Skip to content

Skip to table of contents

Fa‘ifa‘itaki ki he Manava‘ofa ‘a Sihová

Fa‘ifa‘itaki ki he Manava‘ofa ‘a Sihová

“Ko Sihova, ‘a Sihova, ko ha ‘Otua mohu meesi mo manava‘ofa.”​—‘EKI. 34:6.

HIVA: 18, 12

1. Na‘e anga-fēfē hono fakahaa‘i ‘e Sihova ‘a ia tonu kia Mōsesé? Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ení?

‘I HE taimi ‘e taha, na‘e fakahaa‘i ai ‘e he ‘Otuá ‘a ia tonu kia Mōsese ‘aki ‘ene talaki ‘a Hono huafá mo e ni‘ihi ‘o Hono ngaahi ‘ulungāngá. Na‘e mei lava ke fakamamafa‘i ‘e Sihova ‘a hono mālohí pe potó, ka ‘i hono kehé, na‘á ne ‘uluaki fakahaa‘i ‘a ‘ene mēsí mo e manava‘ofá. (Lau ‘a e ‘Ekisoto 34:5-7.) Na‘e fiema‘u ‘e Mōsese ke ne ‘ilo‘i pe ‘e tokoni‘i ia ‘e Sihova. Ko ia na‘e fakamamafa‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ne loto mo‘oni ke tokoni‘i ‘a ‘ene kau sevānití. (‘Eki. 33:13) ‘Oku fēfē ho‘o ongo‘í ‘i ho‘o ‘ilo‘i ‘oku tokanga lahi mai ‘a Sihova kiate kitautolú? ‘E fakahangataha ‘a e kupu ko ení ki he manava‘ofá, ‘a ia ko e ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘i he faingata‘a‘ia ‘a e ni‘ihi kehé pea holi ke tokoni‘i kinautolu.

2, 3. (a) Ko e hā ‘okú ne fakahaa‘i ‘oku fakanatula pē ke ongo‘i manava‘ofa ‘a e tangatá? (e) Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke mahu‘inga‘ia ‘i he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú fekau‘aki mo e manava‘ofá?

2 ‘Oku manava‘ofa ‘a Sihova, pea na‘e ngaohi ‘a e tangatá ‘i hono ‘īmisí. Ko ia ‘oku fakanatula pē ki he tangatá ke tokanga ki he ni‘ihi kehé. Na‘a mo e fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ‘a Sihová ‘oku nau fa‘a fakahāhā ‘a e manava‘ofa. (Sēn. 1:27) ‘I he Tohi Tapú, ‘oku tau ma‘u ai ‘a e ngaahi fakamatala fekau‘aki mo e kakai na‘a nau fakahāhā ‘a e manava‘ofá. Ko e fakatātaá, ‘i he fiema‘u ‘e Solomone ke ne ‘ilo‘i pe ko hai ‘i he ongo fefiné ‘a e fa‘ē ‘a e pēpeé, na‘á ne sivi‘i kinaua ‘aki ‘ene tu‘utu‘uni ke tu‘u-ua ‘a e pēpeé . Na‘e ongo‘i manava‘ofa mo‘oni ‘a e fa‘eé ki he‘ene pēpeé, ko ia na‘á ne kōlenga ai ki he tu‘í ke tuku ke ma‘u ia ‘e he fefine ‘e tahá. (1 Tu‘i 3:23-27) Ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga ‘e taha ‘i he manava‘ofá ko e ‘ofefine ‘o Feló. ‘I he‘ene ma‘u ‘a e pēpē ko Mōsesé, na‘á ne ‘ilo‘i ko ha Hepelū ia pea na‘e pau ke tāmate‘i. Ka “na‘á ne ongo‘i manava‘ofa kiate ia,” pea na‘á ne fili ke tauhi ia ko ‘ene tamasi‘i.​—‘Eki. 2:5, 6.

