‘ilo‘i ‘e he kau mataotaó ko e Folofola ‘a e ‘Otuá ‘oku tau ma‘u he ‘aho ní ‘oku tapua atu ai ‘a e mu‘aki ngaahi tohí. * Ko hano sivisivi‘i fakalelei ‘a e ngaahi tatau tohinima motu‘á ‘oku fakapapau‘i ai ko e me‘a ‘oku tau lau ‘i he Folofola Mā‘oni‘oní ko e mu‘aki pōpoaki ia ‘a e ‘Otuá. ‘Oku lava ke tau fakapapau‘i kuo fakatolonga tonu mātē mai ‘e he ‘Otuá ‘ene Folofola Mā‘oni‘oní ma‘a kitautolu.

Ko ia ai, ‘e lava ke tau lau ‘a e Folofola ‘a e ‘Otuá fakataha mo e falala mo e tuipau kakato ‘oku tonu mātē. ‘I he‘etau fakakaukau ki aí, tau sivisivi‘i angé ‘a e me‘a ‘e lava ke tau ako fekau‘aki mo e ‘Otuá mei he‘ene kau palōfitá.

^ pal. 7 The Complete Dead Sea Scrolls in English, fa‘u ‘e Geza Vermes, peesi 16.