Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

‘Mä tënë ni na gi ti gbu nda ni’

‘Mä tënë ni na gi ti gbu nda ni’

“Ala kue, ala mä mbi na ala gbu nda ti tënë so.”MARC 7:14.

1, 2. Ngbanga ti nyen mingi ti azo so amä Jésus agbu nda ti atënë ti lo lani ape?

TONGANA mbeni zo asara tënë na e, e lingbi ti mä go ti lo. E lingbi même ti hinga go ti zo ni. Me, ti tene e hinga tënë so zo ni ayeke tene na e, a lingbi e gbu nda ti tënë ni (1 aCor. 14:9). Legeoko nga, azo saki na saki amä atënë so Jésus atene lani. Lo sara même tënë na ala na yanga ti kodoro so ala mä yâ ni. Me, a yeke pëpe ala kue la agbu nda ti atënë ti lo. Ndani la Jésus atene na azo so amä lo, lo tene: “Ala kue, ala mä mbi na ala gbu nda ti tënë so.”—Marc 7:14.

2 Ngbanga ti nyen mingi ti azo agbu nda ti atënë ti Jésus lani ape? Ambeni ayeke na apensé ti ala wani so ala bâ so ni la ayeke na lege ni nga ala yeke na sioni bibe. Jésus asara tënë so na ndo ti ala, lo tene: “Na kode, ala ke acommandement ti Nzapa tongaso si ala bata ngobo ti ala.” (Marc 7:9). Azo ni agi lani pëpe ti gbu nda ti atënë ti lo. Ala ye lani pëpe ti changé asarango ye ti ala nga na apensé ti ala. Ala mä ni na mê ti ala me bê ti ala akpengba. (Diko Matthieu 13:13-15.) Nyen la e lingbi ti sara ti duti lakue nduru ti wara aye ti nzoni na lege ti fango ye ti Jésus?

NYEN LA E LINGBI TI SARA TI WARA AYE TI NZONI NA LEGE TI FANGO YE TI JÉSUS?

3. Ngbanga ti nyen la adisciple ti Jésus agbu nda ti atënë so lo tene?

3 A lingbi e mû tapande ti adisciple ti Jésus. Lo tene na ala, lo tene: “Ngia ayeke na lê ti ala ngbanga ti so a bâ ndo, na ngia ayeke na mê ti ala ngbanga ti so a mä ndo.” (Mat. 13:16). Ngbanga ti nyen la adisciple ti Jésus agbu nda ti atënë so lo tene me ambeni zo agbu ti ala nda ni ape? Kozoni, ala yeke lani nduru ti hunda tënë nga ala yeke gi ti hinga tâ nda ti ye so Jésus aye ti tene (Mat. 13:36; Marc 7:17). Use ni, ala yeke lani nduru ti zia afini ye so ala manda na ndo ti angbene ni so ala yeda na ni kozo awe. (Diko Matthieu 13:11, 12.) Ota ni, ala yeke lani nduru ti sara kusala na aye so ala manda ti mû maboko na ala wani nga na ambeni zo.—Mat. 13:51, 52.

4. Tongana e ye ti gbu nda ti atoli ti Jésus, aye ota wa la a lingbi e sara ye alingbi na ni?

4 Tongana e ye ti gbu nda ti atoli ti Jésus, a lingbi e mû tapande ti adisciple ti lo so ayeke lani be-ta-zo. Ye so ahunda nga na e ti sara aye ota. Kozoni, a lingbi e mû ngoi ti manda ye na ndo ti aye so Jésus atene nga e gbu li ti e na ndo ni, e sara arecherche nga e hunda tere ti e na anzoni tënë na ndo ni. Ye so amû lege na e ti hinga ye (aProv. 2:4, 5). Use ni, a lingbi e gi ti bâ tongana nyen la ye so e hinga so ague oko na ye so e hinga kozo awe. Nga e gi ti bâ tongana nyen la ye ni so alingbi ti mû maboko na e. So ayeke gbungo nda ti ye (aProv. 2:2, 3). Ota ni, a yeke nzoni e sara kua na ye so e manda nga e sara ye alingbi na ni na yâ ti fini ti e. So afa so e sara ye na ndara.aProv. 2:6, 7.

