Skip to content

Skip to table of contents

Naʻe loto-lelei ʻa ʻIsikeli ke ne fakahoko fakaefakatātā ʻa hono ʻākoloʻi ʻo Selusalemá

Faʻifaʻitaki ki he Laumālie Naʻe Maʻu ʻe he Kau Palōfitá

Faʻifaʻitaki ki he Laumālie Naʻe Maʻu ʻe he Kau Palōfitá

ʻOKU ʻi ai ha meʻa ʻokú ke tatau ai mo e kau palōfita ʻi he kuohilí? ʻI he “Glossary of Bible Terms” ʻi he pulusinga 2013 ʻo e New World Translation, ʻoku ʻomai ai ʻa e ʻuhinga ko eni ʻo ha palōfita: “Ko ha taha ʻoku fakaʻilo atu ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakaʻotuá. ʻOku ngāue ʻa e kau palōfitá ko e kau tangata lea ʻa e ʻOtuá, ʻo ʻikai ko hono ʻomai pē ha ngaahi kikite ka ʻoku toe kau ki ai ʻa e ngaahi akonaki, fekau, mo e fakamaau ʻa Sihová.” Neongo ʻoku ʻikai te ke tala ha kikite, ʻokú ke lea maʻá e ʻOtuá, ʻo talaki ʻa e meʻa ʻoku maʻu ʻi he Folofola ʻa e ʻOtuá.​—Māt. 24:14.

He monū fakaofo ē ke tau tala ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hotau ʻOtuá, ʻa Sihova, pea akoʻi ʻa hono finangaló ki he faʻahinga ʻo e tangatá! ʻOku tau kau ʻi he ngāue ko ení fakataha mo ha ʻāngelo “ʻoku puna ʻi he ʻataá ʻi he langí.” (Fkh. 14:6) Ka, ʻoku tau fehangahangai nai mo e ngaahi pole ʻe lava ke ne fakatupunga kitautolu ke mole ʻetau vakai ki ha monū fakaofo. Ko e hā ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi pole ko iá? ʻOku tau fehangahangai nai mo e helaʻia, loto-siʻi, pe ongoʻi taʻefeʻunga. Ko e kau palōfita faitōnunga ʻi he kuohilí naʻe ʻikai ke nau toe kehe, ka naʻe ʻikai te nau foʻi. Pea naʻe tokoniʻi ʻe Sihova kinautolu ke nau fakahoko ʻenau ngaahi ngāué. Fakakaukau ki ha faʻifaʻitakiʻanga ʻe niʻihi, pea sio ki he founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai kia kinautolú.

NAʻA NAU NGĀUE TŌTŌIVI

Te tau helaʻia nai ʻi he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ko e ngaahi ngāue fakaʻahó pea ongoʻi ʻoku ʻikai ke tau fie kau ki he ngāue fakafaifekaú. Ko hono moʻoní, ʻoku fiemaʻu ke tau mālōlō; naʻe fai pehē ʻa Sīsū mo e kau ʻapositoló. (Mk. 6:31) Kae fakakaukau kia ʻIsikeli ʻi Pāpilone pea mo ʻene ngāue ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau ʻIsileli naʻe taki pōpula mei Selusalemá. Naʻe tala ʻe he ʻOtuá ʻi he taimi ʻe taha kia ʻIsikeli ke ne toʻo ha maka-ʻumea ʻo tongi ai ʻa e kolo ko Selusalemá. Naʻe hanga leva ʻe ʻIsikeli ʻo ʻākoloʻi fakaefakatātā ʻa e kiʻi koló ʻaki ʻene tokoto ʻaki hono tafaʻaki toʻohemá ʻi he ʻaho ʻe 390 pea tokoto ʻaki leva hono tafaʻaki toʻomataʻú ʻi he ʻaho ʻe 40. Naʻe tala ʻe Sihova kia ʻIsikeli: “Pea vakai, ʻoku ou ʻai kiate koe ʻani haʻi, pea ʻe ʻikai te ke lava ke tafoki mei he vakavaka ko é ki he vakavaka ko é, kaeʻoua ke ʻosi ʻa e ngaahi ʻaho ʻo hoʻo ʻakoloʻi.” (ʻIsi. 4:1-8) Kuo pau pē naʻe tohoakiʻi ai ʻa e tokanga ʻa e kau ʻIsileli naʻe fakahēʻí. Laka hake ʻi he taʻu ʻe taha, naʻe fou atu ʻa ʻIsikeli ʻi he founga-tuʻumaʻu fakamamahi fakaesino ko ení. Naʻe malava fēfē ke fakahoko ʻe he palōfita ʻene ngāué?

