Skip to content

Skip to table of contents

TALANOA 77

Na‘e ‘Ikai te Nau Punou

Na‘e ‘Ikai te Nau Punou

‘OKÚ KE manatu‘i ‘a e kau tangata talavou ko ‘eni ‘e toko tolú? ‘Io, ko e ngaahi kaungāme‘a kinautolu ‘o Tāniela ‘a ia na‘a nau fakafisi ke kai ‘a e me‘a na‘e ‘ikai ke lelei kiate kinautolu. Na‘e ui kinautolu ‘e he kau Pāpiloné ko Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikō. Ka ke vakai atu kiate kinautolu heni. Ko e hā ‘oku ‘ikai te nau punou ai ki he fu‘u ‘īmisí ‘o hangē ko e tokotaha kotoa pē? Tau vakai ange.

‘Okú ke manatu‘i ‘a e ngaahi lao ‘a ia na‘e hiki tonu pē ‘e Sihova na‘e ui ko e Fekau ‘e Hongofulú? Ko e ‘uluaki ‘o kinautolu ko e: ‘⁠Kuo pau ke ‘oua na‘a mou lotu ki ha toe ‘otua kehe ka ko au pē.’ Na‘e talangofua ki he lao ko ‘ení ‘a e kau tangata talavou ko ‘ení, neongo ‘oku ‘ikai ko ha me‘a faingofua ia ke fai.

Na‘e fekau ‘e Nepukanesa, ko e tu‘i ia ‘o Pāpiloné, ‘a e kakai mahu‘inga tokolahi ke nau faka‘apa‘apa ki he ‘īmisi ko eni kuó ne fokotu‘ú. Na‘e toki ‘osi ‘ene pehē ki he kakai kotoa pē: ‘ ‘I ho‘omou fanongo ki he le‘o ‘o e ngaahi talupité, ko e ngaahi ha‘apé mo e ngaahi me‘alea kehekehé, te mou punou ‘o lotu ki he ‘īmisi koula ko ‘ení. Ka ‘i ai ha taha ‘e ‘ikai te ne punou mo lotu ‘e lī ia ki ha fōnise afi vela ‘i he taimi pē ko iá.’

‘I hono ‘ilo ‘e Nepukanesa na‘e ‘ikai ke punou ‘a Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikoó, na‘á ne fu‘u ‘ita lahi ‘aupito. Na‘á ne fekau ke ‘omai kinautolu kiate ia. Na‘á ne toe ‘oange ha faingamālie kiate kinautolu ke nau punou. Ka na‘e falala ‘a e kau tangata talavoú ni ia kia Sihova. Pea nau tala kia Nepukanesa: ‘ ‘Oku malava ‘e he ‘Otua ‘oku mau tauhi ki aí ke ne fakahaofi kimautolu. Ka ‘o kapau ‘e ‘ikai te ne fakahaofi kimautolu, he‘ikai pē te mau punou ki ho‘o ‘īmisi koulá.’

Na‘e toe lahi ange ‘a e ‘ita ‘a Nepukanesá ‘i he‘ene fanongo ki he me‘á ni. Na‘e ofi pē ai ha fōnise peá ne fekau: ‘⁠Tafu ke vela ‘a e fōnisé ke liunga fitu ‘ene velá ‘i ha‘ane vela ki mu‘a atu!’ Peá ne ‘omai ‘a e kau tangata mālohi taha ‘i he‘ene kau taú ke nau ha‘i ‘a Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikō pea lī kinautolu ki he fōnisé. Na‘e fu‘u vela fau ‘a e fōnisé pea na‘e mate ‘a e kau tangata mālohí ‘i he ulo mai ‘a e afí. Kae fēfē ‘a e kau tangata talavou ‘e toko tolu na‘a nau lī ki lotó?

Na‘e sio atu ‘a e tu‘í ki he loto fōnisé, pea na‘á ne fu‘u ilifia ‘aupito. Na‘á ne ‘eke: ‘ ‘Ikai na‘a tau ha‘i ha kau tangata ‘e toko tolu ‘o lī kinautolu ki he fōnise afi velá?’

Na‘e tali ‘e he‘ene kau sevānití: ‘ ‘Io, ko e me‘a ia na‘a tau faí.’

Pea na‘e pehē ‘e he tu‘í: ‘⁠Ka ‘oku ou sio ki he kau tangata ‘e toko fā ‘oku nau ‘a‘eva ‘i he loto afí. ‘Oku ‘ikai ke ha‘i kinautolu, pea ‘oku ‘ikai ke uesia kinautolu ‘e he afí. Pea ko hono toko faá ‘oku hangē ha ‘otua.’ Na‘e ‘unu‘unu atu ‘a e tu‘í ‘o ofi ange ki he matapā ‘o e fōnisé ‘o ne kalanga: ‘ ‘E Setaleki! Mēsake! mo ‘Apitenikō! Mou hū ki tu‘a, ko kimoutolú ko e kau sevāniti ‘a e ‘Otua Fungani Mā‘olungá!’

‘I he‘enau hū mai ki tu‘á, na‘e lava ke sio ‘a e tokotaha kotoa pē na‘e ‘ikai ke hoko ha me‘a kiate kinautolu. Ko ia, na‘e pehē ‘e he tu‘í: ‘⁠Ke fakamālō‘ia ‘a e ‘Otua ‘o Setaleki, Mēsake mo ‘Apitenikō! Kuó ne fekau mai ‘ene ‘āngelo ‘o fakahaofi kinautolu koe‘uhi ko e ‘ikai te nau punou mo lotu ki ha ‘otua pē ka ko honautolú pē.’

‘Ikai nai ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘eni ‘o e angatonu kia Sihová ke tau muimui ai?