5. Mû mbeni tapande ti fa kangbi so ayeke na popo ti hingango ye, gbungo nda ti ye nga na ndara.

5 Kangbi wa la ayeke na popo ti hingango ye, gbungo nda ti ye nga na ndara? Tapande so alingbi ti mû maboko na e ti hinga ni. Bâ so mo luti na bê ti lege na mbeni bus ayeke ga na mbage ti mo. Kozoni, mo hinga so bus la: so ayeke hingango ye. Na pekoni, mo bâ so tongana mo ngbâ ti luti na bê ti lege ni, bus ni ayeke kpo mo: so ayeke gbungo nda ti ye. Tongaso, mo kpe mo zia lege na bus ni: so ayeke sarango ye na ndara. A yeke ndali ni la Bible afa so a yeke kota ye ti tene e “bata tâ ndara” ndali ti so a lingbi ti bata fini ti e.—aProv. 3:21, 22; 1 Tim. 4:16.

6. Ahundango ndo osio wa e yeke sara kua na ni na ngoi so e yeke bâ ambeni toli ti Jésus mbasambala? (Bâ  encadré.)

6 Na yâ ti article so nga na ti peko, e yeke bâ atoli mbasambala so Jésus asara kusala na ni. Na ngoi so e yeke bâ atoli ni, e yeke sara kua na ahundango ndo so: Toli so aye ti tene nyen? (So ayeke hingango ye.) Ngbanga ti nyen la Jésus atene toli so na e? (So ayeke gbungo nda ti ye.) Tongana nyen la e lingbi ti sara kua na atënë ti toli ni ti mû maboko na e wani nga na amba ti e? (So ayeke sarango ye na ndara.) Na tanga ti hundango ndo ni, toli ni afa na e nyen na ndo ti Jéhovah nga na Jésus?

LÊ TI KEKE TI MOUTARDE

7. Toli ti lê ti keke ti moutarde aye ti tene nyen?

7 Diko Matthieu 13:31, 32. Toli ti Jésus na ndo ti lê ti keke ti moutarde aye ti tene nyen? Lê ti keke ni ayeke tënë ti Royaume so e yeke fa nga na congrégation ti aChrétien. Legeoko tongana ti so lê ti keke ti moutarde ayeke “kete mingi ahon tanga ti angongoa ti kobe kue,” congrégation ti aChrétien ayeke lani kete na ngoi so ato nda ni na ngu 33. Me, a ninga ape, kua ti fango tënë asara si congrégation ni ague na li ni hio mingi. A yeke ye so zo aku tere ti lo lani na ni ape (aCol. 1:23). Jésus atene na e so “andeke ti nduzu” “awara ndo ti lango na ndo ti amaboko” ti keke ti moutarde ni. So aye ti tene so na ngoi so congrégation ti aChrétien ague na li ni mingi, azo ti nzoni bê, so a haka ala na andeke, awara kobe ti yingo, dengo bê nga na ndo ti bata tere ti ala na yâ ti congrégation ni.—Bâ Ézéchiel 17:23.

8. Ngbanga ti nyen la Jésus asara kua na toli ti lê ti keke ti moutarde?

8 Ngbanga ti nyen la Jésus asara kua na toli ti lê ti keke ti moutarde? Lo sara kua na lê ti keke ti moutarde so akono hio mingi na mbeni lege so adö bê ti fa ngangu so Royaume ti Nzapa ayeke na ni ti gue na li ni, ti bata zo nga ti hon ndo ti aye kue so alingbi ti kanga lege na ni. Ngbene ye na ngu 1914 ti ga na ni, mbage ti bungbi ti Jéhovah so ayeke na sese ge ague na li ni na mbeni lege so adö bê mingi (És. 60:22). Bungbi ni amû maboko na azo so ayeke na yâ ni ti ngbâ nduru na Jéhovah (aProv. 2:7; És. 32:1, 2). Nga, so aye ti Royaume angbâ ti gue na li ni afa so mbeni ye oko alingbi ti kanga lege na ni pëpe.—És. 54:17.