3 Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ako lahi ange fekau‘aki mo e manava‘ofá? Koe‘uhí ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau fa‘ifa‘itaki kiate ia. (‘Ef. 5:1) Neongo na‘e fakatupu kitautolú ke tau manava‘ofa, ‘oku tau ta‘ehaohaoa pea ‘oku tau hehema ke siokita. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘e ‘ikai nai faingofua kiate kitautolu ke fakapapau‘i pe te tau tokoni ki he kakai kehé pe tokangataha pē kiate kitautolu. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau mahu‘inga‘ia lahi ange ‘i he ni‘ihi kehé? ‘Uluakí, tau sivisivi‘i angé ‘a e anga hono fakahāhā ‘e Sihova mo e ni‘ihi kehé ‘a e manava‘ofá. Uá, tau sio angé ki he founga ‘e lava ke tau fa‘ifa‘itaki ai ki he manava‘ofa ‘a e ‘Otuá mo e ‘uhinga ‘oku lelei ai ke tau fai peheé.

SIHOVA​—KO E FA‘IFA‘ITAKI‘ANGA HAOHAOA ‘I HE MANAVA‘OFÁ

4. (a) Ko e hā na‘e fekau‘i atu ai ‘e Sihova ha ongo ‘āngelo ki Sōtomá? (e) Ko e hā ‘e lava ke tau ako mei he hokosia ‘a e fāmili ‘o Loté?

4 ‘Oku ‘i he Tohi Tapú ‘a e ngaahi fakatātā lahi fekau‘aki mo e manava‘ofa ‘a Sihová. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he me‘a na‘á ne fai ma‘a Loté. Ko Loté ko ha tangata mā‘oni‘oni ‘a ia na‘e “fakalotomafasia‘i lahi” ‘e he kakai ‘ulungaanga ta‘etaau ‘i Sōtoma mo Komolá. Ko e kakai ko iá na‘e ‘ikai te nau faka‘apa‘apa ki he ‘Otuá, pea na‘e fakapapau‘i ‘e Sihova na‘a nau tuha mo e mate. (2 Pita 2:7, 8) Na‘e fekau‘i atu ‘e Sihova ha ongo ‘āngelo kia Lote ke tala ange kiate ia ‘e faka‘auha ‘a Sōtoma mo Komola pea na‘e fiema‘u ke ne hola. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘I he‘ene [Lote] kei fakatuotuaí, pea koe‘uhi ko e manava‘ofa ‘a Sihova kiate iá, na‘e puke ‘e he ongo [‘āngeló] ‘a hono nimá mo e nima ‘o hono uaifí pea mo e nima ‘o hono ongo ‘ofefiné, pea na‘á na ‘omi kinautolu ‘o na tuku kinautolu ‘i tu‘a ‘i he koló.” (Sēn. 19:16) Hangē pē ko hono mahino‘i ‘e Sihova ‘a e tu‘unga ‘o Loté, ‘oku lava ke tau fakapapau‘i ‘okú ne mahino‘i ha ngaahi faingata‘a pē ‘oku tau hokosia.​—‘Ai. 63:7-9; Sēm. 5:11, fakamatala ‘i lalo; 2 Pita 2:9.

5. ‘Oku anga-fēfē hono ako‘i kitautolu ‘e he Folofola ‘a e ‘Otuá ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofá?

