Skip to content

Skip to table of contents

FEHU‘I 4

‘E Lava Fēfē Ke U Fakalelei‘i ‘Eku Ngaahi Fehālaaki?

‘E Lava Fēfē Ke U Fakalelei‘i ‘Eku Ngaahi Fehālaaki?

‘UHINGA ‘OKU MAHU‘INGA AÍ

‘I hono fakahaa‘i ho‘o ngaahi fehālākí te ne ‘ai ai koe ke ke hoko ko ha tokotaha fua fatongia mo alafalala‘anga ange.

KO E HĀ TE KE FAÍ?

Sioloto atu ki he talanoa ko ení: Lolotonga ‘a e va‘inga ‘a Tīmote mo hono ngaahi kaume‘á, ‘okú ne tolongi atu e fo‘i pulú ‘o mafahi ai ‘a e sio‘ata ‘o e kā ‘a e kaungā‘apí.

Kapau ko Tīmote koe, ko e hā te ke faí?

TU‘U PEA FAKAKAUKAU!

ME‘A ‘E TOLU KE KE FILI MEI AI:

  1. A. Lele.

  2. E. Tukuaki‘i ha tokotaha kehe.

  3. F. Tala ki he kaungā‘apí ‘a e me‘a na‘e hokó, pea loto-lelei ke totongi ‘a e maumaú.

‘E lava ke fakatauele‘i koe ke ke fili ki he Fili A. Ka ‘oku ‘i ai ma‘u pē ‘a e ngaahi ‘uhinga lelei ke ke fakahaa‘i ai ho‘o ngaahi fehālākí—‘o tatau ai pē pe ‘oku maumau ‘a e sio‘ata ‘o e kaá pe ko ha toe me‘a kehe.

‘UHINGA ‘E TOLU KE KE FAKAHAA‘I AI HO‘O NGAAHI FEHĀLĀKÍ

  1. Ko e me‘a totonu pē ia ke fai.

    ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko ‘emau faka‘amú ia ke mau faitotonu ‘i he ngaahi me‘a kotoa pē.”—Hepelū 13:18.

  2. Ngalingali ‘e loto-lelei ange ‘a e kakaí ke nau fakamolemole‘i ‘a e fa‘ahinga ‘oku nau fakahaa‘i ‘enau fehālākí.

    ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko ia ‘oku ‘ufi‘ufi ‘ene ngaahi angahala, ‘e ‘ikai te ne tu‘umalie: Ka ko ia ‘oku ne vete mo si‘aki, ‘e fai ha mēsi ki ai.”—Palōveepi 28:13.

  3. Me‘a mahu‘inga tahá, ‘oku fakahōifua‘i ai ‘a e ‘Otuá.

    ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e tangata angapiko ‘oku fakalili‘a ki ai ‘a Sihova: Ka ko e kau angatonu ‘oku nau talanoa fafale mo ia.”—Palōveepi 3:32.

Na‘e feinga ‘a Kalina ‘a ia ‘oku ta‘u 20, ke fūfuu‘i mei he‘ene tangata‘eikí ‘a e tikite na‘e ma‘u ‘i he‘ene lele lahí. Ka na‘e ‘ikai lava ke ne kei fūfuu‘i ai pē. ‘Oku pehē ‘e Kalina: “‘I he ta‘u nai ‘e taha ki mui ai, na‘e ‘ilo‘i ‘e he tangata‘eikí ‘a ‘eku tikite lele lahi ko ení. Na‘e ‘ita lahi ‘eku tangata‘eikí!”

Ko e hā ‘a e lēsoni ke ako mei aí? ‘Oku pehē ‘e Kalina: “Ko hono fūfuu‘i ‘a e fehālākí ‘oku hoko pē ia ke toe lahi ange ai ‘a e palopalemá. Te ke kei fua pē hono nunu‘á ‘amui ange!”

FOUNGA KE AKO AI MEI HO‘O NGAAHI FEHĀLĀKÍ

‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “He ‘oku tau fai ‘a e ngaahi fehālaaki kotoa pē ‘o tā-tu‘o-lahi.” (Sēmisi 3:2, fakamatala ‘i lalo) Pea hangē ko ia kuo tau ‘ilo‘í, ko e faka‘ilonga ia ‘o e anga-fakatōkilaló mo e matu‘otu‘á ke fakahaa‘i ho‘o ngaahi fehālākí—pea fai he taimi pē ko iá.

