Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Tongana nyen la ândö azo ayeke diko l’ heure?

Tongana nyen la ândö azo ayeke diko l’ heure?

TONGANA mo ye ti hinga l’heure, nyen la mo yeke sara? Âmanke mo yeke bâ montre so mo yü na maboko ti mo wala mo yeke bâ réveil. Tongana mbeni kamarade ti mo ahunda mo ti fa na lo l’heure, mo yeke fa ni na lo tongana nyen? Afason ti fango ni ayeke mingi. Ngbanga ti nyen?

Bâ so l’heure ayeke ngbonga oko na penze ni 30 ti peko ti midi. Peut-être mo yeke tene na kamarade ti mo ni e yeke na 1:30. Ndo so mo yeke dä nga na fason so azo ayeke diko na l’heure ayeke sara si peut-être mo yeke tene e yeke na 13:30. Fason ti dikongo l’heure ti so ni so aluti na ndö ti dikongo l’heure so akomanse na 1:00 ti si na 24:00. Même ambeni ndo ayeke dä so azo ayeke diko ni atene: “ndambo ti use,” so ti tene a ngbâ penze-ngbonga 30 ti tene 2 h wala 14 h alingbi.

So mo yeke diko ka Bible, peut-être mo yeke hunda terê ti mo na fason so azo ti ândö ayeke diko na l’heure. Fason ni ayeke lani gï oko ape. Mbage ti Bible so a sû ândö na Hébreu asara tënë ti “ndapre,” “midi”, “bê ti midi” nga na “lakui”. (Gen. 8:11; 19:27; 43:16; Deut. 28:29; 1 aGbia 18:26). Me na ambeni ngoi, a yeke fa l’heure ni tâ mbilimbili.

Na ngoi ti ândö, mingi ni a yeke mû akoli ti sara kua ti sinziri. Mingi ni a yeke lani na bezoin ti ala na bï. Angu ngbangbo mingi kozo ti tene a dü Jésus, azo ti Israël akangbi lani yâ ti al’heure ti bï na ambage ota so a iri ni al’heure nde nde ti sinziri (Ps. 119:148, kete tënë na gbe ni). A-Juge 7:19 asara tënë ti “l’heure ti sinziri ti bê ti bï”. Na ngoi ti Jésus, aJuif asara kua na fason ti dikongo na al’heure ti bï ti aGrec na aRomain so ala kangbi yâ ni na ambage osio.

A-Évangile asara tënë ti al’heure ti sinziri so fani mingi. Na tapande, a yeke na l’heure ti sinziri ti “kota ndapre” la Jésus atambela na ndö ti ngu ti gue na terê ti bateau so adisciple ti lo ayeke na yâ ni (Mat. 14:25). Na Luc 12:38, Jésus asara tënë ti al’heure ti sinziri ti “kozo na bê ti bï” nga na al’heure ti sinziri ti “peko ti bê ti bï”.

Jésus asara tënë ti al’heure ti sinziri osio kue na ngoi so lo tene na adisciple ti lo, lo tene: “Ni la, ala lango pëpe, ngbanga ti so ala hinga pëpe ngoi ni so wa ti da ni ayeke ga na ni, wala na lakui, wala na bê ti bï, wala na toto ti kondo wala na yanga ti ndapre.” (Marc 13:35). Kozo l’heure ti al’heure ti sinziri ayeke “lakui,” so ti tene ti londo na ngoi so lâ alinda juska na ngbonga gumbaya ti lakui. Use l’heure ni ayeke “bê ti bï,” so ti tene ti londo na ngbonga gumbaya ti lakui ti si na bê ti bï. Ota ni aye ti sara tënë ti ngoi so ade ndo ahan ape, wala ngoi ti ‘totongo ti kondo’, so ti tene ti londo na bê ti bï ti si na ngbonga ota ti ndapre. A yeke peut-être na yâ ti ngoi ti sinziri so la kondo atoto biani na bï so a gbu Jésus (Marc 14:72). Osio l’heure ti sinziri ni ayeke “na yanga ti ndapre”, so ti tene ti londo na ngbonga ota ti ndapre ti si na ngoi so lâ asigi.

Tongaso, atâa so ândö azo ayeke na montre wala réveil tongana ti so e yeke na ni laso ape, ala yeke lani na afason ti dikongo al’heure ti ala.