Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

“Nda ni” ayeke nyen?

“Nda ni” ayeke nyen?

“Nda ni” ayeke nyen?

“. . . Na pekoni, nda ni ayeke ga.”​—MATTHIEU 24:14.

NA NGOI ti e, azo asara atënë mingi na ndo ti nda ni wala futingo ti dunia. Abuku, alimon nga na ambeti-sango, ti londo na ambeti so asara tënë na ndo ti aye ti ngia ti si na ambeti ti azo ti senda-ye, mingi ti ala ayeke sara tënë na ndo ti akota kpale nde nde so ayeke futi ande aye kue. Ambeni atene futingo ni ayeke ga na lege ti kota bira, atongoro so ayeke ga ti gu tere na sese, asioni makongo ti kobela so ayeke fâ azo, ndowa nga na dê so ayeke ga kirikiri. Ambeni atene même so azo ayeke londo na lê ti nduzu ti ga ti mû sese.

Bango ndo ti azo ti abungbi ti vorongo nzapa ayeke nga nde nde na ndo ti tënë so; gbâ ti ala afa so “nda ni” ayeke ga ti futi aye kue so ayeke na fini na ndo ti sese. Na ndo ti versê ti Matthieu 24:14, mbeni wandara ti atënë ti Bible asara mbeni tënë so asara si zo agi bê ti lo mingi. Lo tene: “Na yâ ti Mbeti ti Nzapa kue, versê so ayeke oko ti aversê so ayeke kota mingi . . . Azo ti ngoi ti e ayeke gue ti tingbi na mbeni futingo so ayeke kota mingi na ye so asara si mingi ti azo ayeke gi ti bi bê ti ala na ndo ni pëpe.”

Mingi ni azo so ayeke na mara ti bango ndo so agirisa mbeni kpengba ye: A yeke so Jéhovah Nzapa ‘asara sese ni pëpe ti ga ye so afuti’; lo “leke sese so si azo alingbi duti dä”. (Ésaïe 45:18). Ni la, tongana Jésus asara tënë ti “nda ni”, lo ye pëpe ti tene so a yeke futi sese; lo ye nga pëpe ti tene so a yeke futi azo kue biani biani. Lo ye ti tene so a yeke futi azo ti sioni wala azo so ake na bê ti ala wani ti sara ye alingbi na fango lege so Jéhovah ayeke fa na e na ndoye.

Zia e mû mbeni tapande. Bâ so mo yeke na mbeni pendere da na mo mû ni na azo ti lango dä senge senge. Ambeni zo ni aduti na siriri na amba ti ala nga ala yeke bâ lege ti da ni nzoni. Me, ambeni zo ni aga ti ala na akpale mingi, ala yeke tiri na amba ti ala nga ala sara ye ti sioni na ala so aye ti ala ti duti na siriri na yâ ti da ni. Ala buba da ti mo ni, nga atâa so mo sara kue ti tene ala zia lege ti ye ti sioni ni, ala ngbâ gi ti sara ni.

Mo yeke sara nyen ti leke kpale so? Mo yeke kungbi da ti mo ni? A yeke ngangu ti tene mo kungbi ni. Peut-être mo yeke tomba asioni zo ni na mo leke aye so abuba na tere ti da ni.

Jéhovah ayeke sara ande tongaso. Na lege ti yingo ti lo, lo pusu mbeni zo ti sungo psaume ti tene: “Fade A lungula azo so asara sioni; me ala so azia beku ti ala na L’Éternel, fade sese ni aga ye ti héritier ti ala. A ngbâ kete, na fade azo ti sioni ayeke mbeni pëpe; fade mo bâ ndo so ala duti dä, na ala yeke mbeni pëpe. Me azo so ayeke na tâ be-ti-molenge, fade sese ni aga ye ti héritier ti ala, fade ala wara ngia na yâ siriri so awu mingi.”​—Psaume 37:9-11.

Bazengele Pierre asara nga tënë na ndo ti gango ti nda ni. Na gbe ti yingo ti Nzapa, lo tene: “Ngbene ye giriri ayayu ayeke dä nga mbeni kuru sese ayeke dä so asigigi na yâ ti ngu si a yeke na popo ti ngu na lege ti tënë ti yanga ti Nzapa; nga na lege ti aye so, dunia ti ngoi ni so afuti na ngoi so kota ngu apika amene ni.” (2 Pierre 3:5, 6). Ge bazengele ni ayeke sara tënë ti Kota ngu so apika na ngoi ti Noé. A futi lani azo ti dunia so akpe mbeto ti Nzapa pëpe, me sese pëpe. Kota ngu so apika aduti “mbeni tapande ndali ti azo so akpe Nzapa pëpe, tapande ti aye so ayeke ga.”​—2 Pierre 2:6.

Na pekoni Pierre akiri atene: “A bata ayayu na sese ti fadeso ti ku na wâ.” Tongana e ngbâ gi ge, e lingbi ti gbu nda ti tënë ni nzoni pëpe. Ye oko, bâ so versê ni akiri atene: “Nga ti futingo azo so akpe Nzapa pëpe.” A yeke futi ande sese pëpe, me a yeke azo so akpe mbeto ti Nzapa pëpe la a yeke futi ande ala. Na pekoni, nyen la ayeke si nyen? Pierre atene: “Na lege ti zendo ti lo, e yeke ku afini yayu [Royaume ti Nzapa so Messie ayeke na ndo ni] na fini sese [azo ti mbilimbili] so mbilimbili ayeke duti ande na yâ ni.”​—2 Pierre 3:7, 13.

Prophétie ti Bible afa nga so ngoi ti tene “nda ni” asi aga nduru awe. Diko Matthieu 24:3-14 na 2 Timothée 3:1-5 ti bâ aye so afa so tënë so ayeke tâ tënë. *

Mo gi li ti mo gbä so azo ahinga nda ti versê ti Matthieu 24:14 pëpe ndali ti so même kete molenge alingbi ti gbu ndani? Araison ni ayeke dä. Satan avuko lê ti azo si ala hinga pëpe apendere tâ tënë so ayeke na yâ ti Mbeti ti Nzapa (2 aCorinthien 4:4). Nga, Nzapa ahonde na azo ti baba ye so lo leke ti sara, me lo fa ni na azo so asara tere ti ala kete. Na ndo ti tënë so Jésus atene na Babâ ti lo lo tene: “Babâ, mbi sepela mo na lê ti azo kue, mo Seigneur ti yayu na ti sese, ngbanga ti so mo honde aye so na awandara nga na azo so ahinga ndo, me mo fa ni na akete molenge.” (Matthieu 11:25). A yeke mbeni kota pasa ti duti na popo ti azo so asara tere ti ala kete na so ahinga nzoni ye so ayeke Royaume ti Nzapa nga so ayeke ku ti wara aye ti nzoni so Royaume ni ayeke ga ande na ni na azo kue so amû mbage ni!

[Kete tënë na gbe ni]

^ par. 11 Ti hinga anzene nzene tënë na ndo ni, bâ chapitre 9 ti buku Bible afa nyen biani? so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni.

[Foto na lembeti 9]

Royaume ayeke futi aye ti sioni kue na ndo ti sese