Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 3

ʻOku Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Ke Ke Lavameʻa

ʻOku Tokoniʻi Koe ʻe Sihova Ke Ke Lavameʻa

“Naʻe kau mo Siosifa ʻa Sihova . . . , pea naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne faí ke lavameʻa.”​—SĒN. 39:2, 3.

HIVA 30 Ko ʻEku Tamai, Hoku ʻOtua mo e Kaumeʻa

ʻI HE KUPÚ NI a

1-2. (a) Ko e hā ʻoku ʻikai ke tau ofo ai ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi ʻahiʻahí? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

 ʻI HE tuʻunga ko e kakai ʻa Sihova, ʻoku ʻikai ke tau ofo ʻi he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo e ngaahi ʻahiʻahí. ʻOku tau ʻiloʻi, hangē ko ia ko e lau ʻa e Tohi Tapú, “kuo pau ke tau hū ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻo fou ʻi he ngaahi mamahi lahi.” (Ngā. 14:22) ʻOku tau toe ʻiloʻi ko e niʻihi hotau ngaahi palopalemá heʻikai ke fakaleleiʻi fakaʻaufuli kae ʻoua ke tau moʻui ʻi he māmani foʻou ʻa e ʻOtuá, ʻa ia “ʻe ʻikai ke toe ʻi ai ha mate, pe ha mamahi pe ha tangi pe ha langa.”​—Fkh. 21:4.

2 ʻOku ʻikai ke maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi ʻahiʻahí. Neongo ia, ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke kātekina ia. Fakatokangaʻi ʻa e meʻa naʻe leaʻaki ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiane ʻi Lomá. Naʻá ne ʻuluaki lisi ha ngaahi ʻahiʻahi naʻá ne fehangahangai mo ia mo hono fanga tokouá. Pea naʻá ne tohi leva: “ʻOku tau iku ai ʻo mātuʻaki ikuna fakafou ʻi he tokotaha naʻá ne ʻofaʻi kitautolú.” (Loma 8:35-37) ʻOku ʻuhinga ení ko Sihova ʻe lava ke ne ʻai koe ke ke lavameʻa naʻa mo e lolotonga hoʻo fehangahangai mo e ʻahiʻahí. Tau vakai angé ki he founga naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Siosifa ke ne hoko ʻo lavameʻá mo e founga ʻe lava ke Ne tokoniʻi ai koé.

ʻI HE LILIU FAKAFOKIFĀ ʻA E NGAAHI MEʻÁ

3. Ko e hā ʻa e liliu fakafokifā naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Siosifá?

3 Ko e pēteliake ko Sēkopé naʻá ne ʻai ke hā mahino naʻá ne ʻofa lahi ʻi hono foha ko Siosifá. (Sēn. 37:3, 4) Ko hono ikuʻangá, ko e ngaahi foha lalahi ʻo Sēkopé naʻa nau meheka ki honau tokouá. ʻI heʻenau maʻu ʻa e faingamālié, naʻa nau fakatau atu ʻa Siosifa ki ha kau mēsianiti Mitiani. Naʻe ʻave ʻe he kau mēsianiti ko iá ʻa Siosifa ʻi he kilomita ʻe lauingeau ki ʻIsipite, ʻa ia naʻa nau toe fakatau atu ia​—ʻi he taimi ko ení kia Pōtifa, ko e pule kaʻate ʻa Feló. He liliu vave ē ko e moʻui ʻa Siosifá, mei heʻene hoko ko e foha ʻofeina ʻene tamaí ki he hoko ko ha pōpula māʻulalo ʻa ha tokotaha ʻIsipite!​—Sēn. 39:1.

4. ʻE anga-fēfē nai haʻatau fehangahangai mo ha pole meimei tatau mo ia naʻe fehangahangai mo Siosifá?

4 ʻOku pehē ʻe he Tohi Tapú “ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa koví ki he taha kotoa.” (Tml. 9:11, Holy Bible​—Easy-to-Read Version) ʻOku tau faʻa fehangahangai mo e ngaahi faingataʻa ʻoku “anga-maheni ki ai ʻa e tangatá”​—ʻa ia, ko e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku hokosia ʻe he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá. (1 Kol. 10:13) Pe ʻoku tau faingataʻaʻia nai koeʻuhí pē ko e kau ākonga kitautolu ʻa Sīsū. Ko e fakatātaá, ʻe lumaʻi nai, fakafepakiʻi pe aʻu ʻo fakatangaʻi kitautolu koeʻuhí ko ʻetau tuí. (2 Tīm. 3:12) Neongo pe ko e hā ha ʻahiʻahi ʻokú ke fehangahangai mo ia, ʻe lava ke ʻai koe ʻe Sihova ke ke lavameʻa. Naʻe anga-fēfē ʻene fai ia maʻa Siosifá?

Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siosifa ke ne lavameʻa naʻa mo e ʻi he taimi naʻe fakatau ai ko ha pōpula kia Pōtifa ʻi ʻIsipite (Sio ki he palakalafi 5)

5. Ko e hā naʻe fakamulitukuʻaki ʻe Pōtifa fekauʻaki mo e lavameʻa ʻa Siosifá? (Sēnesi 39:2-6)

5 Lau ʻa e Sēnesi 39:2-6. Naʻe fakatokangaʻi ʻe Pōtifa ko Siosifa ko ha kiʻi talavou mātuʻaki poto mo ngāue mālohi. Naʻá ne ʻiloʻi foki ʻa e ʻuhinga ki aí. Naʻe vakai ʻa Pōtifa “naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa e meʻa kotoa pē naʻá ne [Siosifa] faí ke lavameʻa.” b Faai atu pē, naʻe ʻai ʻe he tangata ʻIsipité ʻa Siosifa ke hoko ko hono tauhi. Naʻá ne toe tuku kia Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e kotoa hono falé. Ko e hā ʻa e olá? Naʻe lakalakaimonū ʻa Pōtifa.

6. Naʻe anga-fēfē nai ʻa e ongoʻi ʻa Siosifa fekauʻaki mo hono tuʻungá?

6 Feinga ke vakai ki he tuʻungá mei he vakai ʻa Siosifá. Ko e hā ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻu lahi ange ʻi ha toe meʻa? Naʻá ne fiemaʻu ke fakatokangaʻi ia ʻe Pōtifa pea fakapaleʻi ia? ʻOku ngalingali ange, naʻe loto ʻa Siosifa ke fakatauʻatāinaʻi ia koeʻuhi ke lava ʻo ne foki ki heʻene tamaí. He ko ē, neongo ʻa e ngaahi monū kotoa naʻá ne maʻu ʻi he fale ʻo Pōtifá, naʻe kei hoko pē ʻa Siosifa ko ha pōpula ʻi he malumalu ʻo ha ʻeiki pangani. Naʻe ʻikai fakatupunga ʻe Sihova ʻa Pōtifa ke ne fakatauʻatāinaʻi ʻa Siosifa. Pea ko e tuʻunga ʻo Siosifá naʻe teu ke hoko ʻo toe kovi ange.

KAPAU ʻOKU TOE KOVI ANGE ʻA E TUʻUNGÁ

7. Naʻe anga-fēfē ʻalu ʻa e tuʻunga ʻo Siosifá mei he kovi ki he kovi angé? (Sēnesi 39:14, 15)

7 Hangē ko ia naʻe hiki ʻi he Sēnesi vahe 39, ko e uaifi ʻo Pōtifá naʻá ne manako ʻia Siosifa pea naʻá ne toutou feinga ke fakataueleʻi ia. ʻI he taimi taki taha, naʻe talitekeʻi ʻe Siosifa ʻene ngaahi feingá. Faai atu pē, naʻá ne ʻita lahi ʻia Siosifa ʻo ne tukuakiʻi ia naʻá ne feinga ke tohotohoʻi ia. (Lau ʻa e Sēnesi 39:14, 15.) ʻI he fanongo heni ʻa Pōtifá, naʻá ne lī ʻa Siosifa ki he pilīsoné, ʻa ia naʻá ne nofo ai ʻi ha ngaahi taʻu. (Sēn. 39:19, 20) Naʻe fēfē ʻa e moʻui ʻi he pilīsoné? Ko e foʻi lea faka-Hepelū naʻe ngāueʻaki ʻe Siosifa ki he “pilīsoné” ʻe lava ke ʻuhinga ko e “lepa,” pe ko e “luo,” ʻo fakahaaʻi mei ai ko e feituʻu naʻá ne ʻi aí naʻe fakapoʻuli pea naʻá ne ongoʻi naʻe siva ʻene ʻamanakí. (Sēn. 40:15; fkm. ʻi lalo.) Pehē foki, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻi ha vahaʻa taimi naʻe haʻi ʻa e vaʻe ʻo Siosifá ʻaki ʻa e meʻa-haʻi pea fakamaʻu hono kiá ki he ukamea. (Saame 105:17, 18) Ko e tuʻunga ʻo Siosifá naʻe ʻalu mei he kovi ki he kovi ange. Naʻá ne ʻalu mei he hoko ko ha pōpula falalaʻangá ʻo hoko ko ha pōpula māʻulalo.