5 Kuo toe ako‘i foki ‘e Sihova ‘a hono kakaí ke nau fakahāhā ‘a e manava‘ofá. Fakakaukau fekau‘aki mo e taha ‘o e ngaahi lao na‘á ne ‘oange ki ‘Isilelí. Kapau na‘e mo‘ua‘aki ‘e ha taha ha pa‘anga ki ha tokotaha tali nō, na‘e lava ke ‘ave ‘e he tokotaha tali noó ‘a e kofu ‘o e tokotahá ko ha me‘a malu‘i ke fakapapau‘i te ne totongi fakafoki ‘a e pa‘angá. (Lau ‘a e ‘Ekisoto 22:26, 27.) Ka ko e tokotaha tali noó na‘e pau ke ne fakafoki ‘a e kofú ki he tokotahá ‘i he tō ‘a e la‘aá koe‘uhi ke lava ‘o ne māfana ai pē ‘i he po‘ulí. Ko ha taha na‘e ‘ikai ke manava‘ofa na‘e ‘ikai nai te ne loto ke fakafoki ‘a e kofú, ka na‘e ako‘i ‘e Sihova ‘a hono kakaí ke nau manava‘ofa. Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he tefito‘i mo‘oni ‘oku tu‘u mei mui ‘i he laó ni? ‘Oua ‘aupito ‘e tukunoa‘i ‘a e ngaahi fiema‘u ‘a ha kaungā Kalisitiane. ‘I he taimi ‘oku malava ai ke tau tokoni ki ha tokoua pe tuofefine ‘oku faingata‘a‘ia, ‘oku tau loto ke fai pehē.​—Kol. 3:12; Sēm. 2:15, 16; lau ‘a e 1 Sione 3:17.

6. Ko e hā ‘oku lava ke tau ako mei he manava‘ofa ‘a Sihova ki he kau ‘Isileli angahala‘iá?

6 Na‘e ongo‘i manava‘ofa ‘a Sihova ki he kau ‘Isilelí na‘a mo e taimi na‘a nau faiangahala ai kiate iá. ‘Oku tau lau: “Na‘e hanganaki fakatokanga ‘a Sihova ko e ‘Otua ‘o ‘enau fanga kuí kiate kinautolu ‘o fakafou ‘i he‘ene kau talafekaú, ‘o toutou fakatokanga, koe‘uhí na‘á ne ongo‘i manava‘ofa ki hono kakaí pea ki hono ‘afio‘angá.” (2 Kal. 36:15) ‘I ha founga meimei tatau, ‘oku totonu ke tau ongo‘i manava‘ofa ki he fa‘ahinga ‘oku te‘eki ai ke nau ‘ilo‘i ‘a Sihova ka te nau fakatomala nai ‘amui pea hoko ko hono ngaahi kaume‘á. ‘Oku ‘ikai finangalo ‘a Sihova ke ‘auha ha taha ‘i he fakamaau ka hoko maí. (2 Pita 3:9) Ko ia lolotonga ‘oku kei ‘i ai ‘a e taimí, ‘oku tau loto ke vahevahe atu ‘a ‘ene pōpoaki fakaefakatokangá ki he tokotaha kotoa te tau malavá pea tokoni‘i ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá ke nau ma‘u ‘aonga mei he manava‘ofa ‘a e ‘Otuá.

7, 8. Ko e hā na‘e tui ai ha fāmili na‘e fakahāhā kiate kinautolu ‘e Sihova ‘a e manava‘ofá?

7 ‘I he ‘ahó ni, kuo hokosia ai ‘e he tokolahi ‘o e kau sevāniti ‘a Sihová ‘a ‘ene manava‘ofá. Ko e fakatātaá, ‘i Posinia lolotonga ‘a e 1990 tupú, na‘e tau mo fetāmate‘aki ai ‘a e ngaahi kulupu fakamatakali kehekehe. ‘I ha fāmili ‘e taha na‘e nofo ai, na‘e ‘i ai ha ki‘i tamasi‘i ta‘u 12 te tau ui ko Milan. Ko Milan, mo hono tokouá, mo ‘ene ongo mātu‘á, mo ha Kau Fakamo‘oni kehe na‘a nau fononga ‘i ha pasi mei Posinia ki Sēpia. Na‘a nau ō ki ha fakataha-lahi, ‘a ia na‘e palani ‘a e ongo mātu‘a ‘a Milan ke na papitaiso ai. ‘I he kau‘āfonuá, na‘e fakatokanga‘i ai ‘e he kau sōtiá ko e fāmilí na‘a nau kau ki ha kulupu fakamatakali kehe pea nau fekau‘i kinautolu ke nau hifo mei he pasí. Na‘a nau faka‘atā leva ‘a e toenga ‘o e fanga tokoua ‘i he pasí ke hoko atu ‘enau fonongá. Na‘e ‘ikai ke tuku ange ‘e he kau sōtiá ‘i he ‘aho ‘e ua ke ‘alu ‘a e fāmilí. Faifai atu pē, na‘e tā ‘a e ‘ōfisa pulé ki he ‘ōfisa mā‘olungá ‘o ‘eke ange pe ko e hā ‘a e me‘a te ne fai kiate kinautolú. Na‘e tu‘u ‘a e fāmilí ‘i ai tonu pea lava ke nau fanongo atu ki he tali ‘a e ‘ōfisa mā‘olungá, “‘Ave kinautolu ki tu‘a ‘o fana‘i!”

