Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Bango Ndo ti Nzapa na ndo Tambela so Ayeke na Sioni Oko Pepe

Bango Ndo ti Nzapa na ndo Tambela so Ayeke na Sioni Oko Pepe

Bango Ndo ti Nzapa na ndo Tambela so Ayeke na Sioni Oko Pepe

“Mbi, Jéhovah, mbi yeke Nzapa ti mo, Lo so afa ye na mo ti wara ye ti nzoni teti mo mveni, Lo so asala si mo tambela na lege so a lingbi mo tambela dä.”​—ÉSAÏE 48:17NW.

LASO, na ambage mingi ti sese, a ba so tene ti nzoni tambela andu gi zo lo mveni. Azo aba bungbingo koli na wali tongana fango na gigi bê ti ndoye so ayeke na lege ni, si ala lingbi wara ngia dä na ngoi kue so ala ye, na bango ni pepe tongana mbeni ye so abata ni gi na yâ mariage. Ala tene so tongana a sala sioni na zo oko pepe, a yeke ye ti sioni pepe ti tene zo asoro teti lo mveni ye ti sala. Na bango ndo ti ala, a lingbi a fâ ngbanga pepe na ndo ti azo tongana tene ni andu nzoni lege ti tambela, mbilimbili tongana a ndu bungbingo koli na wali.

2 Azo so ahinga Jéhovah fadeso awe ayeke na mbeni bango ndo nde. Na ngia, ala yeke bata afango lege ti Mbeti ti Nzapa ngbanga ti so ala ndoye Jéhovah na ala ye ti nzere na lo. Ala hinga so Jéhovah andoye ala na amu na ala fango lege so ayeke teti nzoni ti ala, fango lege so fade aga na ala ye ti nzoni biani na a sala si ala duti na ngia. (Esaïe 48:17) Teti Nzapa ayeke Lingu ti fini, a yeke na lege ni ti tene ala bi lê na mbage ti lo ti wara fango lege na ndo kode ti sala kusala na tele ti ala, mbilimbili na ndo tene so andu mingi mungo fini.

Mbeni Matabisi so Alondo na Wasalango Ye ti Ndoye

3 Nde na sese ti laso, ambeni zo na yâ ti Chrétienté afa so bungbingo koli na wali ayeke ye ti kamela, siokpari, na so “kozo siokpari” na yaka ti Éden ayeke so Ève ahanda Adam ti bungbi na lo koli na wali. Bango ndo tongaso ayeke nde na ti Mbeti ti Nzapa so asû na gbe ti yingo. Ye so asû pekoni na yâ Bible asala tene ti kozo koli na wali tongana “koli ni na wali ti lo.” (Genèse 2:25) Nzapa atene na ala ti dü amolenge, lo tene: “I dü amolenge mingi, i wu, i si singo na sese.” (Genèse 1:28) A yeke duti na lege ni oko pepe ti tene Nzapa ahunda Adam na Ève ti dü amolenge na ti se ala na pekoni ndali ti so ala sala ye alingbi na afango lege so.​—Psaume 19:9, (19:8, NW).

4 Na yâ komandema so amu na akozo babâ na mama ti e, so a kiri a tene ni na Noé nga na amolenge ti lo ti koli, e ba kota nda ti bungbingo koli na wali: ti dü amolenge. (Genèse 9:1) Ye oko, Tene ti Nzapa afa so a hunda pepe na awakua ti lo so asala mariage awe ti bata bungbingo koli na wali gi teti dungo amolenge. Na lege ni, mara ti abungbingo tongaso alingbi ti kaï anzala ti bibe na ti mitele, na a duti lingu ti kota ngia teti koli na wali so asala mariage awe. A yeke mbeni lege teti ala ti fa na gigi tâ bê ti ndoye na popo ti ala.​—Genèse 26:8, 9; aProverbe 5:18, 19; 1 aCorinthien 7:3-5.

