Skip to content

Skip to table of contents

Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé

Ko ha Tohi mei he Kulupu Pulé

Siʻi kaungātui:

Hangē ko ia ʻoku mou ʻilo ki aí, ko e Tohi Tapú ko ha tohi ia ʻoku fakatefito ki he kakaí. Ko e tokolahi ʻo kinautolu ko e kakai tangata mo e kakai fefine faitōnunga naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi pole meimei tatau mo kitautolu. Naʻa nau “maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo hangē pē ko kitautolú.” (Sēmisi 5:17) Naʻe mafasia ʻa e niʻihi koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻá mo e loto-moʻuá. Naʻe fakalotomamahiʻi lahi ʻa e niʻihi ʻe he ngaahi mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaungālotu. Pea naʻe lōmekina ʻa e tokolahi ʻe he ongoʻi halaiá koeʻuhi ko ʻenau ngaahi fehālākí tonu.

Kuo mavahe ʻaupito ʻa e faʻahinga ko iá meia Sihova? ʻIkai. Ko e tokolahi naʻa nau hangē ko e tokotaha-tohi-sāmé ʻa ia naʻá ne lotu: “Naaku he o hage koe sibi kuo mole; ke ke kumi hoo tamaioeiki; he oku ikai galo iate au hoo gaahi fekau.” (Saame 119:176PM) ʻE lava ke ke mahinoʻi ʻa e ngaahi ongoʻi ko iá?

ʻOku ʻikai ʻaupito ngalo ʻia Sihova ʻene kau lotu ʻoku hē mei he loto-ʻaá. ʻI hono kehé, ʻokú ne kumi kia kinautolu—ʻo faʻa fai ia fakafou ʻi honau kaungātuí. Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he anga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene sevāniti ko Siopé, ʻa ia naʻá ne hokosia ha ngaahi faingataʻa lahi—kau ai ʻa e tōlalo fakapaʻanga, mole ʻa e ngaahi ʻofaʻanga ʻi he maté mo ha palopalema fakaemoʻuilelei mafatukituki. Naʻe toe kātekina ʻe Siope ʻa e ngaahi lea fakalotomamahi mei he faʻahinga naʻe totonu ke nau poupouʻi iá. Ka naʻe ʻikai ʻaupito ke ne sītuʻa meia Sihova, neongo naʻe hē ʻene fakakaukaú ʻi ha taimi. (Siope 1:22; 2:10) Naʻe anga-fēfē hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siope ke toe maʻu ʻene fakakaukau leleí?

Ko e founga ʻe taha naʻe tokoniʻi ai ʻe Sihova ʻa Siopé naʻe fakafou ia ʻi ha kaungātui ko ʻIlaiū. ʻI he taimi naʻe fakahaaʻi ai ʻe Siope ʻene ngaahi hohaʻá, naʻe fanongo ʻa ʻIlaiū pea naʻe toki ueʻi ia ke ne lea. Ko e hā te ne leaʻakí? Te ne fakaangaʻi ʻa Siope pe feinga ke fakaʻaiʻai ia ʻaki hono ngāueʻaki ʻa e halaiá mo e maá? Naʻe vakai ʻa ʻIlaiū kiate ia ʻokú ne māʻolunga ange ʻia Siope? ʻIkai ʻaupito! ʻI hono ueʻi ʻa ʻIlaiū ʻe he laumālie ʻo e ʻOtuá, naʻá ne pehē: “Oku ou tatau mo koe i he ao oe Otua: kuo gaohi foki au mei he umea.” Naʻá ne fakapapauʻi ange leva kia Siope: “E ikai fakamanavaheʻi koe e haaku fakailifia, bea e ikai mamafa a hoku nima kiate koe.” (Siope 33:6, 7PM) ʻI he ʻikai toe fakalahi atu ʻa e kavenga ʻa Siopé, naʻe ʻoatu anga-ʻofa ʻe ʻIlaiū ʻa e akonaki mo e fakalototoʻa naʻe fiemaʻu ʻe Siopé.

Kātaki ʻo fakatokangaʻi ko e laumālie meimei tatau ia kuo mau teuteu ai ʻa e polosiua ko ení. ʻUluakí naʻa mau fanongo, fakakaukauʻi lelei ʻa e ngaahi tuʻungá mo e ngaahi fakamatala ʻa e tokolahi naʻa nau ʻauhiá. (Palōveepi 18:13) Naʻa mau hanga leva ki he Folofolá, sivisiviʻi ʻi he faʻa lotu ʻa e fakamatala fekauʻaki mo e founga hono tokoniʻi ʻe Sihova ʻene kau sevāniti ʻi he kuohilí ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi tuʻunga meimei tatau. Fakaʻosí, naʻa mau fakatahaʻi ʻa e ngaahi fakamatala Fakatohitapu ko iá mo e ngaahi hokosia ʻi onopōní ke faʻuʻaki ʻa e polosiua ko ení. ʻOku mau fakaafeʻi loto-māfana atu koe ke ke sivisiviʻi ʻa e fakamatala ko ení. ʻOku mau fakapapauʻi atu ʻemau ʻofa loto-moʻoni kiate koé.

Kulupu Pule ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová