Skip to content

Skip to table of contents

FOUNGA HONO NGĀUEʻAKI HOʻO MEʻAʻOFÁ

Founga ke Maʻu Ai ʻa e Fakataha-Lahí

Founga ke Maʻu Ai ʻa e Fakataha-Lahí

ʻAOKOSI 1, 2021

 Ko e fakataha-lahi fakavahe 2020 naʻe fakahisitōlia​—ko ʻetau fuofua fakataha-lahi fakamāmanilahi ia naʻe hiki pea ʻai ke ala maʻu ʻi he ʻInitanetí! Kae kehe, ʻi Malauī mo Mosemipiiki, ko e tokolahi taha hotau fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné naʻa nau maʻu ʻa e fakataha-lahí ʻo ʻikai ngāueʻaki ʻa e ʻInitanetí. Naʻe malava fēfē eni?

 Koeʻuhi ko e meʻá ni, naʻe fakaʻatā ai ʻe he kōmiti Kouʻotineita mo e Faiako ʻo e Kulupu Pulé ke fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi he televīsoné mo e letiō ʻi Malauī mo Mosemipīkí. Ko e hā naʻe fiemaʻu ai ke fai ení? ʻOku kau ʻa Malauī ʻi he fonua ʻoku mamafa taha ai ʻa e ʻInitanetí ʻi he māmaní, pea ko ia ai ko e Kau Fakamoʻoni tokosiʻi pē ʻoku lava ke nau maʻu ʻa e ʻInitanetí. Hangē ko e fakamatala ʻa William Chumbi, ko ha mēmipa ʻo e Kōmiti Vaʻa ʻi Malauī: “Ko e founga pē naʻe tufaki atu ai ʻa e meʻakai fakalaumālie ko ení ki he fanga tokouá mo e fanga tuofāfiné ko e letioó mo e televīsoné.” Ko Luka Sibeko, ʻoku ngāue foki ʻi he Kōmiti Vaʻa ʻi Malauī, ʻokú ne pehē: “Kapau naʻe ʻikai malava ke mau maʻu ia ʻi he TV mo e letioó, ko e fanga tokoua tokosiʻi pē ʻi homau feituʻu ngāue ʻi he vaʻá naʻe mei lava ke nau maʻu ʻaonga mei he fakataha-lahí.” ʻI Mosemipiiki foki, ko e fanga tokoua tokosiʻi pē naʻe lava ke nau fakatau ha meʻangāue fakaʻilekitulōnika feʻunga, kae ʻumaʻā ʻa e ʻInitanetí.

Fai ʻa e Ngaahi Fokotuʻutuʻú

 Koeʻuhi ko e mahaki fakaʻauha COVID-19, ko e ngaahi kautaha televīsone mo e letiō ʻe niʻihi naʻa nau ʻosi fakamafola ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá. a Ko hotau fanga tokouá naʻa nau fetuʻutaki ki he ngaahi kautaha ko ení pea kole ha toe taimi ke fakamafola ai ʻa e fakataha-lahí.

 ʻI Malauī, naʻe fehangahangai hotau fanga tokouá mo ha pole. Ko e anga-mahení, ko e ngaahi kautaha fakamafola leá ʻoku nau fakangatangata ʻa e taimi ʻenau kau kasitomaá ki he houa pē taha. ʻOku hohaʻa ʻa e ngaahi kautahá naʻa mole ʻa e tokanga ʻenau kau fanongó ʻi he lōloa ange ʻa e polokalamá. Ka naʻe fakamatalaʻi ʻe hotau fanga tokouá ko ʻetau ngāué ko ha ngāue maʻá e kakaí. Naʻa mo e lolotonga ʻa e nofo maʻu ʻi ʻapí, ʻoku tau ʻoatu ki he kakaí ʻa e ngaahi ongoongo lelei fakafiemālie mei he Tohi Tapú, ʻa ia ʻe lava ke tokoniʻi ai ʻa e kakaí ke hoko ko e kau tangataʻifonua lelei pea maʻu ha moʻui fakafāmili fiefia. ʻI hono ʻiloʻi eni ʻe he ngaahi kautahá, naʻa nau tali ʻa e kole ʻa e fanga tokouá ke fakalahi ʻenau taimi fakamafolaleá.

 ʻI Malauī, naʻe fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi ha kautaha televīsone ʻe taha mo ha kautaha letiō ʻe taha, ʻoku aʻu ki he feituʻu kotoa he fonuá mo e malava ke aʻu ki he kakai ʻe laui miliona. ʻI Mosemipiiki, naʻe fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi ha kautaha televīsone ʻe taha mo e kautaha letiō ʻe 85.

 ʻI he ongo fonuá fakatouʻosi, ko e tola fakakātoa ʻe $28,227 b naʻe fakamoleki ke fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi he televīsoné pea ofi ʻi he tola ʻe $20,000 ke fakamafola ʻi he letioó. Ko e totongi ʻo e letioó naʻe kehekehe pē mei he tola ʻe $15 ki ha kiʻi kautaha siʻisiʻi ki he tola ʻe $2,777 ki ha kautaha lahi ange.

 Ko hotau fanga tokouá naʻa nau ngāue mālohi ke ngāueleleiʻaki ʻa e paʻanga tokoní. Ko e fakatātaá, ʻi Malauī, naʻe malava ke nau aleaʻi ha totongi māʻulalo ange, kau ai ʻa e holoki pēseti ʻe 30. Ko e ngaahi holoki ko ení naʻe hao ai ha tola ʻe $1,711. ʻI Mosemipiiki, ko e ngaahi kautaha ʻe niʻihi naʻa nau loto-lelei ke tuku hifo ʻenau totongí koeʻuhi ko ʻetau ʻiloa ʻi he faitotonú mo ʻetau totongi taimi totonú.

Fakahāhā ʻo e Houngaʻia

 Naʻe houngaʻia lahi hotau fanga tokouá ʻi he sio pe fanongo ki he fakataha-lahí ʻi he ngaahi kautaha fakalotofonuá. Ko Patrick, ko ha mātuʻa mei Malauī, ʻokú ne pehē: “ʻOku mau fakamālō ki he fanga tokoua ʻi he Kulupu Pulé ki heʻenau tokanga makehe lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauhá.” Ko Isaac, mei Malauī foki, ʻokú ne pehē: “ʻOku ʻikai haʻamau meʻangāue fakaʻilekitulōnika, ko ia naʻa mau houngaʻia lahi ki he tokonaki makehe mei he kautaha ʻa Sihová ke fanongo ki he fakataha-lahí ʻi he letioó. Koeʻuhi ko e tokonaki ko ení, ko e kotoa hoku fāmilí naʻa nau maʻu ʻaonga mei he fakataha-lahí. Naʻa mau vakai ki heni ko e fakamoʻoni ia ʻo e ʻofa ʻa Sihova ki heʻene kakaí.”

 Ko e fakataha-lahi 2020 ko e fuofua fakataha-lahi ia ʻa ha tokotaha malanga ʻi Mosemipiiki. ʻOkú ne pehē: “Ko e fokotuʻutuʻu ke sio ki he fakataha-lahí ʻi he TV naʻe fakamanatu mai ai kiate au ko Sihova ʻa e ʻOtua māfimafi-aoniú. Naʻe ʻikai taʻofi ʻe he mahaki fakaʻauhá ʻene tokonaki mai kiate kimautolu ʻa e meʻakai fakalaumālié pea ʻomai tonu ia ki hoku loto falé. Naʻá ku fakamoʻoniʻi ai ʻa e ʻofa ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kakai ʻa Sihová. ʻOku ou tuipau ko e lotu-moʻoní eni.”

 Ko ha mātuʻa ko Wyson ʻokú ne pehē: “ʻOku ou fie fakahaaʻi ʻeku houngaʻia ʻi he founga hono tokangaʻi kimautolu ʻe he tamaioʻeiki anga-tonú lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauhá. Ko e tokonaki ko eni ke fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi he letioó mo e TV kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi ʻo kimautolu ʻoku fāinga fakapaʻanga ʻi he feituʻu masiva ange ko eni ʻo e māmaní ke maʻu ʻa e polokalamá pea maʻu ʻaonga mei ai.”

 Ko e fakataha-lahi fakavahe 2021, kuo toe tali ʻe he kōmiti Kouʻotineitá mo e Faiakó ke fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi he televīsoné mo e letioó ʻi he ngaahi feituʻu pau. ʻOku anga-fēfē ʻetau fua ʻa e fakamole ke fakamafola ʻa e fakataha-lahí ʻi he founga ko ení? Fakafou ʻi he ngaahi tokoni ki he ngāue ʻi māmani lahí, ko e lahi ʻo kinautolu ʻoku fai ia fakafou ʻi he ngaahi founga kehekehe ʻi he donate.jw.org. Fakamālō atu ki hoʻomou tokoni nima-homó.

a ʻI he konga ki muʻa ʻo e 2020, naʻe tali ʻe he Kōmiti Kouʻotineitá ke fakamafola ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻangá ʻi he televīsoné mo e letioó ʻi he ngaahi feituʻu ʻe niʻihi lolotonga ʻa e mahaki fakaʻauha COVID-19. Ko e tokonaki ko ení kuó ne tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku ʻikai lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha fakalotofonuá pe JW Stream koeʻuhi ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku ʻikai ke ala maʻu ai pe maʻamaʻa ʻa e ʻInitanetí mo e ngaahi sēvesi telefoni toʻotoʻó. Kae kehe, ko e fokotuʻutuʻu ko ení, ʻoku ʻikai fakataumuʻa ia ki he ngaahi feituʻu ʻoku lava ke nau maʻu ʻa e ngaahi fakataha ʻa e fakatahaʻanga fakalotofonuá ʻi he ʻinitanetí.

b ʻI he kupu ko ení ko e mahuʻinga fakapaʻanga ʻoku hā aí ʻoku ʻuhinga ki he tola ʻAmeliká.