Skip to content

Skip to table of contents

Tau Momotua—Ko e Monuina ki a Lautolu ne Ikiiki

Tau Momotua—Ko e Monuina ki a Lautolu ne Ikiiki

Tau Momotua​Ko e Monuina ki a Lautolu ne Ikiiki

“Ko e Atua na e, aua neke tiaki e koe au ka fuakau au mo e uluhina; ato fakakite e au hāu a lima ke he hau nai, mo e hāu a malolo kia lautolu oti kana a mui.”​—SALAMO 71:18.

1, 2. Ko e heigoa kua lata he tau fekafekau momotua he Atua ke loto fakaaue, ti ko e heigoa ka manamanatu a tautolu ki ai mogonei?

KO E motua Kerisiano i Aferika Lalo ne aahi atu ke he matakainaga taane fakauku ne fuakau mo e hūhū ki a ia, “Fēfē a koe?” Ne tali e matakainaga fakauku, “Maeke au ke poi, maeke au ke hopo hui taha, maeke au ke hopo tokoluga, ti maeke au ke hopohopo,” mo e lali ke fakataitai e tau kupu haana ne talahau. “Ka e, nakai maeke au ke lele,” he lafi e ia. Ne maama he motua e hagaaoaga haana. ‘Ko e tau mena ne maeke ia au ke taute, kua fiafia au ke taute, ka ko e tau mena ne nakai maeke au ke taute, kua nakai taute e au.’ Ko e motua ia ne aahi atu kua haia he atu tau 80 haana mogonei ti kua manatu lahi e ia e aga fiafia mo e fakamooli he matakainaga fakauku nei.

2 Ko e tau aga mahani Atua ne fakakite he tagata fuakau ne tokamau ke he manamanatuaga he falu. Mooli, nakai ko e tau tau he moui hokoia ka fua mai e pulotu mo e tau aga tuga he Keriso. (Fakamatalaaga 4:13) Kua talahau he Tohi Tapu: “Ko e foufou fulufuluola e ulu hina, kaeke ke moua ai ke he puhala he tututonu.” (Tau Fakatai 16:31) Ka fuakau a koe, kua loto fakaaue nakai a koe ke he puhala kua aoga ai e tau kupu mo e tau gahua haau ne lauia ai e falu? Manamanatu la ke he falu fakafifitakiaga he Tohi Tapu ne fakakite e aoga ha lautolu ne fuakau he eke mo monuina mooli ki a lautolu ne ikiiki.

Tua ne Ha Ha i Ai e Lauiaaga Hololoa

3. Ne lauia fēfē e tua fakamooli ha Noa ki a lautolu oti hane momoui mogonei?

3 Ko e tua mo e mauokafua ha Noa ne fua mai e tau monuina ne logona hifo pihia ke he vahā nei. Kua teitei 600 e tau tau moui ha Noa he magaaho ne tā e ia e vaka, fakapotopoto e tau manu oti, mo e fakamatala ke he tau katofia haana. (Kenese 7:6; 2 Peteru 2:5) Ha ko e matakutaku mahani Atua ha Noa, ti ko ia fakalataha mo e magafaoa haana ne hao he Fakapuke lahi ti eke mo tupuna he tau tagata oti ne momoui he lalolagi he vahā nei. Mooli, ne moui a Noa he magahala ne leva e momoui he tau tagata. Ka e, he vahā ne fuakau lahi a Noa, ne tumau e tua fakamooli haana, ti fua mai ai e tau monuina loga. He puhala fe?

4. Maeke fēfē he mauokafua ha Noa ke aoga ma e tau fekafekau he Atua he vahā nei?

4 Ne teitei 800 he tau tau moui ha Noa he magaaho ne kamata a Nimorota ke ati e Kolo i Papelu ne kua nakai omaoma ke he poaki a Iehova to ‘fakapuke e lalolagi.’ (Kenese 9:1; 11:1-9) Ka e, nakai fai vala a Noa he totokoaga a Nimorota. Ti, liga ko e vagahau haana ne nakai hiki he magaaho ne fakagoagoa he tau tagata totoko e vagahau ha lautolu. Ko e tua mo e mauokafua ha Noa, ne nakai ni kitia he vahā fuakau haana ka e pihia ke he moui loa haana, ti kua latatonu mooli ke fifitaki he tau fekafekau he Atua he tau tau momoui kehekehe.​—Heperu 11:7.

