Skip to content

Skip to table of contents

VAHE 12

‘Oku Ako‘i Kitaua ‘e Sīsū Ke Ta Lotu

‘Oku Ako‘i Kitaua ‘e Sīsū Ke Ta Lotu

‘OKÚ KE talanoa kia Sihova ko e ‘Otuá?— ‘Okú ne fiema‘u koe ke ke talanoa ange kiate ia. ‘I he taimi ‘okú ke talanoa ai ki he ‘Otuá, ‘oku ui eni ko e lotu. Na‘e fa‘a lea ‘a Sīsū ki he‘ene Tamai ‘i hēvaní. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘á ne fiema‘u ai ke tokotaha pē ‘i he‘ene talanoa ki he ‘Otuá. ‘I he taimi ‘e taha, ‘oku pehē ‘e he Tohitapú, ‘Pea ‘alu hake tokotaha pē ia ki he mo‘ungá ke lotu: pea hokosia ‘a e efiafí, ‘okú ne kei ‘i ai tokotaha pē.’—Mātiu 14:23PM.

Ko fē ‘e lava ke ke ‘alu ‘o lotu tokotaha ai kia Sihová?— Mahalo ‘e lava ke ke talanoa tokotaha kia Sihova ki mu‘a ke ke mohe ‘i he po‘ulí. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “O ka ke ka lotu, hū ki ho loki, pea tapuni ho matapā, pea fai ho‘o hū ki ho‘o Tamai.” (Mātiu 6:6) ‘Okú ke lotu kia Sihova ‘i he pō taki taha ki mu‘a peá ke mohé?— ‘Oku totonu ke ke fai pehē.

Na‘e lotu ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘e tokotaha aí . . . pea ‘i he taimi na‘e ‘i he ni‘ihi kehé aí

Na‘e lotu foki ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘e ‘iate ia ai ‘a e kakai kehé. ‘I he taimi na‘e mate ai ‘a hono kaume‘a ko Lāsalosí, na‘e lotu ‘a Sīsū fakataha mo e ni‘ihi kehé ‘i he potu na‘e tuku ai ‘a Lāsalosí. (Sione 11:41, 42) Pea na‘e toe lotu ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘á ne fakataha ai mo ‘ene kau ākongá. ‘Okú ke ‘alu ki he ngaahi fakataha ‘oku lea‘aki ai ‘a e lotú?— ‘E fa‘a lotu ai ha tokotaha ‘oku matu‘otu‘a ange. Fanongo tokanga ki he me‘a ‘okú ne lea‘akí he ‘okú ne talanoa ki he ‘Otuá ma‘au. ‘E malava leva ai ke ke pehē “ ‘Ēmeni” ki he lotú. ‘Okú ke ‘ilo‘i ‘a e ‘uhinga ke pehē ai “ ‘Ēmeni” ‘i he ‘osi ha lotu?— ‘Oku ‘uhingá ‘okú ke sai‘ia ‘i he lotú. ‘Oku ‘uhinga iá ‘okú ke loto ki ai pea ‘okú ke fiema‘u foki ia ke hoko ko ho‘o lotu.

Ko e hā ‘oku totonu ai ke ke fanongo tokanga ki he ngaahi lotu ‘oku fai ‘i he ngaahi fakatahá?

Na‘e lotu foki ‘a Sīsū ‘i he ngaahi taimi kaí. Na‘á ne fakamālō kia Sihova koe‘uhí ko ‘ene me‘akaí. ‘Okú ke lotu ma‘u pē ki mu‘a ke ke ma‘u ho‘o me‘atokoní?— ‘Oku lelei ke ta fakamālō kia Sihova koe‘uhi ko e me‘akaí ki mu‘a ke ta toki kaí. ‘E fai nai ‘e ha taha kehe ‘a e lotú ‘i he taimi ‘oku mou kai fakataha aí. Kae fēfē kapau ‘okú ke kai tokotaha pē? Pe fēfē kapau ‘okú ke kai fakataha mo ha kakai ‘oku ‘ikai te nau fakamālō kia Sihova?— ‘E fiema‘u leva ke ke fai ha‘o lotu pē ‘a‘au.