9. (a) Toli ti lê ti keke ti moutarde afa na e nyen? (b) Toli so afa na e nyen na ndo ti Jéhovah nga na Jésus?

9 Toli ti lê ti keke ti moutarde afa na e nyen? Peut-être e lango na mbeni ndo so aTémoin ayeke dä mingi ape wala e bâ so e wara aye ti nzoni hio ape na peko ti fango tënë ti e. Me, tongana e dabe ti e so Royaume ti Nzapa alingbi ti hon ndo ti akpale kue, a yeke kpengba e ti gbu ngangu. Na tapande, na ngoi so Ita Edwin Skinner asi na Inde na ngu 1926, aTémoin ti Jéhovah ayeke lani gi kete na yâ ti kodoro ni nga kua ti fango tënë ayeke lani “ngangu” ndali ti so azo aga na bungbi mingi ape. Me lo ngbâ ti fa tënë nga lo bâ tongana nyen tënë ti Royaume ahon ndo ti akota kpale. Fadeso, a yeke wara aTémoin ti Jéhovah 37 000 na Inde nga azo ahon 108000 aga na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus na ngu 2013. Bâ nga mbeni tapande so afa tongana nyen Royaume ti Nzapa ague na li ni na mbeni lege so adö bê. Gi na yâ ti ngu so Ita Skinner asi na Inde la a komanse ti fa tënë na Zambie. Fadeso, wungo ti awafango tënë so ayeke na Zambie ahon 170 000 nga azo 763 915 aga lani na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus na ngu 2013. So aye ti tene so tongana a mû azo ti Zambie 18, zo oko la aga. Ye so adö bê mingi.

MAMA TI MAPA

10. Toli ti mama ti mapa aye ti tene nyen?

10 Diko Matthieu 13:33. Toli ti mama ti mapa aye ti tene nyen? Toli so nga aye ti sara tënë ti tënë ti Royaume nga afa tongana nyen la tënë ti Royaume ni achangé fini ti azo. “Farine ni kue” aye ti sara tënë ti amara kue. Lege so mama ti mapa ni ayeke sara si farine ni asuku afa tongana nyen la, na lege ti fango tënë, tënë ti Royaume amû ndo. Ti lê ti keke ti moutarde zo ayeke bâ konongo ni hio, me ti sukungo ti farine zo ayeke bâ ni na tongo nda ni hio ape. Mbeni ngoi kete na pekoni awe si zo alingbi ti bâ sukungo ni.

11. Ngbanga ti nyen la Jésus asara kusala na toli ti mama ti mapa?

11 Ngbanga ti nyen la Jésus asara kusala na toli so? Lo ye lani ti fa so tënë ti Royaume ayeke na ngangu ti mû ndo kue nga ti sara si azo achangé. Tënë ti Royaume asi na “ambage ti sese so ayeke tâ yongoro.” (Kus. 1:8). Na tongo nda ni, tënë ti Royaume alingbi ti sara si azo achangé, me e lingbi ti bâ ni ape. Azo mingi ayeda na tënë ti Royaume na ndo kue nga ala changé sarango ye ti ala alingbi na tënë ni.—aRom. 12:2; aÉph. 4:22, 23.

12, 13. Mû ambeni tapande so afa tongana nyen la kua ti Royaume ague na li ni tongana ti so a fa na yâ ti toli ti mama ti mapa.

