Skip to content

Skip to table of contents

ʻE Lava Fēfē Ke U Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Paʻangá?

ʻE Lava Fēfē Ke U Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Paʻangá?

Vakai ʻa e Tohi Tapú

ʻE Lava Fēfē Ke U Ngāue Fakapotopoto ʻAki ʻa e Paʻangá?

“ʻI he holo ʻeku vahé, ʻoku hokohoko atu ai ʻa e ʻalu ki ʻolunga ʻa hoku ngaahi moʻuá. ʻOku ou faʻa tokoto ʻāʻā ʻi he poʻulí ʻo fifili pe ko e hā ʻa e founga ke tokonaki ai maʻa hoku fāmilí.”—James.

“Naʻe hangē ia kuó u fihia ʻo ʻikai toe ʻilo pe ko e hā e meʻa ke faí.”—Sheri.

LOLOTONGA ʻa e ngaahi vahaʻa taimi fetōʻaki fakaʻekonōmiká, ʻoku ʻikai tātātaha ʻa e lau peheé. ʻI he fakamatala ki he faai hifo ki muí ni ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká, ko Juan Somavia, ko e talēkita-pule ʻo e ʻŌfisi Leipa Fakavahaʻapuleʻangá, naʻá ne pehē: “ʻOku ʻikai ko ha faingataʻa pē eni ia ʻi ʻAmelika,” peá ne hoko atu: “Ko e faingataʻa eni ia ʻi māmani lahi.”

Ko e mole fakafokifā ʻo e ngāué pe ko e ʻikai ha paʻanga ki he ngaahi fiemaʻu tefito ʻa hoto fāmilí ʻoku lava ke iku ia ki he loto-moʻua lahi pea naʻa mo e ongoʻi siva ʻa e ʻamanakí. ʻI he taimi ʻe taha ʻi heʻene moʻuí, naʻe ongoʻi pehē ai ʻa e tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Tēvitá. Naʻá ne lotu: “Kuo tubu o lahi ae gaahi mamahi o hoku loto; ke ke omi au mei he eku gaahi mamahi.” (Sāme 25:17PM) Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo hotau taimí, pea ʻe lava ʻe he poto ʻokú ne fakatupungá ʻo ʻai ke tau malu lahi ange pea ʻomai mo ha melino lahi ange?

Poto ki he Taimi Faingataʻá

Naʻe tomuʻa tala ʻe he Tohi Tapú ko e “kuonga fakamui” ʻo e māmani lolotongá ʻe fakaʻilongaʻi ia ʻaki ʻa e “kamataʻanga pe ʻo e langā” mo e “ngaahi taimi faingataʻa.” (2 Timote 3:1; Mātiu 24:8) Ko e ngaahi lea ko iá ʻoku fakapapauʻi ʻoku moʻoni! Kae kehe, ʻoku ʻikai taʻeʻiai haʻatau ʻamanaki, he ko e ʻOtuá, fakafou ʻi he Tohi Tapú, kuó ne ʻai ke tau ala maʻu ʻa e poto tonu ko ia ʻoku tau fiemaʻu ke fekuki ai mo e taimi taʻepau fakaʻekonōmiká.

Hangē ko ení, ʻoku tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau maʻu ʻa e vakai totonu ki he paʻangá. ʻOku pehē ʻi he Koheleti 7:12: “Ko e poto ko e maluʻanga, ko e paʻanga ko e maluʻanga: ka ʻoku hulu ʻa e ʻilo, he ʻoku fakahaofi ʻe he poto ʻa e tangata ʻoku maʻu ia.” ʻIo, ʻoku lava ke ʻomai ʻe he paʻangá ʻa e maluʻanga, ka ko e poto fakaʻotuá pē, hangē ko ia ʻoku maʻu ʻi he ngaahi peesi ʻo e Tohi Tapú, ʻe lava ke ʻomai ai ʻa e maluʻanga moʻoni ʻi he taimi kotoa pē. Vakai angé ki ha ngaahi fakatātā.