Aye so Nzapa Akanga Lege na Ni

5 Atä so bungbingo koli na wali ayeke mbeni matabisi ti Nzapa, a yeke sala ye na ni kirikiri pepe. Kpengba-ndia so andu même salango ye na yâ ti mariage. (aEphésien 5:28-30; 1 Pierre 3:1, 7) Na gigi ti mariage, a ke bungbingo koli na wali. Bible asala tene polele na ndo ni. Na yâ ti Ndia so Nzapa amu na mara ti Israël, a tene na yâ ni: “A lingbi mo sala lango-sioni pepe.” (Exode 20:14) Na pekoni, Jésus azia “ye ti pitan” na “lango sioni” na popo ti “bibe ti sioni” so alondo na bê na asala si zo aga sioni. (Marc 7:21, 22) A sa yingo na ndo bazengele Paul ti gboto mê ti aChrétien na Corinthe: “Kpe ye ti pitan.” (1 aCorinthien 6:18) Nga na yâ mbeti ti lo na aHébreu, Paul asû na mbeti: “A lingbi azo kue ayekia tene ti mariage, na a lingbi tange ti mariage aga sioni pepe, teti fade Nzapa afâ ngbanga na li ti azo ti pitan na azo so asala lango sioni.”​—aHébreu 13:4.

6 Tene “ye ti pitan” aye ti tene nyen? A londo na tene ti Grec por·neiʹa, so ngoi na ngoi asala kusala na ni teti bungbingo koli na wali na popo ti azo so asala mariage pepe. (1 aCorinthien 6:9) Na mbeni ndo nde, na tapande na Matthieu 5:32 nga na Matthieu 19:9, nda ti tene ni ague juska ti ndu lango-sioni, bungbingo ti koli na wali na popo ti sewa oko, nga bungbingo na nyama. Ambeni salango ye nde so andu tele ti koli na ti wali na popo ti azo so asala mariage pepe, tongana bungbingo na lege ti yanga nga na lege ti ngbonda, nga salango ngia na tele ti koli wala ti wali ti mbeni zo nde alingbi nga ti duti por·neiʹa. A fâ ngbanga na ndo asalango ye so kue, atä a sala tene ni polele wala pepe na yâ Tene ti Nzapa.​—Lévitique 20:10, 13, 15, 16; aRomain 1:24, 26, 27, 32. *

Ye ti Nzoni na Lege ti Andia ti Nzapa na Ndo Nzoni Tambela

7 Ti bata fango lege ti Jéhovah na ndo tene ti bungbingo koli na wali alingbi ti duti ngangu teti azo so ayeke pepe mbilimbili-kue. Maimonide, wasenda-ndara ti aJuif ti siècle bale oko na ndo ni use so azo ahinga lo mingi, asû na mbeti: “Na popo ti aye kue so Torah [Ndia ti Moïse] akanga lege na ni, mbeni oko ayeke dä pepe so a yeke ngangu ti sala ye alingbi na ni ahon so akanga lege na abungbingo koli na wali so ayeke na lege ni pepe.” Ye oko, tongana e bata fango lege ti Nzapa, e yeke wara ye ti nzoni dä mingi. (Esaïe 48:18) Na tapande, mango yanga na yâ tene so amu maboko ti bata e yongoro na akobela ti koli na wali, so yorö ti ambeni na popo ni ayeke dä pepe na so alingbi fâ zo. * A yeke bata e yongoro na mungo ngo na gigi ti mariage. Salango ye alingbi na ndara ti Nzapa amu nga maboko ti duti na nzoni yingo-ti-hinga. Salango tongaso ayeke maï nengo ti zo mveni na a sala si azo ayekia e, na a ndu nga azo ti sewa ti e, akoli wala awali ti e, amolenge ti e, nga aita ti e ti koli na ti wali so ayeke aChrétien. A lingbi ti tene so a sala si e maï nzoni bango ndo na mbage ti tene ti koli na wali, bango ndo so ayeke mu ande lege ti duti na ngia na yâ mariage. Mbeni wali Chrétien asû na mbeti: “Tâ tene ti Tene ti Nzapa ayeke batango tele ti nzoni ahon so ayeke dä. Mbi yeke ku ti sala mariage, na tongana mbi sala ni awe, mbi yeke pika kate ande ti tene na ita-koli Chrétien so mbi sala mariage na lo, so mbi bata tele ti mbi juska na mariage.”

