Skip to content

Ko ha ʻAʻahi Fakangalongataʻa

Ko ha ʻAʻahi Fakangalongataʻa

ʻI he taʻu taki taha, ʻoku ʻaʻahi ʻa e kakai ʻe laui mano ki he ʻōfisi vaʻa ʻo e ʻIunaite Seteté mo e ʻuluʻi ʻapitanga ʻi māmani lahi ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻi he Siteiti Niu ʻIoké. Ko e ngaahi feituʻu ko ení ʻoku ui ko e Pēteli, ʻa ia ko ha hingoa faka-Hepelū ʻoku ʻuhingá ko e “fale ʻo e ʻOtua.” ʻOku fononga ofi mo mamaʻo mai ʻa e kau ʻaʻahi ke sio ki hono faʻu ʻo e ʻū tohí, ako ki he anga hono fokotuʻutuʻu ʻemau ngāué pea ʻaʻahi ki honau ngaahi kaumeʻa ʻoku ngāue ʻi aí. Ko e taha ʻo e kau ʻaʻahi ki mui ní naʻá ne mātuʻaki fakapapau ke fai ʻa e ʻaʻahí.

Ko Marcellus, ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻoku nofo ʻi Anchorage, ʻAlasikā, U.S.A., ʻoku ʻikai ke ne fuʻu lava ʻo lea talu mei haʻane pā kālava ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuo maliu atú. a ʻOkú ne heka saliote pē pea fiemaʻu ha tokoni ʻi he ngaahi ngāue fakaʻahó. Neongo ʻa e ngaahi pole ko ení, naʻá ne holi mālohi ke ʻaʻahi ki he Pētelí. Ki muí ni mai, naʻá ne aʻusia ʻene misí.

“Naʻá ne kīvoi,” ko e lau ia ʻa Corey, ko ha kaumeʻa naʻá ne tokoni kia Marcellus ki hono palaniʻi ʻene fonongá. “Naʻá ne toutou telefoni mai kiate au ke ʻilo ʻa e ongoongo fakamuimui tahá. Koeʻuhí ko e lea ʻa e Marcellus ʻoku meimei ko e ‘ʻIo’ pē mo e ‘ʻIkai,’ naʻe pau ke u ʻeke ange ʻa e ngaahi fehuʻi ʻi he taimi naʻá ne tā mai aí.” Naʻe peheni ʻena fetalanoaʻakí:

“ʻOkú ke fiemaʻu ke u ʻalu atu?”

“ʻIkai.”

“ʻOkú ke fiemaʻu ke u tā ki he toketaá?”

“ʻIkai.”

“ʻOku fekauʻaki eni mo hoʻo ʻaʻahi ki Pētelí?

“ʻIo.”

“Naʻe pau leva ke u fakamatalaʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻa e palani ki he ʻaʻahí. Naʻá ku fiefia ʻaupito ke sio ki heʻene aʻusia ʻa e taumuʻa ko iá.”

Naʻe ikuʻi ʻe Marcellus ʻa e ngaahi fakafaingataʻaʻiaʻanga ʻe niʻihi koeʻuhi ke fai ʻa e ʻaʻahi ko ení. Koeʻuhi naʻe siʻisiʻi ʻene paʻangá, naʻá ne tātānaki ʻi he taʻu ʻe ua ke totongi ʻa e fononga ʻi he kilomita ʻe 5,400 (maile ʻe 3,400) ki Niu ʻIoke. Koeʻuhi ko ʻene fakangatangata fakaesinó, naʻe pau ke ne kumi ha kaungāfononga falalaʻanga. Fakaʻosí, naʻe fiemaʻu ha ngofua mei heʻene toketaá ke fai ʻa e ʻaʻahí, pea naʻá ne maʻu eni ʻi he ngaahi ʻaho siʻi pē ki muʻa ʻi heʻene taimi-tēpile ke mavahé.

ʻI he aʻu ʻa Marcellus ki Niu ʻIoké, naʻá ne ʻaʻahi ki he ngaahi fale ʻi Brooklyn, Patterson, mo Wallkill. Naʻá ne sio ki he fanga fuʻu mīsini pulusi ʻoku faʻu ai ʻa e ʻū tohi mo e Tohi Tapú pea ako lahi ange fekauʻaki mo e anga hono fokotuʻutuʻu ʻemau ngāué. Naʻá ne toe sio ʻi he fakaʻaliʻali ʻoku fakakaveinga “The Bible and the Divine Name” mo e “A People for Jehovah’s Name.” Lolotonga ʻene ʻaʻahí, naʻá ne maʻu mo ha ngaahi kaumeʻa foʻou tokolahi. Ko ha ʻaʻahi fakangalongataʻa moʻoni!

ʻI hono ʻeke ke fakamatala fekauʻaki mo ʻenau ʻaʻahi ki Pētelí ʻoku pehē ʻe he tokolahi ʻoku ʻikai lava ʻe ha lea ke fakamatalaʻi. Ka ʻi he taimi naʻe ʻeke ai kia Marcellus pe naʻe tuha moʻoni ʻene ʻaʻahi ki Pētelí mo e feingá, naʻá ne tali, ʻi he founga pē naʻá ne malavá: “ʻIo. ʻIo. ʻIo!”

Ko ha ʻaʻahi ki Pēteli ʻe lava ke hoko ia ko ha hokosia fakalototoʻa kiate koe mo ho fāmilí, hangē pē ko Marcellus. ʻOku talitali lelei ʻa e kau ʻaʻahí ki homau ngaahi ʻōfisi vaʻa takatakai he māmaní. Ko e hā ʻoku ʻikai ai ke ke ʻaʻahi maí?

a Naʻe mate ʻa Marcellus ʻi Mē 19, 2014, ʻi hono fakaʻosiʻosi ʻo e kupu ko ení.