Fekuki mo e Taimi Faingataʻa Fakaʻekonōmiká

Tōtōivi. “Oku holi ae laumalie oe fakabikobiko, ka oku ikai te ne maʻu ha mea: ka e fafagaʻi ae laumalie oe faa gaue.” (Palovepi 13:4PM) Ko e hā ʻa e lēsoní? Fakatupulekina ʻa e ongoongoa ʻi he hoko ko ha tokotaha faitotonu mo ngāue mālohi. Ko e kau ngāue leleí ʻoku fakamahuʻingaʻi lahi ʻe he kau pule ngāué pea ʻe ngalingali ange te nau hoko ko e ʻuluaki faʻahinga ia ʻe fakangāueʻí pea ko e faʻahinga fakamuimui ia ʻe tulí.—Efeso 4:28.

Fakakaukau ki he totongí ki muʻa ke fakataú. Naʻe pehē ʻe Sīsū: “Tau lau ʻoku ai hamou toko taha ʻoku ne loto ke langa ha fuʻu taua, ʻikai te ne nofo muʻa ʻo fatu hono totongi, pe ʻoku feʻunga ʻene paʻanga mo hono fai ke osi?” (Luke 14:28) Neongo naʻe fakatātaaʻi ʻe Sīsū ʻa e fiemaʻu ke fatu ʻa e totongi ʻo e hoko ko e taha ʻo hono kau muimuí, ko ʻene leá ʻoku hā mahino ʻene moʻoní ʻi ha ʻuhinga totonu. Ko ia teuteu ha patiseti, ʻo fakahokohoko ai hoʻo ngaahi fiemaʻu moʻoní mo e totongí.

ʻOua ʻe fakamoleki ʻa e paʻangá ʻi he tōʻonga koví. Ko e ngaahi tōʻonga hangē ko e pelepaʻangá, ifí, mo e ngāuekoviʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú mo e kava mālohí ʻoku kovi kotoa ia ʻi he vakai mai ʻa e ʻOtuá.—Palovepi 23:20, 21; Aisea 65:11; 2 Kolinito 6:19 (7:1PM).

Fakaʻehiʻehi mei he “ʻofa he paʻangá.” (Hepelu 13:5, Ko e Taulua) Ko e kau ʻofa ʻi he paʻangá ʻoku pau ke nau tofanga ʻi he mamahi mo e siva ʻa e ʻamanakí, ko hono moʻoní, ʻoku nau “hokohokaʻi ʻaki ʻa kinautolu ʻa e ngaahi mamahi lahi.” (1 Timote 6:9, 10) ʻIkai ko ia pē, ʻoku nau hoko ko ha pōpula ki ha holi ʻikai ala fakatōliʻa, he tatau ai pē pe ko e hā e lahi e meʻa ʻoku nau maʻú, ʻoku ʻikai ʻaupito pē feʻunga ia.—Koheleti 5:10.

Ako ke fiemālie. “Talaʻehai naʻa tau haʻu mo kitautolu ha meʻa ki mamani, koeʻuhi foki ʻe ʻikai te tau lava ke ʻalu mo kitautolu ha momoʻi meʻa: pea ʻi heʻetau maʻu ʻetau meʻakai mo e kofu, te tau feʻunga pe ʻi he meʻa ko ia.” (1 Timote 6:7, 8) Ko e kakai ʻoku nau fiemālie ʻi he meʻa siʻí te nau malava nai ke kalofi ʻa e loto-moʻua tōtuʻá ʻi he taimi ʻoku faai hifo ai ʻa e tuʻunga fakaʻekonōmiká. Ko ia ako ke moʻui fiemālie ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke maʻú.—Sio ki he puha ʻi he toʻomataʻú.

ʻOku ʻikai ha taha ʻia kitautolu te ne ʻilo ʻa e meʻa ʻoku ʻi he ʻapongipongí. “ʻOku hokonoa [kia kitautolu] kotoa pe ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki,” ko e lau ia ʻa e Koheleti 9:11. Ko ia ai, ko e potó, ʻoku ʻikai “tuʻu ʻenau falala ki he koto taʻemaʻu na ko e koloa; ka ki he ʻOtua,” ʻa ia kuó ne talaʻofa ki he faʻahinga mateakí: “ʻE ʻikai siʻi te u mahuʻi meiate koe, kaeʻumaʻā haʻaku momoʻi liʻaki koe.”—1 Timote 6:17; Hepelu 13:5.