8 Na batango nzoni tambela ti e, e lingbi nga ti sala ye mingi ti kanga lege na abango ndo ti nzoni pepe so azo ayeke na ni na mbage ti tâ vorongo, na ti gboto azo na mbage ti Nzapa so e voro. Bazengele Pierre asû na mbeti: “I tambela mbilimbili na popo ti aGentil, si tongana ala sala tene ti ke i tongana azo ti sala sioni, ala lingbi mu gloire na Nzapa, na lâ ni so Lo ga ti ba ala, teti ala ba nzo kusala ti i awe.” (1 Pierre 2:12) Atä tongana ala so asala pepe na Jéhovah ake ti yeda na nzoni tambela ti e, a lingbi e hinga na bê kue so Babâ ti e ti yayu aba ni, ayeda na ni, na lo yeke wara même ngia na yâ angangu so e yeke sala ti bata fango lege ti lo.​—aProverbe 27:11; aHébreu 4:13.

9 Mabe na Nzapa andu nga ziango bê kue so lo hinga ye so ayeke nzoni ahon teti e, atä so e hinga kue pepe nda ti aye so ngbanga ni lo yeke fa lege na e tongana ti so lo sala. Ba mbeni tapande ni na yâ Ndia ti Moïse. Mbeni kete ndia na ndo sengo kando ti aturugu ahunda ti lu puru na yâ sese na gigi ti kando ni. (Deutéronome 23:13, 14) Peut-être azo ti Israël ayeke hunda tele na ndo nda ti fango lege tongaso; ambeni aba peut-être so a yeke kota ye pepe. Ye oko, a to nda ni kâ ti si na ngoi ti laso, kode ti kaïngo kobela ayeda atene ndia so amu la ni maboko ti bata lingu ti angu yongoro na ye so alingbi ti buba ni na abata zo yongoro na akobela mingi so avuma wala ambeni kete nyama aga na ni. Legeoko nga, anda ti tene ayeke dä so andu tene ti yingo, dutingo na popo ti azo, atene so agbu bê, mitele ti e, na bibe ti e, so ngbanga ni Nzapa azi lege na bungbingo koli na wali gi na ndo tange ti mariage. Zia e ba fadeso ambeni tapande ti Bible ti azo so abata tambela ti ala na sioni oko pepe.

Joseph: A Deba Lo Nzoni Teti Nzoni Tambela ti Lo

10. Zo wa atara giriri ti handa Joseph, na lo kiri tene tongana nyen?

10 Peut-être mo hinga tapande ti Joseph, molenge ti Jacob, so ayeke na yâ ti Bible. Na ngu 17, lo yeke ngba ti Potiphar, mokonzi ti azo so ayeke bata Pharaon ti Égypte. Jéhovah ahiri deba nzoni na ndo Joseph, nga na pekoni a zia lo na ndo ti da kue ti Potiphar. Na ngoi so lo si na yâ ti angu 20 ti lo, Joseph aga “pendere, na tele ti lo ayeke nzoni mingi.” Lo gboto lê ti wali ti Potiphar, so atara ti handa lo ti bungbi na lo. Joseph afa dutingo ti lo polele, na fango so tongana lo yeda, a yeke duti pepe gi belengo tene ti maître ti lo, me nga “siokpari ti ke Nzapa.” Ngbanga ti nyen Joseph abi bê tongaso?​—Genèse 39:1-9.

11, 12. Atä so la ni mbeni ndia so alondo na Nzapa na so asû na mbeti ayeke dä pepe ti ke ye ti pitan na lango-sioni, ngbanga ti nyen Joseph akiri tene tongana ti so lo sala?

11 Biani, desizion so Joseph amu aluti pepe na ndo mbito ti tene azo awara lo. Sewa ti Joseph alango yongoro mingi, na babâ ti lo abi bê so lo kui awe. Tongana Joseph asala ye ti pitan, sewa ti lo alingbi lâ oko pepe ti hinga tene ni. A lingbi nga ti honde mara ti siokpari tongaso na Potiphar na awakua ti lo ti koli, teti ambeni ngoi asi so ala yeke na yâ da ni pepe. (Genèse 39:11) Ye oko, Joseph ahinga so a lingbi ti honde pepe mara ti tambela tongaso na lê ti Nzapa.