8 ‘I he lolotonga e talanoa ‘a e kau sōtiá, na‘e fakaofiofi mai ha ongo sola ki he fāmilí. Na‘á na fafana ange ko e ongo Fakamo‘oni foki mo kinaua pea na‘e tala ange kiate kinaua ‘e he fanga tokoua na‘e ‘i he pasí ‘a e me‘a na‘e hokó. Na‘e tala ange ‘e he ongo Fakamo‘oní kia Milan mo hono tokouá ke na heka ‘i he‘ena kaá ke nau kolosi ‘i he kau‘āfonuá he na‘e ‘ikai ke sivi ‘e he kau sōtiá ia ‘a e pepa ‘a e fānaú. Pea na‘e tala ange ‘e he ongo tokouá ki he ongo mātu‘á ke na lue takai hake ‘i he fu‘u pou ‘i he kau‘āfonuá ‘o fakafetaulaki kiate kinautolu ‘i he tafa‘aki ‘e tahá. Na‘e ilifia ‘aupito ‘a Milan ‘o ‘ikai te ne ‘ilo‘i pe te ne kata pe tangi. Na‘e ‘eke ‘e he‘ene ongo mātu‘á, “‘Okú mo pehē te nau tuku ange mola pē kimaua ke ma mavahe?” Ka ‘i he‘ena lué, na‘e hā ngali hangē ia na‘e ‘ikai ke sio ange ‘a e kau sōtiá kiate kinauá. Ko Milan mo hono tokouá na‘á na fetaulaki mo ‘ena ongo mātu‘á ‘i he tafa‘aki ‘e taha ‘o e kau‘āfonuá, pea na‘a nau ‘alu leva ki he fakataha-lahí. Na‘a nau tuipau na‘e tali ‘e Sihova ‘enau ngaahi lotú! ‘Oku tau ‘ilo‘i mei he Tohi Tapú ‘oku ‘ikai ke malu‘i fakahangatonu ma‘u pē ‘e Sihova ‘a ‘ene kau sevānití ‘i ha founga pehē. (Ngā. 7:58-60) Ka ‘i he me‘a ko eni ne hokó, na‘e pehē ai ‘e Milan: “Kiate aú, ‘oku hā ngali na‘e fakakuihi ‘e he kau ‘āngeló ‘a e kau sōtiá pea na‘e fakahaofi kimautolu ‘e Sihova.”​—Saame 97:10.

9. Na‘e anga-fēfē ‘a e ongo‘i ‘a Sīsū fekau‘aki mo e fu‘u kakai na‘a nau muimui ‘iate iá? (Sio ki he ‘uluaki fakatātā ‘i he kupú ni.)

9 Ko Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘aupito ‘i he manava‘ofá. Na‘á ne ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘i he kakaí koe‘uhi na‘á ne sio “ne ngaohikovia kinautolu mo li‘ekina ‘o hangē ha fanga sipi ta‘e‘iai hanau tauhí.” Ko ia, ko e hā ‘a e me‘a na‘á ne faí? “Na‘á ne kamata ako‘i kiate kinautolu ‘a e ngaahi me‘a lahi.” (Māt. 9:36; lau ‘a e Ma‘ake 6:34.) ‘I hono kehé, na‘e ‘ikai ke manava‘ofa ‘a e kau Fālesí pea na‘e ‘ikai ke nau loto ke tokoni‘i ‘a e kakaí. (Māt. 12:9-14; 23:4; Sione 7:49) ‘I he hangē ko Sīsuú, ‘okú ke ma‘u ha holi lahi ke tokoni‘i ‘a e kakaí pea ako‘i kinautolu fekau‘aki mo Sihova?

