Hui ki mea i loto

Hui ki lihi o mea i loto

LEHONA 10

E Mafai oi Iloa Vēhea e Koe te Tāpuakiga Moni?

E Mafai oi Iloa Vēhea e Koe te Tāpuakiga Moni?

1. Pe e tahi oioti te tāpuakiga moni?

“Koutou ke fakaeteete i nā pelofeta pepelo.”​—MATAIO 7:​15.

Na akoako e Iehu ona hoko, e na ko te tahi te tāpuakiga, ko te tāpuakiga moni. E vē ko he auala e takitaki atu ki te ola e fakavavau. Na vagana mai Iehu: “E tokaitiiti e maua” te auala tēnā. (Mataio 7:​14) E talia oioti e te Atua te tāpuakiga e fakavae i tana Kupu te Tuhi Paia. E kau fakatahi nā tino uma e tāpuaki moni i te fakatuatua e tahi.​—Faitau te Ioane 4:​23, 24; 14:6; Efeho 4:​4, 5.

Matamata ki te vitiō E Talia e te Atua Na Itukaiga o Tapuakiga Uma?

2. Ko he ā na vagana ai Iehu e fakatatau ki Kelihiano hehē?

“Ko nā tino vēnei e lea e ki lātou iloa te Atua, kae e kitea ia lātou mea e fai te hē hako o tēnei fakakupuga.”​—TITO 1:​16.

Na lapatakia e Iehu ko nā pelofeta hehē e fakakino te faka-Kelihiano. I fafo atu, ko ki latou e foliga mai e vē ko ni tino tāpuaki moni. E lea mai a latou lotu ko ki latou ko ni Kelihiano. Kae kē iloa nā tino mai o latou uiga moni. E vēhea? E na ko te tāpuakiga moni e maua mai ai Kelihiano moni e fakaalia nā auala ma uiga iloagofie.​—Faitau te Mataio 7:​13-​23.

3. E iloa vēhea e koe nā tino tāpuaki moni?

Ke mafaufau ki nā fakailoa iēnei e lima:

  • Ko nā tino e tāpuaki moni e fakaaloalo ki te Tuhi Paia ko te Kupu a te Atua. E naunau ki latou ke ola i nā matakupu hilihili. Ko teia lā te tāpuakiga moni e kehe mai nā tāpuakiga e fakavae i nā mafaufau o tagata. (Mataio 15:​7-9) Ko nā tino e tāpuaki moni e fakaogatahi o latou olaga ma nā mea e akoako e ki latou.​—Faitau te Ioane 17:17; 2 Timoteo 3:​16, 17.

  • Ko nā hoko fakamaoni o Iehu e fakamamalu te igoa o te Atua, ko Ieova. Na fakamamalu e Iehu te igoa o te Atua i te fakailoa atu. Na fehoahoani atu ia ki nā tino ke iloa te Atua ma akoako ki latou ke tatalo ke fakapaia te igoa o te Atua. (Mataio 6:9) I te nofoaga e nofo ai koe, ko ai te tāpuakiga e fakailoa te igoa o te Atua?​— Faitau te Ioane 17:26; Loma 10:13, 14.

  • Ko nā Kelihiano moni e talaki te Mālō o te Atua. Na uga mai e te Atua Iehu ke talaki te tala lelei o te Mālō. Ko te Mālō o te Atua ko te fakamoemoe oioti tēnā mo nā tino uma. Na fakaauau oi vagana Iehu e fakatatau ki ei ke pa ki te aho na oti ai. (Luka 4:​43; 8:1; 23:42, 43) Na ia vagana ka talaki ona hoko e fakatatau ki ei. Kāfai e fakalatalata atu ki a te koe he tino e tautala e fakatatau ki te Mālō o te Atua, ko he ā te tāpuakiga e hau ai ia?​—Faitau te Mataio 24:14.

  • Ko nā hoko o Iehu e heai he latou vaega i te lalolagi kino. E kē iloa ki latou mai te auala e hē fai ai he latou vaega i mea fakapolitiki pe ko nā holoteteke a tagata. (Ioane 17:16; 18:36) E hē gata foki, ko ki latou e hē mulimuli ki nā amio kino a te lalolagi ma o latou uiga mahani.​—Faitau te Iakopo 4:4.

  • Ko nā Kelihiano moni e uiga kehe to latou alofa o iē tahi ki iē tahi. Kua akoako ki latou e te Kupu a te Atua ke fakaaloalo ki ho he itukaiga kehekehe o tagata. E tiga lava e fakalagolago malohi nā tāpuakiga hehē ki nā taua a nā fenua, ko nā tino tāpuaki moni e teteke ke fai vēia.(Mika 4:​1-3) I lō tēnā, e fakaaogā ma te hē manatu fakapito e nā Kelihiano moni o latou taimi ma koloa ke fehoahoani ma fakamalohi ai iē tahi.​—Faitau te Ioane 13:34, 35; 1 Ioane 4:​20.

4. Pe mafai ke iloa e koe te tāpuakiga moni?

Ko ai te tāpuakiga e fakavae ana akoakoga i te Kupu a te Atua, fakapaia te igoa o te Atua, ma folafola te Mālō o te Atua ko te vaifofo  oioti tēnā mo nā tino uma? Ko ai te vaega e fakatino te alofa ma teteke ki nā taua? He ā to manatu?​—Faitau te 1 Ioane 3:​10-​12.