12 Joseph abi bê na ndo ye so lo hinga kozoni na ndo Jéhovah. Lo hinga biani ye so Jéhovah atene na yaka ti Éden: “A yeke ndali ni la si fade koli azia babâ na mama ti lo na a lingbi lo duti ndulu na wali ti lo na ala ga mitele oko.” (Genèse 2:24) Na ndo ni, peut-être Joseph ahinga tene so Jéhovah atene na mbeni gbia ti Philistie so aleke na bê ti lo ti handa kotara ti lo ti wali Sara. Jéhovah atene na gbia so: “Ba, mo yeke zo so aga zo ti kui, teti wali so mo kamata lo, lo yeke wali ti mbeni zo. . . . na Mbi kanga lege ti mo nga, si mo sala siokpari ti ke Mbi pepe; tongaso, Mbi zia mo ndu lo pepe.” (Genèse 20:3, 6, e si e sû gere ti ambeti ni nde.) Atä so ade Jéhovah amu pepe mbeni ndia so asû na mbeti, bibe ti lo na ndo mariage ayeke polele. Bibe ti Joseph na ndo nzoni tambela, legeoko na nzala ti lo ti nzere na Jéhovah, asala si lo ke ye ti pitan.

13. Nda ni ayeke peut-être nyen so Joseph alingbi la ni pepe ti hon nde na wali ti Potiphar?

13 Ye oko, wali ti Potiphar angbâ lakue ti hunda, ti voro yanga na lo “lâ na lâ” ti bungbi na lo. Ngbanga ti nyen Joseph ahon gi nde na wali ni pepe? Biani, tongana ngba, lo yeke na akua ti sala na lo lingbi pepe ti gbian dutingo ti lo. Aye so awara na gbe ti sese afa so giriri kode ti lekengo da ti azo ti Égypte asala si a lingbi zo ahon na yâ kota mbage ti da ni kozoni ti si na ndo ti batango akungba. Tongaso, peut-être lege akanga la ni kue na Joseph ti hon nde na wali ti Potiphar.​—Genèse 39:10.

14. (a) Ye nyen asi na Joseph na peko ti so lo kpe yongoro na wali ti Potiphar? (b) Tongana nyen Jéhovah adeba nzoni na ndo Joseph teti dutingo be-ta-zo ti lo?

14 Mbeni lango asi so ala yeke gi use na yâ da ni. Wali ti Potiphar agbu Joseph na lo tene na kongo: “Mo bungbi na mbi.” Joseph akpe. Bê ti wali ni aso mingi teti so Joseph ake, na lo bi tene ti wataka na ndo lo, lo tene Joseph atara ti bungbi na lo na ngangu. Aye ti pekoni ayeke so wa? Jéhovah afuta lo fade fade teti lo bata lege ti dutingo be-biani? Pepe. A bi Joseph na da ti kanga na akanga lo na kamba ti wen. (Genèse 39:12-20; Psaume 105:18) Jéhovah aba fango ngbanga so ayeke na lege ni pepe, nga na nda ni, lo sigigi na Joseph na da ti kanga, Lo gue na lo na yâ kota da. Lo ga use zo so ayeke na ngangu na Égypte na lo wara matabisi ti duti na wali na amolenge. (Genèse 41:14, 15, 39-45, 50-52) Na ndo ni, a sû na mbeti mbaï ti dutingo be-biani ti Joseph a sala laso angu 3 500 ti tene awakua ti Nzapa abi lê dä lakue. So tä pendere deba nzoni teti batango ambilimbili ndia ti Nzapa! Legeoko nga, peut-être laso e ba lakue pepe aye ti nzoni so alingbi ti si fade fade na peko ti dutingo be-biani na yâ nzoni tambela, me a lingbi e hinga na bê kue so Jéhovah aba ni na fade lo deba e nzoni na ngoi so alingbi.​—2 Chronique 16:9.

‘Mbele so Job Ate na Lê ti Lo’

15. ‘Mbele ti Job na lê ti lo’ ayeke la ni nyen?