Ko e sitepu hono hokó ko e ako mei ho‘o ngaahi fehālākí. ‘Oku pehē ‘e ha ta‘ahine ko Viola: “‘Oku ou feinga ke vakai ki he fehālaaki taki taha ko ha hokosia ia ke ako mei ai, pea ‘ai ia ko ha lēsoni ‘a ia te ne tokoni‘i au ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange mo fakalelei‘i ai ‘a e tu‘ungá ‘i ha founga kehe he taimi hoko maí.” Tau sio angé ki he founga ‘e lava ke ke fai ai iá.

‘Okú ke kole ‘a e pasikala ho‘o tangata‘eikí peá ke maumau‘i ia. Ko e hā ‘a e me‘a te ke faí?

  • ‘Oua ‘e lea pea fakakaukau he‘ikai ke ‘ilo‘i ia ‘e ho‘o tangata‘eikí.

  • Tala ki ho‘o tangata‘eikí ‘a e me‘a tofu pē na‘e hokó.

  • Tala ki ho‘o tangata‘eikí ‘a e me‘a na‘e hokó ka ‘okú ke tukuaki‘i ‘a e tokotaha kehé.

‘Okú ke tō ‘i he siví koe‘uhí na‘e ‘ikai te ke ako ia. Ko e hā ‘a e me‘a te ke faí?

  • Tukuaki‘i ‘a e siví.

  • Tali lelei ho‘o tō ‘i he siví.

  • Tukuaki‘i ‘a e faiakó.

Ko e nōfo‘i ‘i he ngaahi fehālaaki ‘o e kuohilí ‘oku hangē ia ko ‘ete siofi ‘a e sio‘ata ‘oku sio ai ki mui lolotonga e faka‘uli ‘i ha kā

Fakakaukau he taimí ni ki he talanoa ne toki ‘osí pea feinga ke sioloto atu ko koe (1) ho‘o tangata‘eikí mo e (2) ho‘o faiakó. Ko e hā ‘a e fakakaukau ho‘o tangata‘eikí mo ho‘o faiakó kiate koe kapau ‘okú ke loto-lelei ke tali ho‘o ngaahi fehālākí? Ko e hā ‘ena fakakaukau atu kiate koé kapau na‘á ke fūfuu‘i ho‘o ngaahi fehālākí?

Fakakaukau he taimí ni ki ha fehālaaki na‘á ke fai lolotonga ‘a e ta‘u kuo ‘osí pea tali ‘a e ngaahi fehu‘i ko ení.

Ko e hā ‘a e fehālākí? Na‘e anga-fēfē ho‘o fakafeangai ki he fehālaaki ko iá?

  • Na‘á ku fūfuu‘i ia.

  • Na‘á ku tukuaki‘i ia ki ha tokotaha kehe.

  • Na‘á ku loto-lelei ke fakahaa‘i ia.

Kapau na‘e ‘ikai te ke fakahaa‘i ho‘o fehālākí, na‘e fēfē ho‘o ongo‘í ‘i he hili iá?

  • Lelei—Na‘á ku hao mei ai!

  • Halaia—Na‘e totonu ke u tala ‘a e mo‘oní.

Na‘e mei fēfē ho‘o fakalelei‘i ‘a e tu‘ungá?

Ko e hā na‘á ke ako mei ho‘o fehālākí?

KO E HĀ HO‘O FAKAKAUKAÚ?

Ko e hā ‘oku toumoua ai ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘i hono fakahaa‘i ‘enau ngaahi fehālākí?

Ko e hā ‘e fakakaukau ki ai ‘a e kakaí kapau ‘okú ke feinga ma‘u pē ke fūfuu‘i ho‘o ngaahi fehālākí, ka ko e hā te nau fakakaukau ki aí kapau ‘okú ke fakahaa‘i ho‘o ngaahi fehālākí?—Luke 16:10.