KUÓ KE FIFILI?

● ʻOku anga-fēfē hono fakamatalaʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa hotau taimí?—2 Timote 3:1-5.

● Ko fē ʻe lava ke maʻu ai he ʻahó ni ʻa e tataki alafalalaʻangá?—Sāme 19:7.

● ʻE lava fēfē ke u tokonaki ha kahaʻu malu maʻa hoku fāmilí?—Koheleti 7:12.

[Puha/Fakatātā ʻi he peesi 21]

MALUʻI ʻO E PAʻANGÁ

Fai ʻo e fakataú: Hiki ha lisi. Fakaʻehiʻehi mei he fakatau noaʻiá. Fakasio ʻa e meʻa ʻoku maʻamaʻá. Ngāueʻaki ʻa e fakatau ʻo e meʻa lahi kae holo hifo ʻa e totongí. Fakatau ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fiemaʻú ʻi he fakamaʻamaʻá mo e taimi ʻoku ʻosi ai hono fiemaʻu lahí. ʻI heʻene malavá, fakatau puha kakato.

Fakamole ki he ʻapí: Totongi taimi totonu ʻa e ngaahi moʻuá ke fakaʻehiʻehi ai mei he toe fakalahi ʻo e moʻuá. Teuteuʻi ʻi ʻapi ʻa e meʻakaí mo e inú, pea maʻu fakafeʻunga ʻa e meʻakaí mo e kava mālohí. Tāmateʻi ʻa e māmá mo e ngaahi meʻangāué ʻi he ʻikai ke ngāueʻakí. ʻO ka malava, ngāueʻaki ʻa e ngaahi meʻangāue ʻoku ʻikai fakaʻuhilá. ʻAofi ke malu ho falé mei he ʻea momokó mo e ʻea velá. Vakaiʻi ke nofo ʻi ha fale siʻisiʻi ange.

Fefonongaʻakí: Kapau ʻokú ke fiemaʻu haʻo meʻalele, fakatau mai ha meʻalele ʻoku ngāue lelei mo kai penisini lelei. ʻOku ʻikai fiemaʻu ia ke foʻou. ʻO ka malava, heka fakataha mo e niʻihi kehé pea fai ai mo ha toe ngaahi meʻa kehe ʻoku fiemaʻu. Ka ʻikai ia, heka pasi, luelue, pe heka pasikala. Folau ʻeveʻeva ʻi he taimi ʻoku maʻamaʻa ai ʻa e totongí pea ʻalu ki he feituʻu ofi ange mai ki ʻapí.

Telefoní mo e fakafiefiá: ʻOkú ke fiemaʻu ha telefoni laine pea pehē ki ha telefoni toʻotoʻo? Kapau ʻoku ʻi ai ha telefoni toʻotoʻo ʻa e fānaú, ʻe lava ke fakasiʻisiʻi ʻenau ngāueʻakí pe aʻu ʻo ʻoua te nau ngāueʻaki? Kapau ʻokú ke maʻu TV, ʻe lava ke ke fakasiʻisiʻi ʻa e fakamolé ʻaki hono fakasiʻisiʻi ʻa e sēnolo ʻokú ke ngāueʻakí? * Maʻu ʻa e ʻū tohi mo e faiva mei he laipelí kae ʻoua ʻe fakatau mai ia.

[Fakamatala ʻi lalo]

^ Ki ha ngaahi fokotuʻu lahi ange, sio ki he kupu “Levaʻi Lelei Hoʻo Paʻangá,” ʻi he ʻīsiu ʻo e ʻĀ Hake! ʻo ʻEpeleli-Sune 2009 mo e “ʻEke ʻe he Toʻutupú . . . “ʻE Lava Fēfē Ke U Mapuleʻi ʻa ʻEku Fakamolé?” ʻi he ʻīsiu ʻo e Awake! ʻo Sune 2006.