8. Neongo kapau ʻe ʻalu ke toe kovi ange ha ʻahiʻahi, ko e hā ʻoku lava ke tau fakapapauʻí?

8 Kuo faifai ange peá ke ʻi ha tuʻunga fakalotomamahi naʻe ʻalu mei he kovi ki he kovi ange neongo hoʻo ngaahi lotu tōtōiví? ʻE lava ke hoko ia. ʻOku ʻikai ke maluʻi kitautolu ʻe Sihova mei he ngaahi ʻahiʻahi ʻi he māmani ʻoku puleʻi ʻe Sētané. (1 Sio. 5:19) Neongo ia, ʻoku lava ke ke fakapapauʻi eni: ʻOku ʻafioʻi kakato ʻe Sihova ʻa e meʻa ʻokú ke fouá, pea ʻokú ne tokanga mai kiate koe. (Māt. 10:29-31; 1 Pita 5:6, 7) ʻIkai ngata aí, kuó ne talaʻofa mai: “ʻE ʻikai ʻaupito te u mavahe meiate koe, pea ʻe ʻikai ʻaupito te u liʻaki koe.” (Hep. 13:5) ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe Sihova ke kātaki naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku hā ngali ʻikai ai ha ʻamanakí. Tau vakai angé ki hono fakamoʻoniʻi eni ʻi he tuʻunga ʻo Siosifá.

Naʻe ʻia Siosifa ʻa Sihova naʻa mo e ʻi heʻene ʻi pilīsoné pea mo ʻene tokangaʻi ʻa e kotoa ʻo e kau pōpulá (Sio ki he palakalafi 9)

9. Ko e hā ʻoku fakahaaʻi naʻe ʻia Siosifa ʻa Sihova lolotonga ʻene ʻi pilīsoné? (Sēnesi 39:21-23)

9 Lau ʻa e Sēnesi 39:21-23. Naʻa mo e lolotonga ʻo e vahaʻa taimi kaupoʻuli ko eni ʻo e nofo pilīsoné, naʻe ʻai ʻe Sihova ʻa Siosifa ke ne lavameʻa. Anga-fēfē? ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe maʻu ʻe Siosifa ʻa e falala mo e fakaʻapaʻapa ʻa e ʻōfisa pulé, ʻo hangē pē ko Pōtifá. Taimi nounou mei ai, naʻe tuku ʻe he ʻōfisa pulé ʻa Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e kau pōpula kehé. Ko hono moʻoní, ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú “ko e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné naʻe ʻikai ʻaupito te ne tokangaʻi ha momoʻi meʻa ʻe taha naʻe tuku ange ke tokangaʻi ʻe Siosifa.” Naʻe maʻu ʻe Siosifa he taimí ni ha meʻa ke moʻumoʻua ki ai hono ʻatamaí​—ko ha ngāue ola lelei. He liliu taʻeʻamanekina ē ko ia! ʻE lava fēfē ke ʻoange ha tuʻunga falalaʻanga pehē ki ha pōpula naʻe tukuakiʻi ki heʻene feinga ke tohotohoʻi ʻa e uaifi ʻo ha ʻōfisa ʻi he lotoʻaá? ʻOku taha pē ʻa e talí. Hangē ko ia ʻoku hā ʻi he Sēnesi 39:23, “Naʻe ʻia Siosifa ʻa Sihova pea naʻe ʻai ʻe Sihova ha meʻa pē naʻá ne fai ke lavameʻa.”

10. Fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga naʻe ʻikai nai ke ongoʻi ai ʻe Siosifa naʻá ne lavameʻa ʻi he meʻa kotoa pē.