‘E pau ma‘u pē ke ke lotu le‘o-lahi? Pe ‘oku malava ke fanongo hifo ‘a Sihova kia koe kapau ‘okú ke lotu fakalongolongo?— ‘Oku malava ke ta ‘ilo ‘a e talí mei he me‘a na‘e hoko kia Nehemaiá. Ko ha tokotaha lotu ia kia Sihova, ‘a ia na‘e ngāue ‘i he palasi ‘o e Tu‘i Pēsia ko ‘Ataseasé. ‘I he ‘aho ‘e taha, na‘e hoko ‘o loto-mamahi ‘aupito ‘a Nehemaia koe‘uhí na‘á ne fanongo ko e ‘ā ‘o Selusalemá, ‘a e kolo lahi ‘o hono kakaí, kuo holo ia.

Ko fē ‘a e taimi ‘e lava ke ke fai ai ha lotu fakalongolongo, ‘o hangē ko Nehemaiá?

‘I he taimi na‘e ‘eke ai ‘e he tu‘í kia Nehemaia ‘a e ‘uhinga ‘oku loto-mamahi aí, na‘e tomu‘a fai ‘e Nehemaia ha lotu fakalongolongo. Na‘e toki tala ange leva ‘e Nehemaia ki he tu‘í ‘a e ‘uhinga ‘o ‘ene loto-mamahí pea kole ange kiate ia pe ‘e lava ke ne ‘alu ki Selusalema ke toe langa ‘a e ‘aá. Ko e hā na‘e hokó?—

‘Io, na‘e tali ‘e he ‘Otuá ‘a e lotu ‘a Nehemaiá. Na‘e pehē ‘e he tu‘í ke ne ‘alu! Na‘e a‘u ‘o ‘oange ‘e he tu‘í kia Nehemaia ha ‘akau lahi ke ngāue‘aki ki hono langa ‘o e ‘aá. Ko ia, ‘oku malava mo‘oni ‘e he ‘Otuá ke ne tali ‘eta lotú, na‘a mo e taimi ‘oku fai fakalongolongo aí.—Nehemaia 1:2, 3; 2:4-8.

Sai, fakakaukau angé ki he me‘a ko ení. ‘Oku totonu ke punou ho ‘ulú ‘i ho‘o lotú? ‘Oku totonu ke ke tū‘ulutui? Ko e hā ho‘o fakakaukaú?— ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, na‘e tū‘ulutui ‘a Sīsū ‘i he‘ene lotú. Na‘á ne tu‘u ‘i ha ngaahi taimi. Pea ‘i he taimi ‘e ni‘ihi na‘á ne hanga hake ki he langí ‘i he‘ene lotú, ‘o hangē ko ia na‘á ne fai ‘i he‘ene lotu ma‘a Lāsalosí.

Ko ia, ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘e he me‘a ko ení?— ‘Io, ‘oku fakahaa‘i ‘e he me‘á ni ko e tu‘unga ‘okú ke ‘i aí ‘oku ‘ikai ko e me‘a mahu‘ingá ia. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi, ‘oku lelei ke punou ho ‘ulú pea kuikui ho matá. ‘I ha ngaahi taimi kehe, ‘e a‘u ‘o ke loto nai ke ke tū‘ulutui, ‘o hangē ko ia na‘e fai ‘e Sīsuú. Ka ke manatu‘i, ‘oku malava ke ta lotu ki he ‘Otuá ‘i ha fa‘ahinga taimi pē ‘i he ‘ahó pe po‘ulí, pea te ne fanongo mai kia kitaua. Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga fekau‘aki mo e lotú he ‘okú ta tui mo‘oni ‘oku fanongo mai ‘a Sihova. ‘Okú ke tui ‘oku fanongo mai ‘a Sihova ki ho‘o ngaahi lotú?—

Ko e hā ‘e lava ke ke talanoa ki he ‘Otuá ‘o fekau‘aki mo ia ‘i he lotú?

Ko e hā ‘oku totonu ke ta lea‘aki ‘i he‘eta lotu kia Sihová?— Tala mai angé: ‘I ho‘o lotú, ko e hā ‘okú ke tala hake ki he ‘Otuá?— ‘Oku foaki mai ‘e Sihova kia kitaua ‘a e ngaahi me‘a lelei lahi ‘aupito, pea ‘oku taau ke fakamālō kiate ia koe‘uhi ko e ngaahi me‘a ko iá, ‘ikai ko ia?— ‘E malava ke ta fakamālō kiate ia ki he me‘akai ‘okú ta kaí. Ka, kuó ke fakamālō kiate ia ‘i ha taimi koe‘uhí ko e langi lanu puluú, ko e ‘ulu‘akau lanu matá mo e ngaahi matala‘i‘akau faka‘ofo‘ofá?— Na‘á ne ngaohi foki mo e ngaahi me‘a ko iá.