Naʻe mahinoʻi ʻe ʻIsikeli ʻa e ʻuhinga naʻe fekau atu ai ia ko ha palōfitá. ʻI hono fekau atu ʻa ʻIsikelí, naʻe tala ange ʻe he ʻOtuá kiate ia: “Pe ʻe fie fanongo [ʻa e kau ʻIsilelí] pe te nau kalofi, . . . , te nau ʻilo na e ai ha palofita naʻe hoko kiate kinautolu.” (ʻIsi. 2:5) Naʻá ne hanganaki manatuʻi ʻa e taumuʻa ʻo ʻene ngāué. Ko ia naʻá ne loto-lelei ke ne fakahoko fakaefakatātā ʻa hono ʻākoloʻi ʻo Selusalema. Naʻá ne fakamoʻoniʻi ʻene hoko ko e palōfita moʻoni. Naʻe aʻu atu ha līpooti kiate ia mo hono kaungāfakahēʻí: “Kuo taʻi ʻa e kolo.” ʻIo, naʻe ʻiloʻi ʻe he kau ʻIsilelí naʻe ʻiate kinautolu ha palōfita.​—ʻIsi. 33:21, 33.

ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau fakatokanga ki he kakaí fekauʻaki mo e tuʻunuku mai hono fakaʻauha ʻa e kotoa ʻo e fokotuʻutuʻu ʻa Sētané. Neongo te tau helaʻia fakaesino nai, ʻoku tau ngāueʻaki hotau iví ke malangaʻi ʻa e Folofola ʻa e ʻOtuá, fai ʻa e ngaahi toe ʻaʻahi, pea fakahoko ʻa e ngaahi ako Tohi Tapu. ʻI hono fakahoko moʻoni ʻa e ngaahi kikite fekauʻaki mo e ngataʻanga ʻo e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku tau maʻu ʻa e fiemālie ʻi he hoko “ko ha taha ʻoku fakaʻilo atu ai ʻa e ngaahi taumuʻa fakaʻotuá.”

NAʻA NAU FEKUKI MO E LOTO-SIʻI

ʻOku tau ngāue mālohi ʻ i he tokoni ʻa e laumālie ʻo Sihová; ka neongo ia, ʻoku tau loto-siʻi nai he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ko e anga ʻo e fakafeangai mai ʻa e kakaí ki heʻetau pōpoakí. ʻOku lelei ke tau manatuʻi ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻa e palōfita ko Selemaiá. Naʻá ne hokosia ʻa e manuki mo e lea kovi koeʻuhí ko ʻene talaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá ki he kau ʻIsilelí. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe aʻu ʻo pehē ʻe Selemaia: “ʻE ʻikai te u toe hueʻekina ia, pea ʻe ʻikai te u toe lea ʻi hono huafa.” Naʻe maʻu ʻe Selemaia ʻa e ngaahi ongoʻi ʻo hangē pē ko kitautolú. Ka neongo ia, naʻá ne hanganaki talaki ʻa e pōpoaki ʻa e ʻOtuá. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe tānaki mai ʻe he palōfitá: “Toki hoko ia ʻi hoku loto ʻo hange ko e afi vela kuo loki ʻi hoku hui, pea ʻoku ou fiu ʻi he fakamaʻumaʻu au, ʻo ʻikai te u malava.”​—Sel. 20:7-9.

ʻI he tuʻunga meimei tatau, kapau ʻoku tau loto-siʻi koeʻuhí ko e anga ʻo e tali ʻa e kakaí ki heʻetau pōpoakí, ʻe lava ke tau tauʻi ʻa e ongoʻi ko iá ʻaki ʻa e fakalaulauloto ki he pōpoaki ʻoku tau talakí. ʻE lava ke hangē ia ha ‘afi vela kuo loki ʻi hotau huí.’ Ko e tōʻongaʻaki hono lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú ʻe lava ke ʻai ai ke vela maʻu pē ʻa e afi ko iá ʻiate kitautolu.

NAʻA NAU IKUʻI ʻA E NGAAHI ONGOʻI TAMAKI

Kuo ʻikai ke ongoʻi taau ʻa e kau Kalisitiane ʻe niʻihi ʻi he taimi naʻe ʻoange ai ha ngāue naʻe teʻeki ai ke nau mahinoʻi lelei. Naʻe ongoʻi pehē nai ʻa e palōfita ko Hōseá. Naʻe fekau ʻe Sihova kiate ia: “ʻAlu ʻo toʻo mai ha fefine feʻauaki, mo e fanau feʻauaki, ʻo mali mo ia.” (Hōs. 1:2) Sioloto atu ki he anga hoʻo ongoʻí kapau te ke ʻamanaki ke mali, ka naʻe tala atu ʻe he ʻOtuá ko ho malí ko ha feʻauaki! Naʻe tali ʻe Hōsea ʻa e ngāue ko iá. Naʻá ne ʻave ʻa Kōmela ko hono uaifi, pea naʻá ne fāʻeleʻi ha tamasiʻi. Ki mui ai, naʻá ne fāʻeleʻi leva ha taʻahine mo ha tamasiʻi ʻe taha. ʻOku hā mahino, naʻe maʻu ʻa e ongo tamaiki ko ení ʻi he tono. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Hōsea ko hono uaifi-ʻi-he-kahaʻú “te ne matuʻaki tuli ki hono ngaahi ʻofaʻanga.” Fakatokangaʻi ʻa e kupuʻi lea palulali​—ko e “ngaahi ʻofaʻanga.” Pea te ne feinga leva ke foki mai kia Hōsea. Ko ia, kapau ko ha palōfita koe, te ke toe tali ho uaifí? Ko e meʻa tofu pē ia naʻe tala ange ʻe Sihova kia Hōsea ke ne faí! Naʻe aʻu ʻo fakatau fakafoki mai ia ʻe he palōfitá ʻaki ha fuʻu totongi.​—Hōs. 2:7; 3:1-5.

Naʻe mei fifili nai ʻa Hōsea pe ko e hā hono lelei ʻene fakahoko ʻa e ngāue ko ení. Ka, ʻi heʻene fakahoko faitōnunga eni ʻi heʻene moʻuí tonu, ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe Hōsea ke tau ʻiloʻi ʻa e mamahi kuo pau naʻe ongoʻi ʻe he Māfimafi-Aoniú ʻi he taimi naʻe lavakiʻi ai ia ʻe ʻIsilelí. Pea ko hono moʻoní naʻe foki ʻa e kau ʻIsileli loto-totonu ʻe niʻihi ki he ʻOtuá.

ʻOku ʻikai ke tala ange ʻe he ʻOtuá ki ha taha he ʻahó ni ke ne mali mo ha “fefine feʻauaki.” Neongo ia, ko e hā ʻa e lēsoni ʻe lava ke tau ako mei he loto-lelei ʻa Hōsea ke ne tali ha ngāue peheé? Ko e lēsoni ʻe taha ke tau hoko ʻo loto-lelei, neongo kapau ʻoku tau ʻiloʻi tonu ko ha pole ia ke talaki ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻangá ʻi he “ʻao ʻo e kakaí pea mei he fale ki he fale.” (Ngā. 20:20) Ko e niʻihi nai ʻo e ngaahi ngāue malangaʻi ʻa e Puleʻangá ʻoku ʻikai ke faingofua kiate kitautolu. Ko e tokolahi ʻoku ako mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová kuo nau pehē, ʻoku nau fiefia ʻi hono ako ʻa e Tohi Tapú ka heʻikai te nau ʻalu mei he matapā ki he matapā ke fakamafola ʻa e pōpoakí. Ki mui ai, naʻe kamata ke fai ʻe he tokolahi ʻo kinautolu ʻa e meʻa naʻa nau fakakaukau ki muʻa ʻe taʻemalava ke nau faí. ʻOkú ke sio ai ki ha lēsoni?