12 Fani mingi e yeke bâ aye ti nzoni so aga na peko ti kusala ti fango tënë angu mingi na peko ti so e komanse kua ni. Na tapande, Franz na wali ti lo Margit, so ala yeke sara kua fadeso na yâ ti mbeni filiale nde, asara lani kua na filiale ti Brésil na ngu 1982. Ala fa lani tënë na yâ ti mbeni kete gbata ti kodoro ni. Na popo ti azo so ala manda Bible na ala, mo yeke wara mbeni mama so ayeke na amolenge osio. Yaya ni ti koli, so ayeke lani gi na ngu 12 na ngoi ni so, ayeke kamene mingi nga fani mingi lo yeke tara ti honde tere ti lo kozo ti tene a sara étude ti ala. Teti so a tokua Franz na wali ti lo Margit na mbeni ndo nde, ala wara lege pëpe ti ngbâ ti sara étude ni. Me, ngu 25 na pekoni, ala kiri ala gue na kete gbata so. Nyen la ala wara nyen? Ala wara mbeni congrégation so na yâ ni a yeke wara awafango tënë 69, na popo ni apionnier permanent ayeke 13, ala kue asara bungbi na yâ ti mbeni fini Da ti Royaume. Ala bâ nga so molenge-koli so ayeke lani kamene so akono awe nga fadeso lo yeke coordinateur ti bungbi ti a-ancien. Ti gue oko na toli ti Jésus na ndo ti mama ti mapa, tënë ti Royaume amû ndo nga tënë ni asara si azo mingi achangé fini ti ala. Ye so asara si tere ti ala anzere lani mingi.

13 Même na yâ ti akodoro so a kanga lege na aita ti fa tënë dä, ngangu so tënë ti Royaume ayeke na ni alingbi lakue ti changé fini ti azo. Fani mingi, bê ti e adö mingi ti bâ tongana nyen la tënë ti Royaume amû ndo na yâ ti akodoro so. Zia e mû tapande ti kodoro ti Cuba. A komanse ti fa tënë na Cuba na ngu 1910, nga Ita Russell ague kâ na ngu 1913. Me, na tongo nda ni azo ayeda na tënë ti Royaume hio hio ape. Nyen la e bâ fadeso na kodoro ti Cuba? E bâ so awafango tënë so wungo ti ala ahon 96000 ayeke fa nzoni tënë nga azo 229726 aga lani na Matanga ti Dango Bê na kuâ ti Jésus na ngu 2013. So aye ti tene so tongana a mû azo ti kodoro ni 48, zo oko la aga. Même na yâ ti akodoro so a kanga lege na aita dä ape ti fa tënë, tënë ti Royaume asi peut-être awe na ando so aTémoin so ayeke na yâ ti akodoro ni apensé ape so a yeke fa tënë dä. *Zo-ti. 8:7; 11:5.

14, 15. (a) Tongana nyen la e wani e lingbi ti wara ye ti nzoni na lege ti ye so toli ti Jésus na ndo ti mama ti mapa afa na e? (b) Toli so afa na e nyen na ndo ti Jéhovah nga na Jésus?

14 Tongana nyen la e lingbi ti wara ye ti nzoni na lege ti ye so Jésus afa na e na ndo ti toli ti mama ti mapa? Na ngoi so e yeke gbu li ti e na ndo ti ye so toli ti Jésus so aye ti tene, e bâ so e yeke na bezoin ti gi bê ti e ahon ndo ni ape ti hinga tongana nyen la azo kutu mingi so ade amä tënë ti Royaume ape alingbi ti mä ni. Jéhovah ayeke na ndo ti aye kue. Me kua ti e ayeke so wa? Bible akiri tënë, a tene: “Na ndapre mo lu le-kobe ti mo, na lakui mo duti senge pëpe, teti mo hinga pëpe fade ye so aga nzoni, tongana a yeke so ge wala so kâ, wala ala use kue aga nzoni.” (Zo-ti. 11:6). A yeke nzoni e girisa ape ti sambela ti tene kua ti fango tënë ague na li ni, mbilimbili na yâ ti akodoro so a kanga lege na aita ti fa tënë dä.—aÉph. 6:18-20.

15 Na ndo ni, a lingbi bê ti e anze ape tongana e bâ anzoni ye ti peko ti kua ti e ti fango tënë na lê ni lê ni ape. A lingbi e bâ lâ oko ape tongana senge ye “lâ ti kete ye” so ti tene akozo lango ti kua so ato nda ni kete kete (Zach. 4:10). E lingbi ti wara aye ti nzoni mingi so adö bê mingi ahon ti so e ku tere ti e na ni.—Ps. 40:6; Zach. 4:7.