Fakaohooho i Loto he Magafaoa

5, 6. (a) He 75 e tau tau moui ha Aperahamo, ko e heigoa ne tala age e Iehova ki a ia ke taute? (e) Tali atu fēfē a Aperahamo ke he poaki he Atua?

5 Ko e fakaohooho ne ha ha ia lautolu ne momotua ke he tua he tau tagata he magafaoa ha lautolu ka kitia ke he tau momoui he tau tupuna he mole a Noa. Kua teitei 75 e tau tau moui a Aperahamo he magaaho ne tala age e Atua ki a ia: “Kia toka e koe hau a kelekele, mo e hau a motu ne fanau ai, mo e faoa he hau a matua tane, ti fano ke he motu ke fakakite atu e au kia koe. To eke foki e au a koe mo motu lahi, to fakamonuina e au a koe, to fakalilifu e au hau a higoa; to eke ni a koe mo monuina.”​—Kenese 12:1, 2.

6 Manamanatu la ka tala atu ke toka e kaina haau, tau kapitiga haau, motu ne fanau a koe, mo e haohao mitaki he magafaoa haau ka e fano ke he taha motu ne nakai iloa e koe. Ne tala age ki a Aperahamo ke taute pihia. “Ti fano ai a [ia] tuga ne tala age e Iehova kia ia,” mo e he moui haana ne toe, ne nofo a ia he tau fale ie ko e tagata kehe mo e ko e nomaea ke he motu ha Kanana. (Kenese 12:4; Heperu 11:8, 9) Pete he pehē a Iehova to eke a Aperahamo mo “motu lahi,” ka e leva e mate haana ato tupu tokologa e hologa haana. Ne fanau e Sara ko e hoana haana ki a ia taha e tama taane, ko Isaako, he magaaho fakamui ne nofo paea a ia he Motu he Maveheaga ke 25 e tau. (Kenese 21:2, 5) Ka e, nakai lolelole a Aperahamo ti nakai liu ke he motu ne hau ai a ia. Ko e fakafifitakiaga mooli he tua mo e fakauka!

7. Ko e heigoa e lauiaaga he fakauka ha Aperahamo ne ha ha he haana tama ko Isaako, ti ko e heigoa e fua ke he tau tagata oti kana?

7 Ne lauia malolō e mahani fakauka ha Aperahamo ke he haana tama ko Isaako, ne fakaaoga haana moui katoa​—ko e 180 e tau tau he moui—​ko e tagata kehe he motu ha Kanana. Ko e fakauka ha Isaako ne fakavē ke he tua he maveheaga he Atua, ne tupuaki hake e tua ia mai he tau matua momotua haana ti fakamalolō he magaaho fakamui he tau kupu a Iehova a ia. (Kenese 26:2-5) Ko e mauokafua malolō ha Isaako ko e matapatu he fakamooliaga he maveheaga a Iehova ko e [“tega,” NW] ma e monuina ke he tau tagata oti kana ka puhala mai he magafaoa a Aperahamo. Totou teau tau he magaaho fakamui, ko Iesu Keriso e vala matapatu he [“tega,” NW] ia ne hafagi e puhala ma lautolu oti ne fakagahuahua e tua ia ia ke fakafeilo ke he Atua mo e olioli e moui tukulagi.​—Kalatia 3:16; Ioane 3:16.

8. Fakatātā fēfē e Iakopo e tua malolō, ti ko e heigoa e lauiaaga?

8 Ti maeke foki ia Isaako ke lagomatai e tama haana ko Iakopo ke feaki e tua malolō ne fakatumau aki a ia ke hoko ke he vahā fuakau. Kua 97 e tau tau moui ha Iakopo he magaaho ne taufagatua a ia mo e agelu he po katoa ma e fakamonuinaaga. (Kenese 32:24-28) Ato mate a Iakopo he 147 e tau tau moui, kua lahi tuai e malolō haana ke fakamonuina fakaigati haana tau tama taane toko 12. (Kenese 47:28) Ko e tau kupu fakaperofeta ne talahau e ia, ne fakamau mogonei he Kenese 49:1-28, ne kitia mooli ti hane fakamooli agaia.

9. Ko e heigoa ka talahau hagaao ke he fakaohoohoaga ne ha ha ia lautolu ne momotua fakaagaaga ke he tau magafaoa ha lautolu?

