Skip to content

Skip to table of contents

Mole ʻa e Ngāué—Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakatohitapu Te Ne Tokoniʻi Koe

Mole ʻa e Ngāué—Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni Fakatohitapu Te Ne Tokoniʻi Koe

 Ko e mole hoʻo ngāué ʻe lava ke ne uesia ʻa hoʻo tuʻunga fakapaʻangá pehē foki ki hoʻo moʻui fakafāmilí pea mo hoʻo tuʻunga moʻui lelei fakaeongo mo fakaʻatamaí. Ko e fakakaukau ki he ngaahi fokotuʻu ko ení ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni tuʻuloa mei he Tohi Tapú ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke fekuki ai.

  •   Talanoa ki he niʻihi kehé fekauʻaki mo hoʻo ngaahi ongoʻí.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “Ko ha kaumeʻa moʻoni ʻokú ne ʻofa ʻi he taimi kotoa pē.”​—Palōveepi 17:17.

     Hili ʻa e mole hoʻo ngāué, te ke ongoʻi loto-mamahi nai, ʻita pe puputuʻu, pe te ke ongoʻi nai ʻokú ke taʻelavameʻa. ʻI he taimi ʻokú ke vahevahe ai hoʻo ngaahi ongoʻí ki he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí mo e kaumeʻa ofí, ʻe lava ke nau ʻoatu ha poupou fakaeongo. Te nau ʻoatu foki nai ʻa e faleʻi ʻaonga ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke ʻoua ʻe foʻi.

  •   Fakaʻehiʻehi mei he loto-moʻua tōtuʻá.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOua ʻaupito naʻa mou loto-moʻua ʻo fekauʻaki mo e ʻaho hono hokó, he ko e ʻaho hono hokó ʻe ʻi ai pē hono ngaahi loto-moʻua ʻoʻona.”​—Mātiu 6:34.

     ʻOku fakalototoʻaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ke tau palani tokamuʻa. (Palōveepi 21:5) Neongo ia, ʻoku toe faleʻi mai ai ke tau fakaʻehiʻehi mei he hohaʻa pe loto-moʻua tōtuʻa fekauʻaki mo e kahaʻú. ʻOku tau faʻa hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi meʻa heʻikai ʻaupito nai ke hoko. ʻOku lelei ange ke fekuki fakaʻaho pē mo e ngaahi meʻá.

     ʻOku ʻomai ʻe he Tohi Tapú ha toe poto ʻaonga ʻi he founga ʻe lava ke ke fekuki ai mo e loto-mafasia ʻokú ke ongoʻi nai he taimi ní. Lau ʻa e kupu “Founga ke Fekuki Ai mo e Loto-Mafasiá” ke ako lahi ange.

  •   Fai ʻa e ngaahi liliu ʻoku fiemaʻú ki hoʻo fakamolé.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “Kuó u ako ai ʻo ʻilo . . . ʻa e founga ke moʻui ai ʻi he hulu fau ʻa e ngaahi meʻá pea mo e founga ke moʻui ai ʻi he taʻemaʻu ha meʻá.”​—Filipai 4:12.

     Feʻunuʻaki ki ho tuʻunga lolotongá. ʻE kau ki heni ʻa e liliu ʻa hoʻo fakamolé koeʻuhí ke lava ʻo ke feau ʻa hoʻo fiemaʻú ʻo fakatatau ki he meʻa ʻokú ke maʻú. Tokanga ke ʻoua ʻe toe tānaki mai ha moʻua ʻikai fiemaʻu.​—Palōveepi 22:7.

     Ki ha ngaahi fokotuʻu lahi ange ki he founga ke feʻunuʻaki ai ki ho tuʻunga fakapaʻanga lolotongá, sio ki he kupu “Founga ke Moʻui Ai ʻi ha Meʻa Siʻi.”

  •   Ngāuefakapotopotoʻaki ho taimí.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “Hokohoko atu ʻo ʻaʻeva ʻi he poto . . . , ʻo ngāue lelei taha ʻaki homou taimí.”​—Kolose 4:5.

     Neongo ʻoku ʻikai ke ke toe maʻu ha taimi-tēpile ngāue pau, tauhi maʻu ha taimi-tēpile lelei ʻo e founga ʻokú ke ngāueʻaki ai ho taimí. Ko hono fai iá ʻe tokoniʻi ai koe ke fokotuʻutuʻu maau hoʻo moʻuí pea te ke ongoʻi lelei ange ai.

  •   Feʻunuʻakingofua.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “ʻOku ʻaonga ʻa e faʻahinga kotoa pē ʻo e ngāue mālohí.”​—Palōveepi 14:23.

     Loto-lelei ke fai ʻa e ngāue ʻoku kehe mei he meʻa naʻá ke fai ki muʻá. ʻE fiemaʻu nai ke ke fakakaukau ki he ngaahi ngāue ʻoku hā ngali ʻikai loko mahuʻinga pe ʻoku siʻisiʻi ange ʻa e vahé ʻi he ngāue naʻá ke maʻu ki muʻá.

  •   Hoko ʻo kīvoi.

     Lau ʻa e Tohi Tapú: “Tūtuuʻi hoʻo tengá ʻi he pongipongí pea ʻoua naʻa tuku ke mālōlō ho nimá kae ʻoua ke aʻu ki he efiafí; he ʻoku ʻikai te ke ʻiloʻi pe ko fē ʻe lavameʻá.”​—Tangata Malanga 11:6.

     Hokohoko atu ʻa e kumi ki ha ngāue. Tala ange ki he niʻihi kehé ʻokú ke fakasio ha ngāue. Talanoa ki he kāingá, mahení, kaungāngāue ki muʻá mo e kaungāʻapí. Vakaiʻi ʻa e ngaahi kautaha kumi ngāué, ngaahi tuʻuaki ngāué, pea mo e ngaahi lakanga ʻatā ʻi he ngaahi uepisaiti ʻa e ngaahi kautahá. Mateuteu ke ʻalu ki he ngaahi fakaʻekeʻeke ngāué pea ke fakahū ʻa e ngaahi tohi kole ngāué ki muʻa ke ke maʻu ha ngāue.