10, 11. ‘Oku taau ma‘u pē ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofá? Fakamatala‘i.

10 ‘Oku ‘ikai ‘uhinga eni iá ‘oku taau ma‘u pē ke tau fakahāhā ‘a e manava‘ofá. Ko e fakatātaá, na‘e fakakaukau nai ‘a Tu‘i Saula na‘á ne fakahāhā ‘a e manava‘ofá ‘i he ‘ikai te ne tāmate‘i ‘a ‘Ēkaki, ‘a ia ko e tu‘i ‘o ‘Amalekí pea ko ha fili ‘o e kakai ‘a e ‘Otuá. Na‘e ‘ikai foki ke tāmate‘i ‘e Saula ‘a e fanga manu kotoa ‘a e kau ‘Amalekí. Ka na‘e tala ‘e Sihova kia Saula ke ne tāmate‘i ‘a e kau ‘Amalekí kotoa mo ‘enau fanga manú kotoa. Koe‘uhi ko e talangata‘a ‘a Saulá, na‘e si‘aki ai ia ‘e Sihova ‘i hono tu‘unga ko e tu‘í. (1 Sām. 15:3, 9, 15, fakamatala ‘i lalo) Ko Sihova ‘a e Fakamaau mā‘oni‘oní. ‘Oku lava ke ne ‘ilo‘i ‘a e loto ‘o e kakaí, pea ‘okú ne ‘ilo‘i ‘a e taimi ‘oku totonu ke fakahāhā ai ‘a e manava‘ofá. (Tangi. 2:17; ‘Isi. 5:11) Kuo vavé ni ke ne ‘omai ‘a e fakamaau ki he fa‘ahinga kotoa ‘oku fakafisi ke talangofua kiate iá. (2 Tes. 1:6-10) ‘E ‘ikai ko e taimi ia ke fakahāhā ai ‘e Sihova ‘a e manava‘ofa ki he kau fulikivanú. Kae kehe, ‘i hono faka‘auha kinautolú, te ne fakahāhā ai ‘a e manava‘ofa ki he kau mā‘oni‘oní, ‘a ia te ne fakahaofí.

11 Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ko ha‘atau ngāue ia ke fakamāu‘i pe ‘oku totonu ke mo‘ui pe mate ‘a e kakaí. ‘I hono kehé, ‘oku fiema‘u ke tau fai he taimí ni ‘a e me‘a kotoa te tau malavá ke tokoni‘i ‘a e kakaí. Ko e hā ‘a e ngaahi founga ‘aonga ‘e lava ke tau fakahāhā ai ‘a e manava‘ofa ki he ni‘ihi kehé? Ko ha ngaahi fokotu‘u eni.

FOUNGA ‘E LAVA KE TAU FAKAHĀHĀ AI ‘A E MANAVA‘OFÁ

12. ‘E lava fēfē ke ke fakahāhā ‘a e manava‘ofa ‘i he anga ho‘o fakafeangai ki he ni‘ihi kehé?

12 Tokoni ‘i he mo‘ui faka‘ahó. ‘Oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke fakahāhā ‘e he kau Kalisitiané ‘a e manava‘ofa ki honau kaungā‘apí mo honau fanga tokouá. (Sione 13:34, 35; 1 Pita 3:8) Ko e ‘uhinga ‘e taha ‘o e manava‘ofá ko e “faingata‘a‘ia fakataha.” Ko ha tokotaha ‘okú ne fakahāhā ‘a e manava‘ofá ‘okú ne feinga ke tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku faingata‘a‘iá. Ko ia ‘oku totonu ke tau kumi ki ha ngaahi faingamālie ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘aki hono fai nai ha‘anau ngāue pe ko ha fekau ‘oku fiema‘u.​—Māt. 7:12.