10 Toe feinga angé ke vakai ki he tuʻungá mei he vakai ʻa Siosifá. Hili hono tukuakiʻi loí mo e tuku pilīsoné, ʻokú ke pehē naʻá ne ongoʻi naʻá ne lavameʻa ʻi he meʻa kotoa pē? Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fiemaʻu lahi ange ʻe Siosifa ʻi ha toe meʻa? Naʻá ne fiemaʻu ke maʻu ʻa e leleiʻia ʻa e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné? ʻOku ngalingali ange, naʻe loto ʻa Siosifa ke fakaʻataʻatā hono ongoongó pea fakatauʻatāinaʻi ia. Naʻe aʻu ʻo ne kole ki ha pōpula ʻe taha naʻe teu ke ʻatā ke ne fakahaaʻi ia kia Felo koeʻuhi ke tuku ai ia ki tuʻa mei he pilīsone fakafiu ko iá. (Sēn. 40:14) Kae kehe, naʻe ʻikai ke lea ʻa e tangatá fekauʻaki mo ia kia Felo hili hono tuku ange iá. Ko hono olá, naʻe toe nofo ʻa Siosifa ʻi he pilīsone ko iá ʻi ha toe taʻu ʻe ua. (Sēn. 40:23; 41:1, 14) Neongo ia, naʻe hokohoko atu hono ʻai ʻe Sihova ke lavameʻa ʻa hono ʻalungá. Anga-fēfē?

11. Ko e hā ʻa e malava makehe naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Siosifá, pea naʻe anga-fēfē tokoni eni ki hono fakahoko ʻo e taumuʻa ʻa Sihová?

11 Lolotonga ʻa e ʻi pilīsone ʻa Siosifá, naʻe fakatupunga ʻe Sihova ʻa e tuʻi ʻo ʻIsipité ke ne maʻu ha misi fakatupu hohaʻa ʻe ua. Naʻe feinga vavale ʻa Felo ke ʻiloʻi hono ʻuhingá. ʻI he ʻiloʻi ʻe he tuʻí naʻe maʻu ʻe Siosifa ʻa e malava ke fakaʻuhingaʻi ʻa e misí, naʻá ne fekauʻi ke ʻomai ia kiate ia. ʻI he tokoni ʻa Sihová, naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Siosifa ʻa e ongo misí pea naʻe leleiʻia ʻa Felo ʻi he faleʻi ʻaonga naʻá ne ʻoangé. ʻI he vakai ʻa Felo naʻe kau ʻa Sihova mo e kiʻi talavoú, naʻá ne fakanofo ʻa Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e meʻakai ki he kotoa ʻo ʻIsipité. (Sēn. 41:38, 41-44) Ki mui ai, naʻe tō ha honge lahi naʻe ʻikai ngata pē ʻene uesia ʻa ʻIsipité kae pehē foki ki Kēnani, ʻa e fonua naʻe nofo ai ʻa e fāmili ʻo Siosifá. Ko Siosifa ʻi he taimi ko ení naʻá ne ʻi ha tuʻunga ke fakahaofi hono fāmilí pea fakatolonga ai ʻa e laine ʻo e hako ʻe taki atu ki he Mīsaiá.

12. ʻI he ngaahi founga fē naʻe ʻai ai ʻe Sihova ʻa Siosifa ke ne lavameʻá?

12 Fakakaukau fekauʻaki mo e ngaahi meʻa anga-kehe naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Siosifá. Ko hai naʻá ne fakatupunga ʻa Pōtifa ke ne tokanga makehe kia Siosifa, ko ha pōpula pē? Ko hai naʻá ne fakatupunga ʻa e ʻōfisa pule ʻo e pilīsoné ke ne leleiʻia ʻia Siosifá, ko ha pōpula māʻulalo? Ko hai naʻá ne ʻoange kia Felo ʻa e ongo misi fakatupu hohaʻá pea ʻoange kia Siosifa ʻa e malava ke ne fakaʻuhingaʻi iá? Ko hai naʻá ne tākiekina ʻa e fili ke fakanofo ʻa Siosifa ke ne tokangaʻi ʻa e meʻakai ʻi ʻIsipité? (Sēn. 45:5) ʻOku hā mahino, ko Sihova ia naʻá ne ʻai ʻa e meʻa kotoa pē naʻe fai ʻe Siosifá ke lavameʻa. Ko hono moʻoní, ko Sihova naʻá ne liliu ʻa e faʻufaʻu anga-fakamamahi ʻa e fanga tokoua ʻo Siosifá ki ha founga ʻa ia naʻe lava ai ke Ne fakahoko ʻa hono finangaló.

FOUNGA ʻOKU ʻAI AI KOE ʻE SIHOVA KE KE LAVAMEʻÁ

13. ʻOku kau mai ʻa Sihova ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa ʻoku tau fehangahangai mo iá? Fakamatalaʻi.