ʻE lava ke tau ako ha lēsoni ʻe taha mei hono tali ʻe Hōsea ha ngāue faingataʻa. Naʻe mei lahi ʻa e ʻuhinga ke ne fakafisi ai ke ʻoua ʻe fakahoko ʻa e ngāue ko iá. Naʻe mei malava ke ʻiloʻi ʻe he niʻihi kehé kapau naʻe ʻikai ke hiki ʻe Hōsea ʻa e fakamatala ko ení? ʻOku ʻi ai nai ha tuʻunga ʻoku tau toe maʻu ai ha faingamālie ke talanoa ai ki ha taha ʻo fekauʻaki mo Sihova pea ʻikai ʻilo ki he faingamālie ko iá. Naʻe hoko eni kia Anna, ko ha taʻahine ʻi he kolisí ʻi ʻAmelika. Naʻe kole ʻe he faiakó ki he kalasí ke nau faʻu ha ʻēsei fekauʻaki mo ha kaveinga pe ko ha ʻīsiu ʻoku nau tui mālohi ki ai pea feinga leva ke fakatuipauʻi ia ki he kalasí. Naʻe mei tukunoaʻi ʻe Anna ʻa e faingamālie ko eni ke fai ha fakamoʻoní. Kae kehe, naʻá ne ongoʻi ko e faingamālie eni mei he ʻOtuá. ʻI hono ʻiloʻi nai ʻa e meʻa ʻe hokó, naʻá ne lotu kia Sihova, peá ne maʻu ʻa e holi ke ne ngāueʻaki ʻa e faingamālie ko ení. Naʻá ne faʻu ha ʻēsei naʻe fakakaveinga “ʻEvalūsioó: Vakai ki he Fakamoʻoní.”

ʻOku faʻifaʻitaki ʻetau kau toʻutupú ki he laumālie naʻe maʻu ʻe he kau palōfitá​—ʻo nau taukapoʻi loto-toʻa ʻa Sihova ko hotau Tokotaha-Fakatupú

ʻI he taimi naʻe lau ai ʻe Anna ʻene ʻēseí ki he kalasí, ko ha kiʻi taʻahine naʻá ne tui ki he ʻevalūsioó naʻá ne nafuiʻaki ia ha ngaahi fehuʻi. Naʻe taukapoʻi lavameʻa ʻe Anna hono tuʻungá. Naʻe ʻohovale ʻene faiakó peá ne fakapaleʻi ʻa Anna koeʻuhi ko e ʻēsei fakatuipau lelei taha ko iá. Talu mei ai mo e fetalanoaʻaki lahi ange ʻa Anna mo e kiʻi taʻahine naʻá ne poleʻi iá fekauʻaki mo e fakatupú. Ko e ola ʻo hono tali ʻa e “ngāue” ko eni meia Sihová, ʻoku pehē ʻe Anna: “ʻOku ou tuipau ange he taimí ni ʻi hono malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻikai manavahē.”

Neongo ʻoku ʻikai ko e kau palōfita kitautolu ʻi he ʻuhinga tofu pē ko iá, ʻi he faʻifaʻitaki ki he laumālie feilaulauʻi-kita ʻa e kau palōfita ko iá hangē ko ʻIsikeli, Selemaia mo Hōseá, ʻe lava foki ke tau fakahoko lavameʻa ʻa e finangalo ʻo Sihová he ʻahó ni! Lolotonga ʻa e lotu fakafāmilí pe ko ha ako fakafoʻituitui, fēfē ke ke lautohi fekauʻaki mo e kau palōfita kehe ʻi he kuohilí pea fakalaulauloto ki he founga te ke malava ai ke faʻifaʻitaki ki heʻenau faʻifaʻitakiʻangá?