Fakahāhā ho‘o manava‘ofá ‘aki hono tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i ha founga ‘aonga (Sio ki he palakalafi 12)

13. Ko e hā ‘oku fai ‘e he kakai ‘a e ‘Otuá ‘i he hili ‘a e ngaahi fakatamaki fakanatulá?

13 Kau ‘i he ngāue tokoní. ‘I he‘etau sio ki he faingata‘a‘ia ‘a e kakaí koe‘uhi ko ha fakatamaki, ‘oku tau loto ke fakahāhā kiate kinautolu ‘a e manava‘ofá. ‘Oku ‘iloa ‘a e kakai ‘a Sihová ‘i he‘enau tokoni ki he ni‘ihi kehé ‘i he ngaahi taimi peheé. (1 Pita 2:17) Ko e fakatātaá, na‘e nofo ha tuofefine Siapani ‘i ha feitu‘u na‘e haveki ‘e ha mofuike mo ha peau kula ‘i he 2011. Na‘á ne pehē na‘á ne “mātu‘aki loto-to‘a mo fiemālie” ‘i he‘ene sio ki he kau ngāue pole na‘a nau ha‘u mei he ngaahi feitu‘u kehekehe ‘o Siapaní pea mei he ngaahi fonua kehé ke fakalelei‘i ‘a e ngaahi ‘apí mo e ngaahi Fale Fakataha‘angá. Na‘á ne toe pehē: “Kuo tokoni‘i au ‘e he hokosia ko ení ke u ‘ilo‘i ‘oku tokanga mai ‘a Sihova. Pea ko e kaungā Fakamo‘oní ‘oku nau fetokanga‘aki. Ko e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine tokolahi ‘i he māmaní kotoa ‘oku nau lotu mai ma‘amautolu.”

14. ‘E lava fēfē ke ke tokoni‘i ‘a e kau puké mo e ta‘umotu‘á?

14 Tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku puké mo e ta‘umotu‘á. ‘I he‘etau sio ki he faingata‘a‘ia ‘a e kakaí ‘i he puké mo e ta‘umotu‘á, ‘oku tau ongo‘i manava‘ofa. ‘Oku tau faka‘amu ke sio ‘oku ngata ‘a e ngaahi palopalema ko ení, ko ia ‘oku tau lotu ai ke hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Lolotonga ení, ‘oku tau fai ‘a e me‘a kotoa ‘oku tau malavá ke tokoni‘i ‘a e kau puké mo e ta‘umotu‘á. Na‘e tohi ‘e ha fa‘utohi ‘o pehē ‘i he ‘aho ‘e taha na‘e faka‘uliki ai ‘e he‘ene fa‘ē ta‘umotu‘á, ‘a ia na‘e puke ‘i he mahaki loto-ngalongaló, ‘a hono valá. Lolotonga ‘ene feinga ke ‘ai ke ma‘á, na‘e tatangi ‘a e fafangu ‘i hono matapaá. Na‘e ‘i ai ha ongo Fakamo‘oni na‘á na ‘a‘ahi ma‘u pē kiate ia. Na‘e ‘eke ange ‘e he ongo tuofāfiné pe ‘e lava ke na tokoni. Na‘e pehē ‘e he fefiné: “Na‘e fakamā ka na‘á ku ‘io ange.” Na‘e tokoni kiate ia ‘a e ongo tuofāfiné ke ‘ai ke ma‘a hono valá. Peá na ngaohi hano ipu tī peá na nofo ‘o talanoa mo ia. Na‘e hounga‘ia lahi ai ‘a e tamasi‘i ‘a e fefiné peá ne pehē ko e Kau Fakamo‘oní “‘oku nau fai ki he me‘a ‘oku nau malanga‘í.” ‘Oku ue‘i koe ‘e ho‘o manava‘ofa ki he kau puké mo e ta‘umotu‘á ke ke fai ‘a e me‘a kotoa ‘okú ke malavá ke tokoni‘i kinautolu?​—Fil. 2:3, 4.

15. ‘Oku anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e he‘etau ngāue fakamalangá ‘a e ni‘ihi kehé?

15 Tokoni‘i ‘a e kakaí ke nau ‘ilo‘i ‘a Sihova. Ko e founga lelei taha ‘e lava ke tau tokoni‘i ai ‘a e kakaí ko hono ako‘i kinautolu fekau‘aki mo e ‘Otuá mo hono Pule‘angá. Ko e founga ‘e taha ko hono tokoni‘i kinautolu ke nau sio ki he ‘uhinga ‘oku lelei ai ke nau talangofua ki he ngaahi tu‘unga ‘a Sihová. (‘Ai. 48:17, 18) Ko e ngāue fakamalangá ko ha founga fisifisimu‘a ia ke fakalāngilangi‘i ai ‘a Sihova pea fakahāhā ‘a e manava‘ofa ki he ni‘ihi kehé. ‘E lava ke ke fai ‘a e me‘a lahi ange ‘i he ngāue fakamalangá?​—1 Tīm. 2:3, 4.

LELEI ‘A E MANAVA‘OFÁ KIATE KOE FOKI!

16. ‘Oku anga-fēfē ‘etau ma‘u ‘aonga ‘i he taimi ‘oku tau manava‘ofa aí?

16 ‘Oku pehē ‘e he kau mataotao ‘i he mo‘ui lelei faka‘atamaí ko hono fakahāhā ‘a e manava‘ofá ‘e lava ke fakalelei‘i ai ‘etau mo‘ui leleí mo hotau vaha‘angatae mo e ni‘ihi kehé. ‘I ho‘o tokoni‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku faingata‘a‘iá, te ke ongo‘i fiefia ange ai, ma‘u ‘a e ‘amanaki lahi ange, si‘i ai ‘a e ta‘elatá, pea si‘i ‘a e ongo‘i ‘ikai leleí. Ko hono fakahāhā ‘a e manava‘ofá ‘oku lelei kiate koe. (‘Ef. 4:31, 32) ‘I hono ue‘i kitautolu ‘e he ‘ofá ke tau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé, ‘oku tau ma‘u ai ha konisēnisi lelei he ‘oku tau ‘ilo‘i ‘oku tau fai ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u mai ‘e Sihova ke tau faí. ‘E tokoni‘i kitautolu ‘e he manava‘ofá ke tau hoko ko e mātu‘a tauhi fānau, ngaahi hoa mali, mo e ngaahi kaume‘a lelei ange. ‘Ikai ko ia pē, ko e kakai ‘oku nau fakahāhā ‘a e manava‘ofa ki he ni‘ihi kehé ‘oku fa‘a tokoni‘i kinautolu ‘i he taimi ‘oku nau fiema‘u aí.​—Lau ‘a e Mātiu 5:7; Luke 6:38.

17. Ko e hā ‘okú ke loto ai ke manava‘ofá?

17 Neongo ko hono fakahāhā ‘a e manava‘ofá ‘oku lelei kiate kitautolu, ko e ‘uhinga tefito ‘oku tau fakahāhā ai ‘a e manava‘ofá he ‘oku tau loto ke fa‘ifa‘itaki kia Sihova pea ‘oatu ‘a e lāngilangí kiate ia. Ko ia ‘a e Matavai ‘o e ‘ofá mo e manava‘ofá. (Pal. 14:31) ‘Okú ne fokotu‘u mai ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga haohaoá kiate kitautolu. Ko ia tau fai ‘a e me‘a kotoa te tau malavá ke fa‘ifa‘itaki ki he ‘Otuá ‘aki hono fakahāhā ‘a e manava‘ofá. Te tau ‘unu‘unu leva ‘o ofi ange ai ki hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné pea ma‘u ‘a e ngaahi vaha‘angatae lelei ange mo e kakai takatakai ‘iate kitautolú.​—Kal. 6:10; 1 Sio. 4:16.