15 Mbeni zo nde so aduti be-biani ayeke Job. Na ngoi ti atara so Diable aga na ni na ndo lo, Job akiri abi lê na ndo fini ti lo na lo yeda ti gbu ngangu na yâ ngangu sengo ndo tongana, na popo ti ambeni ye, lo doro kpengba-ndia ti Jéhovah na ndo nzoni tambela so andu bungbingo koli na wali. Job atene: “Mbi te mbele na lê ti mbi; tongaso, mbi lingbi ba machia tongana nyen?” (Job 31:1) Na lege so, Job aye ti tene na yâ lekengo na bê ti lo kue ti bata be-biani ti lo na Nzapa, lo leke ti kpe même bango mbeni wali na nzala ni. Biani, na lango oko oko lo yeke ba awali na lo lingbi ti mu maboko na ala tongana a hunda ti sala tongaso. Me ti ba ala na bibe ti bungbi koli na wali na ala na nda ni, lo sala tongaso pepe. Kozoni si atara ti lo ato nda ni, lo yeke la ni zo ti mosoro mingi, “lo yeke kota ahon na popo ti amolenge ti tö kue.” (Job 1:3) Ye oko, lo sala kusala pepe na ngangu ti mosoro ti gboto awali mingi. A yeke polele so, lo sala ngia lâ oko pepe na bibe ti bungbi koli na wali kirikiri na awali so ade maseka.

16. (a) Ngbanga ti nyen Job ayeke pendere tapande teti aChrétien so asala mariage awe? (b) Tongana nyen salango ye ti akoli na ngoi ti Malaki ayeke nde mingi na ti Job, na ti laso a yeke tongana nyen?

16 Na lege so, atä a yeke na ngoi ti nzoni wala ti ngangu, Job afa na gigi be-biani na lege ti dutingo na tambela so ayeke sioni oko pepe. Jéhovah aba ni na ahiri deba nzoni mingi na ndo lo. (Job 1:10; 42:12) So tâ pendere tapande si Job ayeke teti aChrétien so asala mariage awe, atä ala yeke akoli wala awali! A yeke senge pepe si Jéhovah andoye lo la ni mingi! Nde na so, salango ye ti azo mingi laso akpa ye so asi na ngoi ti Malaki. Prophète afâ ngbanga na ndo lege so akoli mingi ake awali ti ala, mingi ni ti sala mariage na ambeni wali so ade maseka. Ndo ti balaga ti Jéhovah asi na ngule ti awali so ake ala, na Nzapa afâ ngbanga na ndo ala so ‘asala ye na lege ti handa’ na awali ti ala.​—Malachie 2:13-16.

Mbeni Pendere-wali so Abata Tele ti Lo

17. Tongana nyen maseka ti Shounem ayeke tongana “yaka so akanga yanga ni awe”?

17 Ota zo so aduti be-biani ayeke mbeni maseka ti kodoro ti Shounem. Teti lo yeke maseka nga pendere mingi, lo gboto, pepe gi lê ti mbeni molenge-koli so ayeke berger me nga lê ti Salomon, mbeni gbia ti Israël so ayeke na mosoro mingi. Na yâ ti pendere mbaï kue so afa na yâ Bia ti Salomon, maseka-wali ti Shounem so abata tele ti lo, tongaso azo so angoro lo ayekia lo. Yingo aga na ndo ti Salomon, atä so maseka-wali ni ake lo, ti sû na mbeti mbaï na ndo lo. Berger so lo ye lo ayekia nga nzoni tambela ti lo ti machia. Na mbeni ngoi lo tene maseka-wali ti Shounem ayeke tongana “yaka so akanga yanga ni awe.” (Bia ti Salomon 4:12) Na Israël ti giriri, na yâ ti apendere yaka ayeke wara akugbe ti kasa nde nde, akongo so afü pendere, na akota keke. A yeke ngoro mara ti ayaka tongaso na mbeni gbagba so aleke na akete keke wala mbeni mur na a lingbi ti lï na yâ ni gi na lege ti mbeni kota yanga ti gbagba so akanga. (Esaïe 5:5) Na lê ti berger ni, batango tele ti maseka ti Shounem so na sioni oko pepe nga pendere ti lo ayeke tongana mbeni yaka so ayeke pendere mingi. Lo bata tele ti lo kue. Afango na gigi ndoye ti lo ayeke duti gi teti koli so ayeke mu lo ande.