9 Maaliali ai, ko e tau fekafekau fakamooli he Atua ne momotua kua ha ha ai e fakaohoohoaga atihake ke he tau tagata he magafaoa ha lautolu. Ko e fakalataha e fakaakoaga faka-Tohi Tapu mo e fakatonuaga pulotu mo e fakafifitakiaga he fakauka kua aoga mooli ke fifili to tupu hake e tama fuata ke he tua malolō. (Tau Fakatai 22:6) Kua nakai lata a lautolu ne momotua ke uta fakateaga e fakaohoohoaga aoga kua ha ha ia lautolu ma e tau magafaoa ha lautolu.

Fakaohoohoaga ke he Tau Matakainaga Tapuaki

10. Ko e heigoa ha Iosefa ne ‘poaki ke he tau huimotua hana,’ ti ko e heigoa e lauiaaga he mena ia?

10 Eke foki a lautolu ne momotua mo fakaohooho mitaki ke he tau matakainaga talitonu. He vahā fuakau haana, ne taute he tama ha Iakopo ko Iosefa e gahua mukamuka he tua ne lauia lahi mahaki e miliona he tau tagata tapuaki mooli ne momoui he mole atu a ia. Ne 110 e tau tau haana he magaaho ne “poaki foki kia lautolu ke he tau huimotua hana,” ka ō kehe e tau Isaraela i Aikupito ti uta mo lautolu e tau huimotua haana. (Heperu 11:22; Kenese 50:25) Ne eke e poaki ia mo fakakiteaga he amaamanakiaga ma Isaraela he tau tau loga ne fakatupa mamahi he mole e mate ha Iosefa, kua foaki e fakamalolōaga to moua e lautolu e fakamouiaga.

11. Ko e heigoa e fakaohoohoaga ne liga ha ha he fuakau ko Mose ki a Iosua?

11 Fakalataha ki a lautolu ia ne atihake ha ko e fakakiteaga he tua a Iosefa, ko Mose. He 80 e tau tau moui a Mose, ne kotofa a ia ke uta e tau huimotua ha Iosefa mai he motu ko Aikupito. (Esoto 13:19) He magaaho ia, ne feleveia a ia mo Iosua, ne fuata lahi. Ke he 40 e tau i mua, ne eke a Iosua mo fekafekau a Mose. (Numera 11:28) Ne fakatauō hake a ia mo Mose ke he Mouga ko Sinai ti ko ia ne fakafeleveia a Mose he magaaho ne hifo mai he mouga mo e tau lapa maka he Fakatufono. (Esoto 24:12-18; 32:15-17) Ko e punaaga mooli he fakatonuaga mo e pulotu hokulo e fuakau ko Mose ki a Iosua!

12. Fakamooli fēfē a Iosua mo fakaohoohoaga mitaki ke he motu ha Isaraela he vahā ne moui ai a ia?

12 Ne tala age mogoia e Iosua e fakamalolōaga ke he motu ko Isaraela he magaaho ia ne moui ai a ia. Talahau mai he Tau Fakafili 2:7 ki a tautolu: “Ne fekafekau ai e motu kia Iehova ke he tau aho oti a Iosua, mo e tau aho oti he tau patu kua momoui agaia ka kua mate a Iosua, ko lautolu ne iloa e tau gahua lalahi oti ne eke e Iehova ma Isaraela.” Ka e he mamate a Iosua mo e falu fuakau foki, ne kamata e 300 he tau tau he vahā ne lotolotoua e tapuakiaga mooli mo e fakavai, ti hoko atu ke he vahā a Samuela ko e perofeta.

Ko Samuela “ne Eke e Mahani Tututonu”

13. Ko e heigoa ha Samuela ne taute ke “eke e mahani tututonu”?

13 Nakai talahau he Tohi Tapu e tau tau moui a Samuela he magaaho ne mate a ia, ka ko e tau mena ne tutupu he tohi Fakamua ha Samuela ne lauia ai kavi ke he 102 e tau tau, ti laulahi he tau mena ia ne kitia mata e Samuela. Ia Heperu 11:32, 33, ne totou e tautolu ko e tau fakafili mo e tau perofeta ne “eke e mahani tututonu.” E, ne fakaohooho e Samuela falu he tau fekafekau haana ke kalo po ke tiaki e mahani kelea. (1 Samuela 7:2-4) Ke he kakano fe? Kua fakamooli a ia ki a Iehova he moui katoa haana. (1 Samuela 12:2-5) Ne nakai matakutaku a ia ke foaki foki e fakatonuaga malolō ke he patuiki. (1 Samuela 15:16-29) Lafi ki ai, ha kua ‘motua mo e uluhina’ a Samuela, ne kitia mooli a ia ko e fakafifitakiaga he liogi ke lata mo e falu. Ne talahau e ia kua “mamao . . . he hala au kia Iehova he toka haku liogi” ke lata mo e tau matakainaga Isaraela haana.​—1 Samuela 12:2, 23.

14, 15. Fifitaki fēfē e lautolu ne momotua he vahā nei a Samuela ke he puhala he liogi?

14 Ko e tau fakamaamaaga oti nei ko e puhala kua latatonu a lautolu ne fuakau ke peehi e fakaohoohoaga mitaki ke he tau fekafekau tapuaki ha Iehova. Pete ne tau kaupāaga ne tupu ha ko e nakai malolō e tino po ke falu tutūaga, kua maeke ia lautolu ne momotua e tau tino ke liogi ke lata mo e falu. Ko mutolu ne momotua, kua loto fakaaue nakai a mutolu ke he aoga lahi he tau liogi ke lata mo e fakapotopotoaga? Ha ko e ha mutolu a tua ke he toto ne liligi he Keriso, kua olioli e mutolu e tuaga talia ki mua a Iehova, ha ko e ha mutolu foki a fakamauaga he fakauka, ati moua he tua ha mutolu e “kamatamata.” (Iakopo 1:3; 1 Peteru 1:7) Ua nimo: “Kua aoga lahi e liogi fakamakamaka he tagata tututonu.”​—Iakopo 5:16.

15 Kua lata lahi e tau liogi ha mutolu ke lalago e gahua ke he Kautu a Iehova. Kua tuku e falu matakainaga ha tautolu he fale puipui ha ko e ha lautolu a tu uho faka-Kerisiano. Kua lauia noa e falu ha ko e tau matematekelea tupu pauaki, tau felakutaki, mo e latau he tau tagata. Ka e ha ha i ai foki falu i loto he tau fakapotopotoaga ni ha tautolu hane fehagai mo e tau kamatamata po ke tau totokoaga. (Mataio 10:35, 36) Ko lautolu ne takitaki e gahua fakamatala mo e leveki e tau fakapotopotoaga kua lata foki ke liogi tumau ke lata mo lautolu ia. (Efeso 6:18, 19; Kolose 4:2, 3) Ko e mitaki ha ia ka totoku e koe e tau matakainaga talitonu he tau liogi haau, tuga ne taute e Epafara!​—Kolose 4:12.

Fakaako e Atuhau a Mui

16, 17. Ko e heigoa ne talahau tuai he Salamo 71:18, ti kua fakamooli fēfē e mena nei?

16 Ko e feoaki mo lautolu ne tua fakamooli he “fuifui mamoe gahoa,” ko lautolu ne ui ke he lagi ne foaki e fakamahani kua aoga ki a lautolu he ‘tau mamoe kehe,’ ne ha ha ai e amaamanakiaga he moui tukulagi ke he lalolagi. (Luka 12:32; Ioane 10:16) Ne talahau tuai e mena nei he Salamo 71:18, ne totou: “Ko e Atua na e, aua neke tiaki e koe au ka fuakau au mo e uluhina; ato fakakite e au hāu a lima ke he hau nai, mo e hāu a malolo kia lautolu oti kana a mui.” Kua makai a lautolu ne fakauku he agaaga ke fakamahani a lautolu he tau hoa he tau mamoe kehe ma e tau matagahua holo ki mua ato ō a lautolu ke he lagi ke fakaheke fakalataha mo Iesu Keriso.

17 Ko e matapatu puhala mogoia, kua talahau he Salamo 71:18 hagaao ke he fakaako atu a “lautolu oti kana a mui” ka hagaaki foki ke he tau mamoe kehe, ne moua e tau fakaakoaga mai ia lautolu ne fakauku he Atua. Ne tuku atu e Iehova ki a lautolu ne momotua e kotofaaga ke fakailoa atu a ia ki a lautolu hane kuku mau e tapuakiaga mooli. (Ioelu 1:2, 3) Ne logona hifo he tau mamoe kehe e monuina ha ko e tau mena ne ako e lautolu mai ia lautolu ne fakauku ti kua fakalagalaga ke fakalataha ke he ha lautolu a fakaakoaga faka-Tohi Tapu mo e falu foki ne manako ke fekafekau ki a Iehova.​—Fakakiteaga 7:9, 10.