Na‘e ‘i ai ha taimi na‘e kole ai ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú kiate ia ke ne ako‘i kinautolu ki he founga ke fai ai ‘a e lotú. Ko ia, na‘e fai ia ‘e he Faiako Lahí pea na‘á ne fakahā kia kinautolu ‘a e ngaahi me‘a na‘e mahu‘inga taha ke lotu ki aí. ‘Okú ke ‘ilo ‘a e ngaahi me‘a ko ení?— To‘o mai ho‘o Tohitapú, pea fakaava ia ki he Mātiu vahe 6. ‘I he veesi 9 ki he 13, ‘okú ta ma‘u ai ‘a e me‘a ‘oku ui ‘e he kakai tokolahi ko e ‘Emau Tamaí pe ko e Lotu ‘a e ‘Eikí. Ta lau fakataha mu‘a ia.

‘I hení, ‘okú ta ako ai na‘e tala mai ‘e Sīsū ke ta lotu ‘o fekau‘aki mo e huafa ‘o e ‘Otuá. Na‘á ne pehē ke lotu ke fakatāpuhaa‘i ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá, pe ke ‘ai ke mā‘oni‘oni. Ko hai ‘a e huafa ‘o e ‘Otuá?— ‘Io, ko Sihova, pea ‘oku totonu ke ta ‘ofa ‘i he huafa ko iá.

Ko hono uá, na‘e ako‘i kitaua ‘e Sīsū ke ta lotu ke hoko mai ‘a e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Ko e Pule‘anga ko ení ‘oku mahu‘inga he te ne ‘omai ‘a e melino ki he fo‘i māmaní pea ‘ai ia ke hoko ko ha palataisi.

Ko hono tolú, na‘e pehē ‘e he Faiako Lahí ke lotu ki he finangalo ‘o e ‘Otuá ke fakahoko ‘i he māmaní ‘o hangē ko hono fakahoko ‘i he langí. Kapau ‘okú ta lotu ki he me‘a ko ení, pea ‘oku totonu leva ke ta fai ‘a e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e he ‘Otuá.

Ko hono hokó, na‘e ako‘i kitaua ‘e Sīsū ke lotu ‘o fekau‘aki mo e me‘akai ‘okú ta fiema‘u ki he ‘ahó. Na‘á ne toe pehē ke ta tala ki he ‘Otuá ‘okú ta fakatomala ‘i he‘eta fai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku halá. Pea ‘oku totonu ke ta kole ki he ‘Otuá ke ne fakamolemole‘i kitaua. Ka ki mu‘a ke ne fai peheé, kuo pau ke ta fakamolemole‘i ‘a e ni‘ihi kehé kapau na‘a nau fai mai ha hala kia kitaua. ‘Oku faingofua nai ia kia koe ke fai?—

Ko hono faka‘osí, na‘e pehē ‘e Sīsū ke ta lotu ke malu‘i kitaua ‘e Sihova ko e ‘Otuá mei he fili, ko Sētane ko e Tēvoló. Ko ia, ko e kotoa ‘o e ngaahi me‘a ko ení ko e ngaahi me‘a lelei ia ke lotu ki he ‘Otuá ‘o fekau‘aki mo ia.

‘Oku totonu ke ta tui ‘oku fanongo mai ‘a Sihova ki he‘eta lotú. Tuku kehe ‘a e kole kiate ia ke ne tokoni‘i kitauá, ‘oku totonu ke ta hanganaki fakamālō kiate ia. ‘Okú ne fiefia ‘i he‘eta ‘uhinga‘i ‘a e me‘a ‘okú ta lea‘aki ‘i he lotú pea ‘i he‘eta kole kiate ia ‘a e ngaahi me‘a totonú. Pea te ne foaki mai leva kia kitaua ‘a e ngaahi me‘a ko ení. ‘Okú ke tui ki ai?—

Ko e toe akonaki lelei ‘o fekau‘aki mo e lotú ‘oku ma‘u ia ‘i he Loma 12:12; 1 Pita 3:12; mo e 1 Sione 5:14.