18. Mbaï ti Joseph, Job, na maseka ti Shounem adabe e na nyen?

18 Na batango nzoni tambela, maseka ti Shounem azia pendere tapande teti awali Chrétien laso. Jéhovah aba na lo yekia nzoni lengo ti maseka ti Shounem so na lo hiri deba nzoni na ndo lo gi tongana ti so lo hiri deba nzoni giriri na ndo Joseph na Job. Ti fa lege na e, a sû peko ti akusala ti be-biani ti ala na yâ Tene ti Nzapa. Atä so a sû laso pepe na yâ Bible peko ti angangu so e yeke sala ti duti be-biani, Jéhovah ayeke na “mbeti ti dabe” teti azo so agi ti sala ye so bê ti lo aye. Zia e glisa lâ oko pepe so Jéhovah ayeke ‘dengi mê’ na lo wara ngia tongana, na dutingo be-biani, e sala ngangu ti bata tambela ti e na sioni oko pepe.​—Malachie 3:16.

19. (a) Tongana nyen a lingbi e ba tene ti tambela so ayeke na sioni oko pepe? (b) Fade a sala lisoro na ndo nyen na yâ article so ayeke ga?

19 Atä so ambeni zo so mabe atia ala alingbi ti he ndo, e yeke na ngia ti mä yanga ti Wasalango e so ayeke ndoye. E yeke na lege ti tambela so ayeke na nduzu mingi, salango ye ti Nzapa. A yeke mbeni ye ti pika kate na ndo ni, mbeni ye so a lingbi ti tene a ba na nene ni mingi. Na batango lakue nzoni tambela ti e, e lingbi ti wara ngia na yâ deba nzoni ti Nzapa na ti bata beku ti e ti wara adeba nzoni teti lakue lakue ande. Ye oko, na mbeni lege so alingbi ti mu maboko, ye nyen e lingbi ti sala ti bata nzoni tambela ti e? Fade article ti peko ayeke sala lisoro na ndo kpengba tene so.

[Akete Tene na Gbe Ni]

^ par. 10 Ba La Tour de Garde ti lango 15 juin 1983, alembeti 29-31.

^ par. 12 Ye ti vundu ayeke so, ambeni Chrétien so asala ye ti sioni oko pepe awara mbeni kobela ti koli na wali so alondo na koli wala wali ti ala so amä na bê pepe na so abata pepe fango lege ti Nzapa.

Mo Lingbi ti Fa Nda Ni?

• Ye nyen Bible afa na ndo bungbingo koli na wali?

• Tene “ye ti pitan” na yâ Bible andu ye wa?

• Tongana nyen e yeke wara ye ti nzoni na batango tambela ti e na sioni oko pepe?

• Ngbanga ti nyen Joseph, Job, na maseka ti Shounem ayeke anzoni tapande teti aChrétien laso?

[Ahundango Tene ti Manda na Ye]

1, 2. (a) Tongana nyen mingi ni azo aba tambela so andu bungbingo koli na wali? (b) A-Chrétien ayeke na bango ndo wa na mbage ti tambela so andu bungbingo koli na wali?

3. Ye nyen afa na azo mingi na yâ Chrétienté na ndo bungbingo koli na wali, na ye so ague nde tongana nyen na ye so Bible afa?

4. Ngbanga ti nyen Nzapa amu na azo ngangu ti bungbi koli na wali?

5. Aye wa Nzapa akanga lege na ni na ndo bungbingo koli na wali?

6. Na yâ Bible, tene “ye ti pitan” andu nyen?

7. Tongana nyen e yeke wara ye ti nzoni tongana e bata tambela ti e nzoni?

8. Na alege wa tambela ti e so ayeke na sioni oko pepe alingbi ti maï vorongo so ayeke mbilimbili?

9. Ngbanga ti nyen a lingbi e zia bê kue na fango lege ti Nzapa, atä so peut-être e gbu kue pepe nda ni so lo sala tongaso? Mu tapande.

[Foto na lembeti 21]

Joseph akpe ye ti pitan

[Foto na lembeti 22]

Maseka-wali ti Shounem ayeke la ni tongana “yaka so akanga yanga ni awe”

[Foto na lembeti 23]

Job ate ‘mbeni mbele na lê ti lo’