18, 19. (a) Ko e heigoa e vala tala uho kua fakatoka mai he tokologa he tau fekafekau momotua ha Iehova? (e) Ko e heigoa kua lata he tau Kerisiano momotua ke mauokafua ki ai?

18 Ko e tau fekafekau momotua ha Iehova, ko lautolu ne fakauku mo lautolu he tau mamoe kehe, ko e matutakiaga moui ke he tau mena tutupu aoga he fakamauaga tuai. Tokogahoa agaia ne momoui ke fakakite e tamataaga he “Photo-Drama of Creation.” Ne iloa fakatagata he falu e tau matakainaga taane ne takitaki nukua tuku he fale puipui he 1918. Ne fakalataha e falu ke he gahua fakailoa he leo taogo Watchtower, WBBR. Tokologa kua maeke ke talahau hagaao ke he magaaho ne fakafelau e tokanoaaga fakalotu he Tau Fakamoli a Iehova he tau hopoaga tokoluga lalahi. Ka e tūtū mau e falu ma e tapuakiaga mooli he nonofo i lalo he tau fakatufono pule favale. E, maeke ia lautolu ne momotua ke talahau e puhala ne kitia fakahaga e tupu he maama he kupu mooli. Kua fakamalolō he Tohi Tapu a tautolu ke aoga mai he tau iloaaga aoga nei.​—Teutaronome 32:7.

19 Kua tomatoma ke he tau Kerisiano momotua ke eke mo tau fakafifitakiaga mitaki ki a lautolu ne ikiiki. (Tito 2:2-4) Liga nakai kitia e koe mogonei e lauiaaga ne ha ha he fakauka, tau liogi, mo e fakatonuaga haau ke he falu. Ne nakai iloa e Noa, Aperahamo, Iosefa, Mose, mo e falu e malolō katoatoa he tua fakamooli ha lautolu ke he tau atuhau a mui. Ka ko e fakamauaga he tua mo e fakamooli ne aoga lahi; ti pihia foki haau.

20. Ko e heigoa e tau monuina ka tatali e lautolu ne tumau ke mauokafua e amaamanakiaga ke hoko ke he fakaotiaga?

20 He hao a koe he ‘matematekelea lahi’ po ke liu tu mai a koe, ko e fiafia ha ia ka moua e koe e “moui tukulagi”! (Mataio 24:21; 1 Timoteo 6:19) Manamanatu la ke he magahala he Pule Afe Tau he Keriso ka vetevete e Iehova e tau lauiaaga he vahā fuakau. He nakai logona e lolelole fakahaga he tino ha tautolu, to aala mai a tautolu he tau aho takitaha ke he tupu mitaki fakahaga he tau tino​—he lahi e malolō, maama mitaki e mata, logona mitaki e teliga, mo e foliga mitaki! (Iopu 33:25; Isaia 35:5, 6) Ko lautolu ne fakamonuina ke momoui ke he lalolagi foou he Atua ka fuata tumau tukumuitea anoiha. (Isaia 65:22) Maeke ia tautolu oti mogoia ke fakatumau e mauokafua he amaamanakiaga ha tautolu ke he fakaotiaga ti matutaki ke fekafekau katoatoa ki a Iehova. Maeke ia tautolu ke mauokafua to fakamooli e Iehova e tau mena oti kana ne mavehe e ia mo e ko e mena ia ka taute e Ia to mua atu ke he ha amaamanakiaga ne liga ha ha ia tautolu.​—Salamo 37:4; 145:16.

To Tali Fēfē e Koe?

• Fua mai fēfē e tau monuina mai he mauokafua malolō he fuakau ko Noa?

• Ko e heigoa e lauiaaga ne ha ha he tau hologa ha ko e tua he tau tupuna ha lautolu?

• He tau vahā fuakau ha lautolu, fakamalolō fēfē he tua ha Iosefa, Mose, Iosua, mo Samuela e tau matakainaga tapuaki ha lautolu?

• Ko e heigoa e fakamauaga ka fakaholo hifo e lautolu ne momotua?

[Tau Hūhū he Fakaakoaga]

[Fakatino he lau 27]

Ha ha ia Isaako e lauia malolō lahi he fakauka ha Aperahamo

[Fakatino he lau 28]

Atihake he fakatonuaga hokulo ha Mose a Iosua

[Fakatino he lau 29]

Ko e tau liogi haau ke lata mo e falu kua maeke ke foaki e mitaki lahi

[Fakatino he lau 30]

Aoga a lautolu ne ikiiki he fanogonogo ki a lautolu ne momotua kua tua fakamooli