WADENGO BUZE SO AYEKE TAMBELA NA NDUZU NGA NA MOSORO SO A HONDE NI

16. Toli ti wadengo buze so ayeke tambela na nduzu nga na ti mosoro so a honde ni aye ti tene nyen?

16 Diko Matthieu 13:44-46. Toli ti wadengo buze so ayeke tambela na nduzu nga na ti mosoro so a honde ni aye ti tene nyen? Na ngoi ti Jésus, ambeni wadengo buze ayeke gue juska na Kota ngu-ingo ti Inde ti gi apendere perle ti vo ni. Wadengo buze ti yâ ti toli ni aye ti sara tënë ti azo ti nzoni bê so ayeke tambela na ndo kue ti gi tâ tënë ti Royaume. “Perle oko so ngere ni ayeke ngangu mingi” aye ti sara tënë ti tâ tënë ti Royaume so ngere ni ayeke ngangu mingi. Teti so wadengo buze ni ahinga so ngere ti perle ni ayeke ngangu mingi, “hio” lo kä aye ti lo kue tongaso si lo lingbi ti vo perle ni. Jésus asara nga tënë ti mbeni koli so ayeke sara lani kua na yâ ti mbeni yaka na lo wara mbeni mosoro so “a honde ni”. Nde na ti wadengo buze ni, koli so ayeke gi lani mosoro ape. Me legeoko tongana ti wadengo buze ni, lo kä “aye ti lo kue” ti mû lege na lo ti wara mosoro so.

17. Ngbanga ti nyen la Jésus asara kusala na toli ti wadengo buze so ayeke tambela na nduzu nga na ti mosoro so a honde ni?

17 Ngbanga ti nyen la Jésus asara kusala na atoli use so? Lo ye lani ti fa so, azo ayeke hinga tâ tënë na alege nde nde. Ambeni zo ayeke gi tâ tënë nga ala yeke sara asacrifice mingi ti wara ni. Ti ambeni zo, ala wara tâ tënë atâa so ala gi ni ape, peut-être mbeni zo la aga afa tënë na ala. Atâa na lege wa la akoli ti yâ ti toli ti Jésus so awara na mosoro ti ala, ala use kue ahinga so mosoro so ala wara ni ngere ni ayeke ngangu mingi nga ala sara akota sacrifice ti wara ni.

18. (a) Tongana nyen la e lingbi ti wara aye ti nzoni na lege ti atoli use so? (b) Atoli so afa na e nyen na ndo ti Jéhovah nga na Jésus?

18 Tongana nyen la e lingbi ti wara aye ti nzoni na lege ti atoli ti Jésus use so? (Mat. 6:19-21). Hunda tere ti mo: ‘Sarango ye ti mbi ayeke tongana ti akoli so? Mbi kue mbi bâ tâ tënë tongana mbeni mosoro? Mbi yeke sara asacrifice ti wara ni, wala mbi zia si ambeni ye nde, na tapande bango lege ti abezoin ti mbi ti lâ oko oko akanga lege na mbi ti gi ni?’ (Mat. 6:22-24, 33; Luc 5:27, 28; aPhil. 3:8). Tongana e ye tâ tënë mingi, e yeke sara kue ti zia ni na kozo ndo na yâ ti fini ti e.

19. Nyen la e yeke bâ na yâ ti article ti peko?

19 Zia e fa so e mä atënë ti yâ ti atoli ti Royaume so nga e mä yâ ni biani. Gi ti mä yâ ni alingbi ape, me a lingbi e sara ye alingbi na aye so atoli ni afa na e. Na yâ ti article ti peko, e yeke bâ ambeni toli ni ota nga e yeke bâ aye so atoli ni afa na e.

^ par. 13 Mara ti aye so asi na yâ ti akodoro tongana Argentine (Annuaire 2001, lembeti 186); Allemagne ti Tö (Annuaire 1999, lembeti 83); Papouasie-Nouvelle-Guinée (Annuaire 2005, lembeti 63); nga na Zoa ti Robinson Crusoé (Tour ti Ba Ndo ti 15 juin, ngu 2000, lembeti 9 na Français).