Skip to content

Skip to table of contents

Hina ‘umea ‘oku hā ai ‘a e hingoa Pelisasa

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

Na‘á Ke ‘Ilo‘i?

‘Oku anga-fēfē hono fakamo‘oni‘i ‘e he keli fakatotoló ‘a e ngafa ‘o Pelisasa ‘o Pāpiloné?

‘I HE laui ta‘u lahi, na‘e taukave‘i ‘e he kau fakaanga Tohi Tapú ko Tu‘i Pelisasa, ‘a ia ‘oku lave ki ai ‘i he tohi Tanielá, na‘e ‘ikai ‘aupito ha taha pehē. (Tan. 5:1) Na‘a nau vakai pehē koe‘uhí na‘e ‘ikai ke ma‘u ‘e he kau keli fakatotoló ha fakamo‘oni na‘á ne mo‘ui. Neongo ia, na‘e liliu ia ‘i he 1854. Ko e hā hono ‘uhingá?

‘I he ta‘u ko iá, ko ha konisela Pilitānia ko J. G. Taylor na‘á ne ma‘u ha ngaahi toetoenga maumau ‘i he kolo motu‘a ko ‘Uá, ‘a ia ko e fakatonga ia he taimí ni ‘o ‘Iulakí. Na‘e ‘i ai ha fu‘u taua lahi ai, na‘e ma‘u ai ‘e he kau fakatotoló ‘a e ngaahi hina ‘umea. Ko e hina taki taha na‘e fe‘unga mo e ‘inisi ‘e fā (senitimita ‘e 10) hono lōloá, na‘e tohi tongi ai ha fakamatala. Ko e fakamatala ‘i he taha ‘o e ngaahi hiná ‘oku kau ai ha lotu ke mo‘ui fuoloa ‘a Tu‘i Nāponitusi ‘o Pāpiloné pea mo hono foha lahi tahá, ‘a Pelisasa. Na‘a mo e kau fakaangá na‘e pau ke nau tali: Na‘e fakamo‘oni‘i ‘e he me‘a ko eni na‘e ‘iló na‘e mo‘ui ‘a Pelisasa.

Kae kehe, ‘oku pehē ‘i he Tohi Tapú na‘e ‘ikai ngata pē ‘a e mo‘ui ‘a Pelisasá ka na‘á ne toe hoko ko ha tu‘i. Ko e kau fakaangá na‘a nau toe veiveiua. Ko e fakatātaá, ko e faisaienisi Pilitānia ‘i he senituli 19 ko William Talbot na‘á ne tohi ‘oku pehē ‘e he ni‘ihi ko “Pelisausa [Pelisasa] na‘á ne pule fakataha mo Nāponitusi ko ‘ene tamaí. Ka ko e me‘á ni ‘oku hala‘atā ha fakamo‘oni ki ai.”

Neongo ia, na‘e fakalelei‘i ‘a e fekīhiaki ko iá, ‘i he taimi na‘e ma‘u ai ‘a e fakamatala ne hiki ‘i he ngaahi hina ‘umea kehe ‘o fakae‘a ai ko e tamai ‘a Pelisasá, ‘a Tu‘i Nāponitusi, na‘á ne mavahe mei he kolomu‘á ‘i he ngaahi ta‘u ‘i ha taimi. Ko e hā na‘e hoko ‘i he‘ene mavahé? “‘I he ‘ave fakamālohi ‘o Nāponitusí,” ko e lau ia ‘a e Encyclopaedia Britannica, “na‘á ne tuku ‘a e taloní kia Pelisasa pea mo e konga lahi ‘ene kau taú.” Ko ia na‘e kaungāpule mo ia ‘a Pelisasa ‘i Pāpilone ‘i he taimi ko iá. Ko ia, na‘e pehē ‘e he tokotaha keli fakatotolo mo e mataotao ‘i he leá ko Alan Millard na‘e fe‘ungamālie “‘a hono ui ‘i he Tohi ‘a Tanielá ‘a Pelisasa ko e ‘tu‘í.’”

Ko e mo‘oni, ki he kau sevāniti ‘a e ‘Otuá, ko e fakamo‘oni tefito ko e tohi ‘a Tanielá ‘oku falala‘anga pea na‘e fakamānava‘i ‘e he ‘Otuá ‘oku ma‘u ‘i he Tohi Tapú tonu.—2 Tīm. 3:16.