Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Anzoni Salango Ye Akiri na Peko

Anzoni Salango Ye Akiri na Peko

Anzoni Salango Ye Akiri na Peko

“MARA ti ye tongaso ayeke si kozoni lâ oko pepe.” So ayeke tene so Helmut Schmidt, mbeni ngbele kota mokonzi ti Zamani, atene. Lo yeke fa gingo bê ti lo na ndo ambeni ye so asi a ninga pepe so andu kota salango ye na handa ti ambeni kota zo, so a sala tene ni na kozo lembeti ti ambeti-sango. “Kota bê ti wara ye asala si anzoni lege ti salango ye aglisa.”

Azo mingi ayeke yeda na lo. A yeke ba laso gi tongana ye senge anzoni salango ye so aluti na ndo Tene ti Nzapa, Bible, aye so azo mingi aba ni teti angoi mingi awe tongana mbeni ye so ayeke fa ye so ayeke nzoni na ye so ayeke sioni. A yeke même tongaso na yâ akodoro so azo ni mingi ayeke na yâ lege ti vorongo ti aChrétien.

A Lingbi ti Sala Kusala na Lege ti Salango Ye So Aluti na ndo Bible?

Salango ye so aluti na ndo afango ye ti Bible andu salango ye na lege ni nga na be-biani. Ye oko, nzi, petengo goro, na ye ti handa ahon ndo ni. Mbeti-sango Times ti Londres afa so “a bi tene na ndo” ambeni zo so amu ala ti gi nda ti ambeni kpale na lingo. A mu na ala nginza asi na livre sterling 100 000 na mbeni ngoi, ti mu na awakengo ndia ti tene ala kä ni, ambangi so polisi agbu kozoni, wala ti honde aye so azia tene na ndo akota mokonzi ti bungbi ti azo so ake ndia.” Na Autriche, a tene so salango ye na mayele ti azo ti assurance ayeke mbeni ye so amu ndo kue. Nga, na kodoro ti Zamani bê ti bungbi ti awasenda-ye aso tongana awagingo ye awara na yâ ngoi so ahon aninga pepe “oko ti atene ti mvene ti kota ahon ti senda-ye ti Zamani.” A bi tene na li ti mbeni wafango ye, mbeni “walombe na popo ti awasenda-ye ti Zamani so ayeke gi nda ti aye so adü zo na ni,” teti lo gbian yâ ti aye na lege ti handa wala lo sigigi na li ti lo ambeni tene so amu ndo mingi.

Salango ye na lege ti Bible andu nga tene ti dutingo be-ta-zo na yâ mariage, so ti tene mbeni salango songo so ayeke ti lakue lakue. Ye oko,

mariage ti akoli na wali mingi ayeke hunzi na surungo mbeti ti mariage. Mbeti-sango ti aCatholique Christ in der Gegenwart (Chrétien ti Ngoi ti Laso) afa so “même na Suisse ‘so aye pepe ti gbian abango ndo ti lo ti kozoni,’ wungo ti amariage so ayeke buba ague na li ni mingi.” Na Pays-Bas, amariage 33 na ndo 100 ayeke hunzi na surungo mbeti ti mariage. Mbeni wali so aba gbiango ye so asi na popo ti azo na Zamani na yâ akete ngu so ahon asû tene so na mbeti ti fa gingo bê ti lo: “A yeke ba fadeso mariage gi tongana mbeni ye so aga ngbele ye awe na so alingbi pepe na ngoi ti laso. Azo ayeke sala fadeso mariage pepe ti ngbâ na zo ni teti fini ti ala kue.”

Na mbeni mbage, azo kutu mingi ayeke ba alege ti salango ye so a fa ni na yâ Bible tongana ye so alingbi na ziango bê na so alingbi ti sala kusala nzoni na yâ sese ti e ti laso. Mbeni koli na wali so alango na katikati ti Suisse na Zamani aba so mandango ti sala ye alingbi na akpengba-ndia ti Bible amu lege na ala ti wara ngia mingi ahon. Na lê ti ala, “a yeke wara gi wango-tene oko teti ambage kue ti fini. Wango-tene so ayeke Bible.”

Ti mo, mo ba ni tongana nyen? A lingbi ti sala kusala na Bible tongana mbeni wango-tene so ngele ni angbâ lakue? Salango ye so aluti na ndo Bible alingbi ti sala ye ti nzoni laso?