13 Ko e hā ʻa e fakamulituku ʻe lava ke tau maʻu mei he talanoa ʻo Siosifá? ʻOku kau mai ʻa Sihova ʻi he ngaahi tuʻunga kotoa ʻoku tau fehangahangai mo iá? ʻOkú ne filioʻi ʻa e ngaahi ngaʻunu kotoa pē ʻetau moʻuí, koeʻuhí ke ʻuhinga lelei ʻa e ngaahi meʻa kovi kotoa ʻoku tau hokosiá? ʻIkai, ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e vakai ko iá. (Tml. 8:9; 9:11) Neongo ia, ʻoku tau ʻiloʻi eni: ʻI he taimi ʻoku tau fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi, ʻoku ʻafioʻi ia ʻe Sihova pea ʻokú ne fanongo ki heʻetau tangi ki ha tokoní. (Saame 34:15; 55:22; ʻAi. 59:1) ʻIkai ngata aí, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau kātekina lavameʻa ʻa e ngaahi faingataʻá. Anga-fēfē?

14. ʻOku anga-fēfē hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ʻi he taimi faingataʻá?

14 Ko e founga ʻe taha ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihová ko hono tokonaki mai ʻa e fakafiemālie mo e fakalototoʻa, ʻo faʻa haʻu tofu pē ʻi he taimi totonú. (2 Kol. 1:3, 4) Ko e meʻa ia naʻe hoko kia Eziz, ko ha tokoua ʻi Tekimēnisitani naʻe tautea ke ngāue pōpula ʻi he taʻu ʻe ua koeʻuhi ko ʻene tuí. “ʻI he pongipongi naʻá ku hopo aí,” ko ʻene leá ia, “naʻe fakahaaʻi mai ʻe ha tokoua ʻa e ʻAisea 30:15, ʻa ia ʻoku pehē ai: ‘Ko hoʻomou mālohí ʻe hoko ia ʻi hoʻomou hanganaki nonga mo fakahāhā ʻa e falalá.’ Ko e veesi ko ení naʻá ne tokoniʻi maʻu pē au ke u hanganaki nonga pea falala kia Sihova ʻi he meʻa kotoa pē. Ko e fakalaulauloto ki he veesi ko ení naʻá ne tokoniʻi au ʻi he kotoa ʻo e taimi naʻá ku ʻi pilīsone aí.” ʻE lava ke ke fakakaukau ki ha taimi ʻi hoʻo moʻuí naʻe poupouʻi ai koe ʻe Sihova ʻaki hono tokonaki atu ʻa e fakafiemālie mo e fakalototoʻa ʻi he taimi tofu pē naʻá ke fiemaʻu lahi taha ai iá?

15-16. Ko e hā ʻokú ke ako mei he hokosia ʻa Tori?

15 Ko e anga-mahení, ʻi heʻetau fakakaukau atu ki ha faingataʻa naʻa tau foua ʻoku tau toki sio ai ki he founga naʻe tokoniʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke kātekina iá. Naʻe fakamoʻoniʻi eni ʻe ha tuofefine ko Tori. Ko ʻene tamasiʻí, ʻa Mason, naʻá ne fāinga mo e kanisaá ʻi ha taʻu ʻe ono ʻo aʻu ki heʻene maté. Ko e moʻoni, naʻe loto-mamahi lahi ʻa Tori. ʻOkú ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u fakakaukau kuo ʻi ai ha tuʻunga ʻe fakalotomamahi ange kiate au ko ha faʻē.” ʻOkú ne toe pehē, “ʻOku ou tui ʻe loto-tatau ʻa e ngaahi mātuʻa kehé mo au ko e sio ki he faingataʻaʻia hoʻo kiʻi tamá ʻoku kovi ange ia ʻi haʻo hokosia tonu ia.”

16 Kae kehe, neongo ʻa e mātuʻaki fakalotomamahi ʻa e ʻahiʻahi ko iá, naʻe fakakaukauloto ʻa Tori ki mui ai ki he ngaahi founga naʻe tokoniʻi ai ia ʻe Sihova ke kātekina iá. “ʻI he fakakaukau atu ki aí,” ko ʻene leá ia, “ʻOku lava ke u sio ki he toʻukupu ʻofa ʻo Sihová ʻi he kotoa ʻo e taimi naʻe puke ai ʻeku tamá. Ko e fakatātaá, naʻa mo e ʻi he taimi naʻe fuʻu puke lahi ai ʻa Mason ʻo ʻikai lava ke fai ha ʻaʻahi kiate iá, ko e fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa nau fakaʻuli ʻi ha houa ʻe ua ki he falemahakí. Naʻe ʻi ai maʻu pē ha taha ʻi he loki talitalí​—ʻo mateuteu mo loto-lelei ke tokoni. Pehē foki, naʻe feau mo ʻema ngaahi fiemaʻu fakamatelié. Naʻa mo e ʻi he ngaahi taimi faingataʻa tahá, naʻe ʻikai ke ma masiva ʻi ha meʻa.” Naʻe ʻoange ʻe Sihova kia Tori ʻa e meʻa naʻá ne fiemaʻu ke kātaki aí, pea naʻá ne fai ʻa e meʻa tatau maʻa Mason.​—Sio ki he puha “ Naʻe ʻOmai ʻe Sihova ʻa e Meʻa Tofu Pē Naʻá Ma Fiemaʻú.”

LAU HO NGAAHI TĀPUAKÍ

17-18. Ko e hā te ne tokoniʻi kitautolu ke lāuʻilo mo houngaʻia ʻi he poupou ʻa Sihová lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻahiʻahí? (Saame 40:5)

17 Lau ʻa e Saame 40:5. Ko ha tokotaha kaka moʻunga ko ʻene taumuʻá ke aʻu ki he tumutumú. Kae kehe, ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi feituʻu kehekehe ʻi heʻene fonongá ʻoku lava ke ne kiʻi tuʻu ai pea vakai ki he ʻātakai fakaʻofoʻofá. ʻI ha founga meimei tatau, vaheʻi maʻu pē ʻa e taimi ke kiʻi tuʻu pea fakakaukau fekauʻaki mo e founga kuo ʻai ai koe ʻe Sihova ke ke lavameʻa naʻa mo e taimi ʻokú ke lolotonga kātekina ai ha faingataʻa. ʻI he ngataʻanga ʻo e ʻaho taki taha, ʻeke hifo kiate koe: ‘ʻI he founga fē naʻá ku vakai ai ki he tāpuaki ʻa Sihová ʻi he ʻahó ni? Neongo ʻoku kei hokohoko atu pē ʻa e ʻahiʻahí, ʻoku anga-fēfē hono tokoniʻi au ʻe Sihova ke kātakí?’ Sio pe ʻe lava ke ke ʻiloʻi ha tāpuaki nai ʻe taha meia Sihova ʻa ia kuó ne ʻai koe ke ke lavameʻa.

18 Ko e moʻoni, ʻokú ke lotu nai ke ngata ho ʻahiʻahí. ʻOku mahino pē ia mo feʻungamālie. (Fil. 4:6) Ka ʻoku totonu foki ke tau lāuʻilo ki he ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he taimi ní. He ko ē, ʻoku talaʻofa mai ʻe Sihova ke ne fakaivimālohiʻi kitautolu pea tokoniʻi kitautolu ke kātaki. Ko ia ʻoua ʻaupito ʻe mole hoʻo houngaʻia ʻi he moʻoniʻi meʻa ko ia ʻoku poupouʻi koe ʻe Sihová. Pea te ke vakai leva ai ki he founga ʻoku tokoniʻi ai koe ʻe Sihova ke ke lavameʻá, ʻo hangē ko Siosifá, naʻa mo e lolotonga ʻa e taimi ʻo e ʻahiʻahí.​—Sēn. 41:51, 52.

HIVA 32 Kau mo Sihova!

a ʻI he taimi ʻoku tau foua ai ha ʻahiʻahi faingataʻa, heʻikai nai ke tau vakai hifo kiate kitautolu ʻoku tau “lavameʻa.” Te tau fakakaukau nai ko e foʻi lea ko iá ʻe ngāueʻaki pē ia ʻi he taimi ʻe ʻosi ai hotau ʻahiʻahí. Kae kehe, ko e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he moʻui ʻa Siosifá ʻokú ne akoʻi mai ha lēsoni mātuʻaki mahuʻinga​—ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke lavameʻa naʻa mo e ʻi he taimi ʻoku tau lolotonga fehangahangai ai mo ha ʻahiʻahi. ʻE fakamatalaʻi eni ʻi he kupu ko ení.

b ʻOku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ʻa e ngaahi liliu ko eni ʻi he kamata ngāue pōpula ʻa Siosifá ʻi ha ngaahi veesi siʻi pē, ka naʻe hoko nai ia ʻi ha vahaʻa taimi ʻo e laui taʻu.